Kipar, komunisti, kapitalisti i privatne banke

Sudeći po komentarima o “otimanju” na Kipru nekim na ovom sajtu nije ni najmanje jasno šta se na Kipru zbilja desilo i zašto je Slovenija sledeći target kiparskog scenarija.

Ukratko preduzeća koja zovemo banke, pa i Kiparske, su privatne prćije, čitaj sumnjiva preduzeća onih koji se ovim nadasve sumnjivim poslom bave, pa zvali se oni, Jezdimir Vasiljević, Dafina ili Laiki Banka…..

Naravno kao i u svakom privatluku postoje banke koje se ovim poslom bave pošteno i banke koje od ovog posla prave ujdurmu koja pogađa celo društvo. Najćešće su razni sektori jedne te iste banke istovremeno učesnici kako poštenog tako i nepoštenog posla. Ovo stanje dovodi do toga da se nepoštene bolesne ujdurme amputacijom odvajaju od “zdravog” tkiva, što je na Kipru i urađeno.

Davanje svog pošteno ili nepošteno stečenog novca, na čuvanje bankarima, čitaj privatnim preduzećima, je stvar privatnog nahođenja vlasnika novčanih sredstava a pošto su svi dobro upoznati, već od 2008 godine, da su banke privatne prćije udruženih građana, a ne državne ustanove, kako se do propasti ovih sumnjivih preduzeća naivno mislilo.

Rizik davanja svog novca na čuvanje privatnim preduzećima zvanim banke, snosi svaki građanin, koji, privatnom preduzeću zvanom Banka daje svoj novac i pored toga što je upoznat sa ključnom klauzulom ugovora sa bankom, a koja glasi:

“Za položena novčana sredstva, banka garantuje svojom ukupnom imovinom.”

Dakle priče poput ove na ovom sajtu o otimanju su obična besmislica bez obzira iz kog ugla dolaze. Poštovani gospodin Medvjedev kao i ostali u Rusiji a bome i u Srbiji koji su svoj “pošteno” zarađeni kapital držali u privatnim preduzećima zvanim
Banke na Kipru niti su opljačkani niti imaju pravo da se bune protiv nastale “nezgode,” pošto su bili upoznati sa gore navedenom klauzulom.

Svaki komitent bilo koje banke, je upoznat da za uložena novčana sredstva garantuje banka svom svojom imovinom a da EU države garantuju uloge malim štedišama do sume od € 100.000 sa čime se ova priča o “otimanju” svrstava u opsenarstvo
kojim razni manje ili više poznati autori obmanuju sebe, što je njihovo pravo, ali pri tome obmanjuju i druge na čega nemaju pravo.

Dakle niti je bilo kakvog otimanja niti postoje ikakvi relevantni razlozi za ovakve tvrdnje, koje su izmišljotine samo promovisanih umišljenih novokomponovanih kapitalista, kojima je dok su sami bukvalno i protivzakonito otimali tuđu imovinu, bilo društvenu ili državnu, sistem otimanja prijao a sve stvari su na ovom svetu bile na svom mestu!?

Sada kada je sve što je oteto i smešteno na Kipru, nestalo ili nestaje u nepovrat, bivši otimači, naprasni komunistički milioneri i milijarderi, “sposobni biznismeni” se ponašaju kao uvređene nevine žrtve, kukajući za pravdom, naravno dok su sami krali i otimali pravdu nisu ni spominjali!?

Pre kratkog vremena, na početku godine, Holandija je nacionalizovala treću po redu od ukupno četiri velike banke, a ovaj potez neoliberala na vlasti sa socijalistima je svakog građanina Holandije koštao oko € 350 pošto su privatne kapitalističke ujdurme pod imenonm Banke ozbiljno pretile da sruše i sam kapitalistički sistem, koji je u Holandiji ovom akcijom i novcem svih članova društva na kratko, čitaj do sledeće krize ili recesije, spašen.

Informisanosti radi moram da kažem da je u ovom momentu Holandija u enormnoj privrednoj krizi i da je poznat Poreski Raj za strance.

Koliko će Kiprane koštati nacionalizacija zdravog dela bankarskog sektora i amputacija teško bolesnog dela bankarskog sektora, ostaje da se vidi.

Spoznaja da novac i pored raznih tvrdnji nije kapital, ostavlja gorak ukus kod stanovnika Kipra, a da će put u transformaciju Kiparske privrede iz finansijskog opsenarstva u normalnu realnu proizvođačku privredu, biti težak je jasno.

Dakle svi komentatori koji smatraju da je na Kipru nešto oteto, bi trebalo da se dozovu pameti, naravno ako i ona nije bila smeštena u kiparskim Bankama, pa amputirana, i prestanu da obmanjuju i sebe i druge da je u pitanju bilo kakva otimačina!

I da završim:

“Banka za sredstva položena na bilo kom računu u istoj garantuje svojom ukupnom imovinom.”

Oni koji ovo, gore napisanu klauzulu, čitaju ovako:

“banka uloge na njihovim računima garantuje državnom imovinom, su ili nepismeni ili još nisu naučili da razumeju pročitano, dakle funkcionalno nepismeni.

Takođe nigde odavno ne piše niti je zakonom ustanovljeno da za uloge na računima banaka garantuje država, kako se to pričinjava mnogim kapitalistima.

Dakle komunisti i kapitalisti, koji zajednički smatraju da za uloge na bankovnim računima treba da garantuje država su izanđali relikt bivših vremena.

