Gladna stoka ne zna za policijski čas

Ovce hoće da provale, da izađu napolјe. One ne znaju šta je policijski čas, niti da li je subota ili nedelјa, kaže polјoprivrednik Svetozar Murgaški iz Čeneja, kod Novog Sada,  komentarišući probleme polјoprivrednika nastale zbog virusa korona. Ja sam još 31. marta podneo zahtev za ispašu ovaca u toru, imam ih oko 700, ali nije bio prihvaćen. Ovca je trebala da se jagnji, bila je nešto i bolesna. Ja sam 3. aprila popodne pozvao veterinara zbog bolesne ovce. Bio je to petak. Veterinar je odbio da dođe jer je bio policijski čas. Javio se i došao u ponedeljak, 6. aprila. Do tada je ovca sa dva jagnjeta uginula…

U Srbiji postoji 4,1 miliona hektara obradivih površina, kaže  Branislav Gulan, koordinator u Nacionalnom timu za preporod sela Srbije.  Obrađuje se 3,47 miliona hektara. Imamo 570.000 poljoprivrednih gazdinstava. Između ostalog, oni gaje  1,7 miliona ovaca, što je dvostruko manje nego pre dve i po decenije. Agrarom se bavi 120.000 poljoprivrednih staraca, sa više od 70 godina Takođe njih 217.623 ima do dva hektara njiva. To je za njih život, jer drugo ništa nemaju. Od toga žive. Neki imaju i povrće, ali sad u vreme blokade ne mogu da ga prodaju. Do žetve pšenice nemaju drugog prihoda. A, treba izmiriti obaveze pema državi. Jer one se odlažu, ali se ne opraštaju, treba ih platiti sad ili kasnije. Poljoprivredna penzija, za one koji je imaju, iznosi oko 11.800 dinara’’ . Vrednost agrarne proizvodnje po hektaru je oko 1.000 dolara. Ukupan vrednost godišnje proizvodnje lane je bila oko 5,5 milijardi dolara. Lane je pad proizvodnje u agraru bio 0,1 odsto. Za poslednje tri decenije poljoprivreda beleži rast od samo 0,45 odsto! To je suprotno svim strategijama koje su se donosile. Po sadašnjoj validnoj strategiji razvoja agrara od 2014. do 2024. godine poljoprivreda Srbije je trebala da se razvija od 9,1 posto, odnosno po blažoj varijanti po stopi od 6,1 odsto godišnje. U prvoj godini sprovođenja strategije bio je pad od osam odsto, zatim u 2016. godini rast je bio osam odsto. U 2017. sušnoj godini pad je priznat od 10,7 odsto. Zatim u rodnoj 2018. godini, objavljen je rast od više od 16 odsto, zatim u 2019. godini pad od 0,1 odsto. Sve ovo govori o nestabilnim uslovima ove grane koja je uvek pomagala, državi kada je bila u krizi. Ali, država retko kad njoj. Zato se ističe da nam više nisu potrebne strategije razvoja sa nerealnim i netačnim brojkama, već akcija. Potrebna je nova agrarna i socijalna reforma.

Izvoz i uvoz

Dokaz lošeg stanja u agraru je i izvoz i uvoz. U bilansu razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u  2019. godini  ostvarena je vrednost izvoza od 3.624 miliona dolara, što predstavlja rast od 9,1 odsto u odnosu na ostvarene  rezultate u 2018. godini (iznosila je 3.319,5 miliona dolara), sa učešćem u ukupnom robnom izvozu od 18,5 odsto. To nije izvoz hrane, već sirovina za njenu proizvodnju!

Istovremeno, vrednost uvoza u visini od 2.091,9  miliona dolara je za 3,1 odsto veća od ostvarenog u 2018. godini (iznosila je 2.025,9  miliona dolaas), sa učešćem u ukupnom robnom  uvozu od 7,8 odsto. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2019. godini, beleži rast od 18,3 odsto, odnosno za 236,5 miliona dolara je veća u odnosu na posmatranu 2018.  godinu i iznosi 1.530,1 miliona USD, sa stopom pokrivenosti uvoza izvozom od  173,1 odsto..

Vremešan, ali još vitalan i vredan, Svetozar Murgaški iz Čeneja kod Novog Sada, je, zahvalјujući krštenici, za sada izbegao potpunu zabranu izlaska iz kuće, tako da će njegova pomoć dobro doći domaćinstvu. Za dva meseca puni 70 godina i sa njim o gazdinstvu brinu sin i snaja i dvoje unučadi. Nјegov glavni posao je briga o 400 ovaca i 300 jaganjaca koje, kako kaže, nije mogao da proda. Kupac je odustao da primi jaganjce jer je baš toga dana uvedeno vanredno stanje. U međuvremenu su, objašnjava on, jagnjad prerasla, otežala, ne može da ih preda i ostao je bez planiranog novca. – Ovce hoće da provale, da izađu napolјe, kaže Svetozar Murgaški, komentarišući probleme polјoprivrednika nastale zbog virusa korona. One ne znaju šta je policijski čas, niti da li je subota ili nedelјa, Ja sam još 31. marta podneo zahtev za ispašu ovaca u toru, imam ih oko 700, nije prihvaćena. Ovca je trebala da se jagnji, bila je nešto i bolesna. U petak, 3. aprila popodne, pozvao sam veterinara. Odbio je da dođe, jer je bio policijski čas. Došao je u ponedeljak, 6. aprila, ali je ovca već uginula. Trebala je da ojagnji dva jagnjeta. I pored zabrane ponekad ih pustim na pašnjak, blizu je do kuće.

 

-“Završavamo sa bacanjem veštačkog đubriva, repa je završena, u toku je prskanje pšenice od bolesti i korova, a počinje setva kukuruza, soje i suncokreta“, kaže Svetozar Murgaški, iskusni poljoprivrednik iz Čeneja kod Novog Sada. -Mnogo toga u polјoprivredi zavisi i od vremenskih prilika i nikada ne znate da li ćete raditi baš ono što ste planirali. A, kada tražite dozvolu za kretanje u vreme policijskog časa, treba da naznačite dane izlaska na njivu zbog nekog posla. Cela ova situacija će se odraziti i na rod, a najviše na zaradu”. Dovolјno je Svetozar preturio preko glave da to dobro zna i bez saopštenja Organizacije za hranu i polјoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), koja je upravo izvestila da je usporavanje globalne ekonomije već u martu izazvalo drastičan pad cena hrane na svetskom tržištu, najveći od 2015. godine. Kako je navedeno, razlog je slablјenje tražnje za svim vrstama robe zbog uvedenih ograničenja slobode kretanja u velikom broju zemalјa radi zaustavlјanja širenja pandemije korona virusa.

 

Na dozvolu se, predviđeno je, čeka 48 sati, mada Murgaški kaže da zna one koji su je u prošli utorak zatražili i ni posle šest dana nema odgovora. A,njima je, kaže, bitan svaki dan. Svetozar, koji ima i 700 ovaca i jaganjaca, kaže da je stočarima posebno teško. Ima slučajeva da lјudi žive u kući, a da 150 metara od nje drže ovce i imaju zabranu kretanja. I ko će ovce da hrani? Policijski čas znatno skraćuje radni dan poljoprivrednika baš u jeku radova. Ako bi hteli u njivu ili