Ostaje da dodam da banke nisu državne institucije a za njihovo poslovanje država ne snosi nikakvu, osim zakonom propisane, odgovornosti.

Propisana odgovornost država u EU iznosi € 100.000 po depozitu. U dolazećim vremenima će ta suma biti značajno smanjena verovatno na desetak hiljada evra.

cerski

49 komentara

  1. S obzirom da sam ja napisao da je u pitanju otimanje, moram i da prokomentarisem. Ovaj tekst je otisao u potpuno pogresnom pravcu. Ceo tekst je o tome sta neka banka ili drzava garantuje onome ko polozi novac, a na Kipru, barem po pisanju nase stampe, desilo se nesto potpuno drugacije – oligarhija Kipra je uzela (citaj otela) svima koji imaju na racunu neke banke vise od 100.000 evra 30 posto novca.
    Da je neka banka bankrotirala mogli bi pricati o zastiti uloga, ali je ovde posredi obicna drzavna otimacina.
    Dakle, coveku koji je stavio na stednju 100.000 evra u kiparsku banku drzva Kipar je OTELA 30.000 evra i to je FAKTICKO STANJE. Opravdanja, objektivne i subjektivne slabosti, razna objasnjenja, sve je to nebitno, pare su otete. Dakle, nije opljackana banka, kako to se pokusava objasniti, nego su opljackani gradjani, stedise.
    Takodje, cak i da su 95 posto ljudi koji su opljackane stedise, lopovi, olos i bagra, ostaje onih 5 posto normalnih i obicnih ljudi kojima su pare otete, a sve zbog pokrivanja deficita koji je, u stoprocentnom slucaju, nastao nerazumnim rasipnistvom politicara.
    Da prevedemo na Srbiju. Da li sam ja, stedisa u srpskoj banci, kriv za ludovanja sprske oligarhije? I potpuno je legitimno, po misljenju pojedinaca, da sutra, ta ista vlast, koja je, zarad sopstvenih interesa, zaduzila Srbiju do balcaka, otme meni pare sa racuna i time pokrije sopstvene bahanalije?
    Osim toga, ako takva praksa zazivi, to ce vrlo brzo dovesti do potpunog povlacenja novca iz banaka, sto ce ocajnu situaciju uciniti jos gorom. Makar mi u Srbiji znamo sta znaci drzati novac u slamarici…

    • Ako je nekom oteto, oteto je gradjanima EU koji su dali 10 milijardi da se spasu banke Kipra. Ulaganje u privatne banke je rizican posao i moras racunati da mogu da propadnu. Sada su i trebali da ih puste da propadnu pa bi kapitalisti izgubili sve pare.

      Srecom moja ljubimica Angela Merkel rece da ce se sledeci „spasilacki paketi“ finansirati iz privatnih sredstava.

      Doslo je vreme za eksproprijaciju, eksproprijatora.

      • I ovo si u pravu. Naravno da su opljackani gradjani EU. Pod uslovom da se taj novac nece vratiti.

      • Gosn Mišo lako je vašoj ljubimici Angeli Merkel tuđim qurcom mlatiti gloginje, osobito dok joj gast-arbeiteri iz Bugarske i Rumunije usred EU rade po cenama koje je u svoje vreme plaćao Treći Rajh.

        Dužinom radnog vremena(10 sati dnevno, sedam dana nedeljno) koje čini da profitna stopa postane magično-fantastična kategorija, a minimalana satnica(nepostojeća kategorija), zbog nepostojanja zakonske regulative postane predmet teoretisanja o izgledu nekog budućeg SF Rajha.

        cerski

      • Gosn Mišo izgleda da ste pogrešno obavešteni. € 10 milijardi koji EU daje Kipru nisu sredstva za spasavnje banakaka i ne mogu biti upotrebljeni za dokapitalizaciju ili rekapitalizaciju banaka u u problemima.

        Nosilac ovog kredita je Kiparska država a ne bankarski sektor Kipra pa samim tim Kiparska država mora da vratu ta sredstva.

        Uzgred danas su kancelarije i bankomati u Londonu i Moskvi obe problematične kiparske banke bili u punom pogonu i na ljubeznoj usluzi londonskoj i moskovskoj braći „štedišama,“ dok su za Kiparske domorodce, čitaj kiparsko stanovništvo obe banke zatvorene za upotrebu. Dodatni skandal je da je guverner Kiparske državne banke pre dve godine podneo lažan izveštaj o stanju u Laiki banci uz mišljenje da je Laiki dovoljno zdrava za pozajmicu iz CEB(Centralne Evropske Banke) za oko 10 milijardi evra!? Guverner nema nameru da podnese ostavku!

        cerski

    • Na vašu žalost vi gosn. Mile niste bili okidač pisanja ovog teksta, već neki drugi, kojima kao ni vama, neke stvari oko bankarstva i Kazino Ekonomije nisu jasne.

      Još jednom banke nisu državne institucije te država nije zadužena da sanira propale banke putem povećanja nameta na sve članove društva.

      U vezi sa tim sam naveo holandsku akciju „spašavanja“ (u pitanju je nacionalizacija) jedne od četiri najveće banke u državi, SNS Banke koju je u probleme doveo mis-management uz platu direktora sektora osiguranja, koji je celu banku doveo na prosjački štap, od preko € 5.000.000 godišnje i ogromnim bonusiima kojima je mis-management nagrađivao svoju inkompetenciju, neznanje, bahatost i aroganciju.

      Kako to u praksi Srbije izgleda ima da se nađe u izveštaju Državnog Revirora o „poslovanju“ „Srbija Gasa“ dugom a bome i debelom 240 stranica, ili neke od finansijskih institucija.

      Drugo što kod vas smeta što u svom traktatu o „otimanju,“ ne shvatate da su banke jednostavno privatna preduzeća kao i svaka druga, dakle privatni poslovni partneri u koje u našim vremenima mogu i da propadnu padnu pod stečaj kao i svaki drugi privredni subjekt.

      Drugi problem sa vama i sličnim verbalizatorima je što uporno nazivate štedišama nekog ko ima depozit veći od sume € 100.000.

      Suma od Evra 100.000 je veoma velika suma novca i o njoj se ne može govoriti kao o štednom ulogu, već kao o solidnoj sumi novčanog kapitala.

      Dakle zbog čega je vama i drugim promoterimima(naveo sam Medvjedeva) stalo da poprilično veliku sumu od € 100.000 bez ikakve potrebe zovete sitnim štednim ulogom, na sva usta dernjajući se o oštećenim jadnim malim štedišama kojima eto „lopovi,“ „kradu,“ „pljačkaju i bezočno otimaju“ 30% teško ušteđenog viška od tamo neke crkavice, koja prelazi iznos od preko sto hiljada evra!?

      Uzgred budi rečeno, to kako ga vi zovete „otimanje,“ po meni će to ići i do 50% i ako je pameti i do 80% pa čak i više.

      I da zaključim, koliko srpskih građana je pogođeno ovom merom OTIMANJA VIŠKA PARA od strane, po vama za taj gnusan posao zadužene raspamećene Kiparske Oligarhije?!

      Ili da budem još konkretniji koliko malih , majušnih štediša, koje vi i slični vama smatrate oštećenim ovim OTIMANJEM, konkretno iz Srbije ima na štednom računu u bankama ništavnu sumu od preko STO HILJDA EVRA? Koji društveni segment Srbije ima toliko malu, šta malu bre, gotovo ništavnu ušteđevinu, koja eto prelazi bezvrednu sumu od € 100.000?

      Koji je to socijalni segment Srbije ili Ruske Fedracije držao novac u Kazino Ekonomiji Kipra?

      I na kraju zašto bilo ko u Srbiji ili Rusiji drži svoju, po vama i sličnim preteškim kulukom zarađenu crkavicu, čitaj sirotinjsku štednju od preko € 100.000 na Kipru u poznatoj Kazino Ekonomiji a ne u Srbiji ili Rusiji?

      Šta je glavni razlog da je određeni deo graždanije Rosije i Serbië hitao noseći teškom mukom i kulukom ušteđene sumice od preko sto hiljada evra na Kipar!?!

      Ljubav prema prirodi, pravoslavnoj kiparskoj braći ili neke druge manje prozaične pobude „malih štediša,“ poput utaje poreza, izbegavanje obaveza i prednosti Kazino Ekonomije koja drži vodu dok majstori ne odu?

      I ostavite se nepotrebnog i bezočnog i osobito smešnog leleka o „otimanju,“ jer nismo svi naivni kao američke sobarice koje spopada niko drugi do Štros Kan lično.

      cerski

      • Pa ne znam, nikako Dejvida Gilmora ili Mika Dzegera ne mogu da dozivim kao mrkse kapitaliste, koji su oteli tudji novac…
        Uzgred, prilicno je zamorno to sto ponavljate ocigledno, da banke nisu drzavne, vec privatne firme. Osim toga, vidim i svojevrsnu konfuzija u stanovistu, ne valja vam ni kada su banke privatne, a ni kada su drzvne. Da li to mislite da banke ne treba da postoje? Sa kojih vi uopste pozicija kritikujete i sta kritikujete? Sa jedne strane, podrzavate odlugu oligarije na Kipru da otme deo uloga stedisama, a sa druge strane napadate tu istu oligarhiju sto je dozvolila rulet bankarstvo. Gde je onda mera? Kada neko radi dobro, a kada ne? Ne mogu se stvari ad hoc, posmatrati, valjda moramo imati jasna pravila igre?

      • „Suma od Evra 100.000 je veoma velika suma novca i o njoj se ne može govoriti kao o štednom ulogu, već kao o solidnoj sumi novčanog kapitala.“ Sta ako je „krvavo zaradjeno“? Nedavno sam bio okacio link ovde sa cini mi se „Blica“ koliko je pometnje uneo tekst o nekom dodatnom oporezivanju u Srbiji.Dosta nas koji i nemamo nikakav sem finansijski kontakt sa Srbijom(patriotizam) je dozivelo stres dok nismo saznali da nismo rezidetni pa da ne podlezemo tom oporezivanju

  2. Ko zna, ako ovo uspesno prodje sa otimanjem novca, posle ce poceti da upadaju po kucama. Valja namiriti prohteve oligarhije. Danak valja platiti.

  3. U kontekstu ovog „oporezivanja“ (ili propadanja banaka) na Kipru, kapiram sto su prinosi na nemacke obveznice bile negativni. Onaj ko drzi obveznice nece biti „oporezovan“. Izgleda da su i veliki igraci na finansijskom trzistu svesni da ce se novac „otimati“, pa bolje da uloze u obveznice.

  4. „Uzgred budi rečeno, to kako ga vi zovete “otimanje,” po meni će to ići i do 50% i ako je pameti i do 80% pa čak i više.“
    Izgleda da ste ovde sami dali odgovor. Treba oteti 80 posto, cak i vise. Ultra levica, ultra desnica… Zajednicki neprijatelj – liberali. Odvec puta ispricana prica.

    • Dobro Mile, a zasto bi sirotinja spasavala privatne banke i kapitaliste?

      Inace da je pameti sve ispod 100% je nedovoljno.

      • Miso, nemoj tim niskim udarcima. Gde sam to napisao da neko treba da spasava banke i kapitaliste? Osim bolesnih i nezasticenih, svi ostali moraju da placaju svoje racune.
        Ti, isto kao i ja, zelis pravdu i ravnopravnost za sve, s tim sto si ti uveren da je za to garant drzava, dok ja, a istorija mi daje za pravo, smatram da je trziste mnogo bolji regulator nego drzava. Naravno, prihvatam izvesnu ulogu i drzave, ali tamo gde je drzave previse, tu ne dolazi do ravnopravnosti, nego upravo do jos vecih devijacija. Srbija je zivi dokaz za to.

        • Zato Mile sto su Kiparske banke pukle i kapitalisti ostali bez para, onda narod u EU skupi 10 milijardi da ih vadi iz bule, a kapitalisti se zale zasto im je narod pokrio samo 70% uloga kada su oni ocekivali 100%.
          A onda se neki usudjuju da to zovu konfiskacijom, iako se radi o otimacini narodnih para da bi se kapitalisti obestetili.

        • Koja to Istorija vama daje za pravo da smatrate tržište regulatorom koji je pravedan?

          Ako smatrate da je rad Adama Smith-a,

          „An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations,“ iz 1776,

          istorija, onda moram da vas razočaram jer je isti rad mnogo kasnije od svog nastanka, proglašen, od strane građanskih političkih ekonomista, za pionirski rad u Političkoj Ekonomiju.

          Sam Adam Smith nije nikada pretendovao da bude Ekonomista već je bio moralni filosof, a što pokazuje i njegovo monumentalno životno delo koje „majstori“ promoteri ideje o tzv „slobodnom tržištu,“ i tržištu kao svetom regulatoru nikada ne spominju.

          Ovo delo koje je deo u Istorije ljudske nauke, pod nazivom:

          „The Theory of Moral Sentiments,“

          publikovano 1759, je predhodnik spominjanog „….Wealth of Nations,“ i protivnik je svake pa i najmanje pomisli o ideji slobodnog tržišta i tržišta kao regulatora bilo kakvih međuljudskih odnosa uključujući tu i tržišne odnose.

          Tvrdnja da je tržište regulator bilo čega, nije plausibilna tvrdnja a nije zasnovana a ni verifikovana ni na bilo kojoj istoriji osim na nekoliko izjava raznih „viđenih“ rekla kazala promotera „istine,“ pomognuta sa wishful thinking kapitalističke elite oličenih u Sorošu, Karl Popper-u, Ludwig von Mises-u, F.A. Hayek-u i ostalim sledbenicima nonsensa zvanog neoliberalizam, dakle kapitaističke neoliberalne i fašističke, čitaj korporativne elite koja ljudski rod već odavno sprečava da krene u razvoj civilizacije.

          Tržište jeste istorijsko ekonomska kategorija nužno nastala iz potreba razmene dobara i usluga, ali je još veća nužnost potreba regulacije samog tržišta, koja u krajnjoj liniju vodi ka ukidanju samog tržišta, na određenom nivou civilizacije, na kom tržište prestaje da bude nužna potreba, a samo tržište postaje anticivilizacijska kategorija i zahteva svoje ukidanje.

          „Slobodno tržište,“ je fikcija, po mom ličnom mišljenju jedna vrlo bolesna anticivilizacijska ideja o ustrojstvu međuljudske razmene dobara i usluga, po svom sadržaju nehumana i krajnje asocijalna.

          cerski

  5. “Sada kada je sve što je oteto i smešteno na Kipru, nestalo ili nestaje u nepovrat, bivši otimači, naprasni komunistički milioneri i milijarderi, “sposobni biznismeni” se ponašaju kao uvređene nevine žrtve, kukajući za pravdom, naravno dok su sami krali i otimali pravdu nisu ni spominjali!?”
    Sa ovim se ne bih slozio u potpunosti jer taj novac koji je pokraden Kipar nije ni smeo da prihvati Ako je to toliko godina javna tajna sto neko nije na bilo koji nacin reagovao i na bilo koji nacin obestetio ostecene gradjane Rusije, Srbije i ostalih?Obilazili nasi nekada te banke pa se ne secam da su nesto pronasli. Koliko sam ja shvatio problem tj okidac svega je bilo preveliko ulaganje kiparskih banaka u drzavne obveznice Grcke koje su u medjuvremenu postale bezvredne tako da je neko tamo potrosio tudji “prljavi” novac.
    “Davanje svog pošteno ili nepošteno stečenog novca, na čuvanje bankarima, čitaj privatnim preduzećima, je stvar privatnog nahođenja vlasnika novčanih sredstava a pošto su svi dobro upoznati, već od 2008 godine, da su banke privatne prćije udruženih građana, a ne državne ustanove, kako se do propasti ovih sumnjivih preduzeća naivno mislilo.”
    U banke se ne daje vec investira. Moglo bi se zameriti sto nije jasno u tekstu napravljena razlika izmedju inostranih i domacih stedisa. Ako sam ja kao gradjanin Srbije ulozio ili dao novac u kiparske banke uz zaobilazenje zakonskih normi i svesno preuzeo rizik dobiti ili gubitaka uz sopstvenih pobuda (vrlo verovatno sam imao debeo razlog za to) je jedna stvar, ali je sasvim druga ako sam ja ulozio novac u banku koja posluje u drzavi kojoj pripadam. Valjda postoje nadlezne institucije koje i ja finansiram koje proveravaju nacin rad i sprecavaju eventualne zloupotrebe. Spomenu Mile one koji imaju 100.000e posteno zaradjenih.

    • Niko te ne tera da stavljas pare u banku, mozes da kupis akcije, zlato, da ih stavis u slamaricu…

      Niko ti ne garantuje, da banke nece propasti, da akcije nece propasti, ili da ti misevi nece pojesti pare u slamarici, to i jeste osnov kapitalizma, investiras, ali i rizikujes da propadnes.

    • „U banke se ne daje već investira.“ Eup.

      Nije mi jasno odakle vam pomisao da se davanjem, bolje reći deponovanjem novčanih sredstava u bunku čini akt investiranja?

      Iskustvo uči da je deponovanje novčanih sredstava na bakovni račun, makar bio i štedni sa naizgled visokom kamatom na kraju određenog, bilo kog vremenskog perioda, čist gubitak, a gubitak bi, isključivo za ovu priliku, trebalo nazvati dezinvestiranjem. Nadam se da nije potrebno dalje objašnjavati upotrebu ovog inače strogo određenog pojma dezinvestiranje, a koji sam ovde paušalno upotrebio kao suprotnost pojmu investiranja. Dakle ulaganje para u banke je po definiciji a uz poštovanje zakonitosti o poslovanju banaka uvek čist gubitak za ulagača.

      „Valjda postoje nadležne institucije….“

      Naravno da postoje, i ako ste pratili Bunga-Bunga rapsodiju u vezi sa Kiprom, mogli ste juče videti i čuti sada već ultimno spornu izjavu predsedavajućeg Euro Grupe, ministra finansija Dijsselbloem, da će šablon koji je upotrebljen prema Kipru, inače odavno pod nosom svih ministara finansija Euro Grupe i čuvan kao tajna, biti šablon budućeg ponašanja Euro Grupe pa i cele EU.

      Dakle usvojeni model o kome je predsedavajući Euro Grupe sinoć transparentno obavestio svetsku javnost je naišao na pobunu upravo onih koji imaju najmanje prava da se bune.

      Evropski građani nisu dužni da spašavaju privatne novčane menažeirije čitaj gazda Jezde i majke Dafine, i to će u buduće, ako ne bude promena, biti politička praksa.

      Prelomni momenat u politici EU se sastoji u činjenici da su do sada političari strahovalji od bankarske reakcije i ucena, pri tome jureći bankare da zaštite „sistem“ kapitalističkih odnosa.
      Sada slobodno se može reći inkompetentni bankari strahuju od kompetentnih političara, koji poput Dijsselbloem-a zauzimaju čvrste političke stavove, ne hajući za sistem.

      Dakle nadležni u ovom slučaju Kipar a i u svakom budućem slučaju jeste Euro Grupa a najodgovorniji je, kao što je to sam pred TV kamerama, juče i rekao sam predsedavajući Euro grupe ministar Dijsellbloem.

      Da se to ni malo ne sviđa kapitalističkoj štampi koja je izjave Dijsselbloem-a dočekala sa motornom testerom i mašinom za mlevenje mesa, pokazuje koliko je ministar i predsedavajući Euro grupe u pravu, i čije interese je „oštetio“ svojom transparentnom izjavom.

      cerski

  6. Zanimljivo je da Zdravkovic mudro cuti, a znamo da izrazito podrzava Pola Krugmana, koji je vatreni zagovornik drzavnog intervencionizma, kako u bankarskom sistemu, tako i u privredi uopste.

  7. Meni je takodje zanimljivo da neki komentatori cute. Moralisati o tome da li je nesto „pravedno“ ili „nepravedno“ nije primereno orjentaciji ovog sajta. Uz duzno postovanje sve sto smo u ovom tekstu procitali je moralisanje i pogled na svet ocima autora, ali da bi neke kategorije imale „tezinu“ pogledajmo u cinjenice (ne istine nego cinjenice).
    1, – banke su privatne kompanije
    2, EU garantuje za uloge do 100000 eur
    3, banke garantuju za depozite svom svojom imovinom
    Verujem da se svi slazu da su tri izrecene cinjenice tacne.
    Sada, nastavimo sa cinjenicama.
    1. Drzava je donela zakon da se oporezuju stedni ulozi, dakle drzava a ne banke koje ni nemaju pravo da donesu takvu odluku.
    2, ukoliko su banke nesolventne postoji jasna zakonom propisana procedura zaplene te rasprodaje celokupne imovine i proporcionalnog namirenja deponenata ( pa potom i akcionara), sa time da za garantovane a neisplacene depozite odgovara jemac u ovom datom slucaju EU i to za iznose do 100000 eur.
    3, 10 MILRD dobija Kipar a ne neka odredjena banka
    4, Drzava Kipar (kao i Srbija i sve druge drzave) zakonom obavezuje pravna lica da posluju preko racuna otvorenih u tim (privatnim) bankama, a svojom propagandom svakodnevno utice i na svoje gradjane da svoje prihode doobijaju preko istih tih bnanaka i zbog smanjenja kriminala i „pomoci“ privredi svoju ustedjevinu cuvaju u istim tim bankama.
    5, Drzava preko svojih institucija ima pravo i obavezu da kontrolise rad banaka i ukoliko utvrdi nepravilnosti u radu a pogotovo da previsoki rizicni plasmani ugrozavaju depozite za koje je ona jemac (ili finansijski sistem uopste) privremeno ogranici slobodno poslovanje banke.
    Dakle bez potrebe da moralisem nabrojacu jos nekoliko cinjenica.
    Banka nije duzna da proverava poreklo imovine deponenta, ali drzava jeste ako je tako odlucila. Ukoliko je drzava prihvatila neciji depozit bez obzira na poreklo, banka apsolutno nema pravo da pravi bilo kakvu razliku izmedju „postenih“ i „tajkunskih“ depozita, sta vise to joj je strogo zabranjeno.
    Pitanje za autora.
    1. Ko je doneo odluku da se oporezuju stedni depoziti u privatnim bankama?
    2. Koja je od „potonulih“ banaka pod rezimom „prinudne uprave“ ili je po proceduri sudskim putem pokrenut postupak prodaje imovine radi pokrica gubitaka depozitarima pa i akcionarima?
    3. Sta se spasava Evropskim novcem, privatne banke ili finansijski i drustveni sistem Kipra?
    4. Na kraju ko raspolaze novcem za koji se zaduzuje drzava Kipar a ne privatne banke, i za sta je taj novac uistinu namenjen?
    Zakljucio bih ako autor teksta dozvoli da je njegova teza o riziku koji deponenti treba da snose neodrziva i u moralnom smislu a pogotovo u pravnom u ovom konkretnom slucajau. Nadalje, potpuno je nebitno sta autor smatra za „kosmicki pravedno resenje“, naprotiv, mnogo je bitnije da li je ucinjen veliki pravni presedan, pa i krsenje zakona, a pogotovo je znacajno ishodiste tih dela. Ono sto je sasvim izvesno posle ovakve odluke, je da se Kipar nikada nece finansijski oporaviti, a ocigledno je vec i na osnovu ove odluke da mu je drzavni suverenitet uveliko ogranicen, pa gospodi kipranima zakone vise ne donose predstavnici parlamenta vec neki „politicki komesar“ za koga se zna da ga niko nije birao vec je na funkciju dosao cinom postavljenja od strane odredjene interesne grupe olicene u EU birokratskoj oligarhiji. Smesno je podmetati kukavicje jaje i krivicu za finansijsko propadanje sveta Liberalima. Na kraju ovim cinom otimanja dela novca nije se dogodilo kvalitativno nista novo vec je samo prvi put ovo oporezivanje izvedeno selektivno i direktno. Vecina upucenih vec odavno zna da novac ionako nema nikakvu vrednost i trudi se da se u skladu sa time i ponasa, a produkt zvani novac bez vrednosti je realni uzrok svetske krize, pri cemu se zna da su upravo liberali oduvek insistirali da novac ima „cvrstu“ vrednost te da rizik snose oni koji su donosili odluke a ne neko umesto njih.

    • Ne bi škodilo da se opredelite kako da definišete čin o kome je ovde reč, pošto upotrebljavate pojam oporezovanje:

      1. Ko je doneo odluku da se oporezuju štedni depoziti….?

      Ili pak vam više odgovara pojam „otimanje“ :

      „Na kraju ovim činom otimanja dela novca….“

      Valjda je jasno da oporezivanje i otimanje nisu iste radnje, ili pak kada je vaše hm…. mišljenje o EU i kontiuirano proricanje njene najskorije propasti, ova dva pojma postaju identični?

      Uzgred šta označava termin: „birokratska EU oligarhija“?

      Mada bih mogao da postavim još nekoliko pitanja u vezi sa napisanim ipak smatram da je napisano „nabijeno“ emotivnim nabojima raznih vrsta, uz uobičajenu konstataciju o „primernoj orjentaciji ovog sajta,“ koju konstrukciju smatram suvišnim verbalizmom, da ne kažem floskulom.

      Što se tiče Liberala svoj stav sam već izneo i nemam nameru da ga menjam, a vaša „odbrana“ liberala mi uopšte ne smeta.

      Naravno pošto izražavate i superiornu tvrdnju upućenog:

      „Većina upućenih(?!) već odavno zna da novac ionako nema nikakvu vrednost……“

      postavio bih vam pitanje:

      – kako je moguće oporezovati nešto što po vama nema nikakvu vrednost?
      – kao i pitanje: ko je toliko umno poremećen da otima bezvredan novac?

      cerski

  8. Da dopunim svoj prethodni komentar. Moje je licno misljenje da citava Kiparska prica nema nikakve veze sa posrnulim bankama. Dve su stvari meni simptomaticne. Prvo, zakon o oporezivanju iako je korisnik navodno Kiparska drzava zapravo donosi politicki komesar EU i jedino je njegov (EU) interes nesporan. Drugo, ako se pogleda jedan dan u buducnost videce se da 10 MLRD pozajmice sa sve 5MLRD koje Kipar uspe da prikupi nije ni kap u moru jer se procenjuje da samo Rusi imaju deponovano20MLRD. Sasvim je logicno da ce svi depozitari pozeleti da podignu preostali novac cime ce Kipar postati mnogo manje likvidan nego pre donosenja sulude odluke. Naravno jedini nacin da se to spreci je nekakva vrsta ogranicenja slobodnog protoka kapitala, sto sa druge strane znaci da bilo koji depozitar „Kiparskim Evrom“ nece moci da kupi robu u Nemackoj na primer, pa se postavlja pitanje da li je „Kiparski Evro“ zapravo nova valuta cime je Kipar defakto izbacen iz evrozone.
    Sve ukazuje na ovakav rasplet dogadjaja a depozitari su tu samo kolateralna steta. Toliko o kosmickoj pravdi i fasistickoj tvorevini EU.

  9. Pošto EU ne smatram fašističkom tvorevinom, svaki dalji kometar vašeg pisanja je suvišan.

    cerski

  10. Poštovani Dragane, Boki, Mile i Mišo

    Ne uključujem se u vašu raspravu, niti brišem komentare, što mi je običaj i nastaviće se, zato što spremam materijal sa sajta za štampanje knjige (tu mi možete pomoći, Boki i Mile, informacijama o cenama, uslovima…privatnim mejlom).
    Elem, na 2 posta ima u zbiru preko 90 komentara, većim delom ni u kakvoj vezi sa temom, dok na susednim nema ni jednog, a što upućuje na činjenicu da ste potrebni jedni drugima za rasprave koje nemaju mnogo veze sa analitikama, već sa „ideologijama“.
    Ukoliko nastavite u potrebi da međusobno diskutujete van tema krećem da brišem komentare jer ne doprinose svrsi sajta, a foruma za međusobne optužbe i kvalifikacije imate koliko god želite.
    U skladu sa mojim težnjama usporiću dinamiku postova, a vi vidite šta ćete jedni sa drugima.
    Pozdrav svima, a posebno Dejanu kao analitičkom osveženju.
    Koristim priliku i da pozdravim tetke, teče, braću i ostalu familiju.
    MZ

  11. Treba procitati tekst objavljen na Pescaniku, prevod iz Spigla.
    http://pescanik.net/2013/03/tvrdoglavi-i-sebicni/

    • Izvod iz istorije Der Spegel:

      „The first edition of Der Spiegel was published on Suterday, 4 January 1947.

      Its realise was initiated and sponsored by British

      occupational administration“(!?!)

      Nije mi poznato ko stoji iza Der Peščanika, ali ne bi me ni malo iznenadilo da stoje iste snage, koje su stajale iza Der Spigel-a.

      cerski

      • Tipicno. Nije vazno sta pise, nego ko iza koga stoji.

        • Svakako da nije važno šta piše već ko iza škrabotina stoji.

          Na tarabama isto svašta piše, a bome i na drugim egzotičnim „medijima“

          Recimo, sećam se da je nekad pisalo svuda po Srbiji:

          „Gotov je“!

          Da ni dan danas nije gotov već drma Srbijom, sa premijerskog i precedničkog mesta valjda nije potrebno uveravati nikoga pa ni vas!?

          Mada, pošto ste pisali i naručene i plaćene tekstove(vaša lična tvrdnja) onda se sećate verovatno isto tako i jedne malo masovnije graždanijske grupacije koja je uterivala strah u kosti samo svojim pogledom i sa nikada dovršenom žvrljotinom „preteće“ sadržine, od kog jezivog pogleda punog neizrečene Pretnje, ama svim političarima u Srbiji tresla jaja, od neslućene strave i najavljenog Užasa:

          „Samo vas gledamo“

          Elem ako nije prestalo ovo gledanje, I presume, još uvek traje, mada imam utisak da su članovi te graždanijske grupacije(u ranijim vremenima GG preduzeća) odavno dibidus oćoravili, naravno od silnog gledanja.

          Uzgred Menažerija oko Kipra se sleže, a većeras je na državnim TV stanicama NL i Dld lansirana, i nezvanično započela ista cirkuzanerija sa Slovenijom u glavnoj ulozi kao što sam i najavio.

          Dakle preselite aktivitete i omiljene priče o OTIMANJU u bivšu bracku Res Publica, bivšu Samoupravnu Socijalističku Republiku Sloveniju.

          cerski

          • „Svakako da nije važno šta piše već ko iza škrabotina stoji.“
            Skrabotine su skrabotine, ko god ih pisao i ko god iza njih stajao…

            • Možda kod nebesko demokracki umno uštrojene graždanije, koja se najdobrovoljnije i potpuno sumanuto odrekla samoupravljanja, pošto su je razni prevaranti ubedili da je mentalno nesposobna da sama sa sobom upravlja i da je po budućnost njihovih potomaka, kojih je katastrofalno sve manje, bolje da sa njima upravljaju novokomponovani kapitalisti čitaj robovlasnici, za koje vi tvrdite da ih u Srbiji gotovo i nema!?!

              Još nisam čuo, za vola koji je jurcao po selu gazdu, i pri tome pokušavao da sam sebi natakne jaram, ali sam video srpske građane koji su se ponašali i još uvek se ponašaju kao spomenuti volovi još od slavnog vola Radoja Domanovića, vola, koji je imao jednu osobinu, koja njegovom gazdi posve nedostaje – da razmišlja.

              Škrabotine poput:

              ‘Bitka za bebe’ izvesne privatne Tele Kuće je škrabotina i visoko kalibrirana verbalna budalaština, ali pošto tu „bitku,“ koja niti je bitka, niti ima ijedan jedini element sukoba, a ni sukobljene strane, lansirala Tele Kuća, i pored očiglednog nedostatka umnosti, ova stupidna škrabotina-poruka postaje realitet jer iza škrabotine stoji „ozbiljnost“ spomenute Tele Kuće.

              Ovim sam vam jasno, bar nadam se, mada uz dobru dozu sumnje, objasnio koja je razlika između škrabotine i Škrabotine, zašto je važno koji kalibar stoji iza škrabotine i zašto vaša tvrdnja, gore sročena, nije i ne može nikada biti istinita.

              Naravno da treba da dodam da svesrdno škrabanje spomenute Tele kuće o „Bitci za Bebe,“ koja je slavno završena Pobedom, isto kao i bitka protiv vas celog sveta 1999, čitaoca van granica sve homofobičnije Srbije doima vrlo škrabonjarski i kao što rekoh homofobično.

              Škrabotine o Bitkama, ma bile i za bebe, protiv raka, protiv korupcije, protiv kriminala, protiv………, pa sve do Bitke protiv Zdrave Pameti, su najblesavije škrabotine koje postaju Bitke kad ih izgovori Neko i Nešto a oni drugi dodaju:

              „Širi dalje:“

              Naravno ovi nesumnjivo opsceni idiotizmi kada ih izgovori neka Veličina više nisu škrabotine i neopisivi mentalni poremećaju, već postaju, slogani i zanosni pokliči poziv u nove Bitke devastiranog uma, verablizovane pameti i svesrdnog uranjanja u mentalni mrak.

              Naravno vaš zaključak:

              „Škrabotine su škrabotine, ko god ih pisao i ko god iza njih stajao,“

              je neodrživa tvrdnja, puki verbalizam koji se zove lip service, inače jedan od naziva za škrabotinu, bolest kod koje ni univerzalni srbo-lek Moleban ne pomaže.

              cerski

              • Cerski,
                najbolje je da vas covek ostavi samog sa sobom da raspravljate. Ocigledno da vam odlicno ide. Tu treci nije potreban.

                • Gospon. Mile veoma hvala na pokazanom razumevanju.

                  Inače ja pojam raspravljanje ne koristim zbog same besmislenosti pojma, pa ću vam na konkretnom primeru „škrabotine“ pokazati zašto umesto raspravljanja koristim termin razumljiva argumentacija, kao i ostatak sveta.

                  Verzirani internacionalni fiskalni stručnjaci, u ove spadaju:

                  – Advokati
                  – Bankari
                  – Accountanti

                  znaju šta u internacionalnom rečniku označavaju sledeća tri pojma:

                  – Tax minimalisation
                  – Tax neutral
                  – Tax optimization

                  sva tri stručno-jezička pojma označavaju jednu te istu stvar:

                  – Neplaćanje poreza, čitaj utaju poreza!

                  Dakle ako se sva tri ova stručnjaka slože da upotrebe jednu ili sve tri gore navedene škrabotine običan građanin, ali i diplomirani ekonomista smatra da je navedena škrabotina stručni naziv , koji nešto visokostručno označava!

                  Da označava:

                  – Utaju poreza

                  znaju samo u tajnu škrabotine inicirani službenici.

                  Zbog toga i nije važno šta piše već ko i sa kakvim namerama stoji iza napisanog.

                  Naravno veoma grubo i arogantno je u skupim kabinetima upotrebljavati istinu a lepše je i elegantnije upotrebljavati tri navedene škrabotine koje sve tri označavaju kriminalnu radnju utaje poreza.

                  Za one koji misle imam i jedno pitanje:

                  „Ko je potpisao accountant report, zaključni izveštaj, o poslovanju spornih kiparskih banaka za 2012?

                  KPMG, Ernst & Co, Deloitte ili …?

                  cerski

                  p.s. i da, gospon Mile, ne očekujem da razumete ovu argumentaciju između Mene i Mene.

  12. „Kiparski idioti“ – tako je nedavno Nikolaus Blome u svom tekstu u Bildu nazvao kiparske parlamentarce, zbog glasanja protiv konfiskatorskog plana evrospasilaca.

  13. Međutim, to je laž. Nemačka nije plaćala posledice krize, već je na njoj dobro zaradila. U to spadaju manje kamate na državne obveznice, što je do sada Nemačkoj donelo uštedu od 10 milijardi evra, kao i kamate na nemačke pozajmice državama u krizi. To je stvarnost evrokrize: atinski siromasi plaćaju nemačkim bogatašima.

  14. Čitava Evropa, a i ostatak sveta su na oprezu. Osiguranje depozita ovde, Merkelina obećanja tamo, a u slučaju nedoumice ceh plaćaju građani. Plan je povučen. Sada se najviše govori o bogatim Rusima. Ali šteta je učinjena, a poverenje poljuljano. Koliko vrede kancelarkine reči? Slučaj Kipra je ponovo pokazao da se u Evropi ne možemo osloniti na Nemačku.

    Evrogrupa se srećom odlučila na pravi korak: male štediše su sigurne, jedna banka će bankrotirati, druga će biti umanjena. Međutim, predstava od prošle nedelje idealno se uklapa u trenutnu sliku Evrope: neodgovorni bankari prokockali su novac bogatih perača novca, a političari su pomogli da se spase što se spasti može, i to na teret ljudi koji nemaju ni sredstava ni uticaja da se od toga odbrane. A sve se odigrava u periodu nemačke dominacije Evropom.

Оставите одговор на dragan7557 Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *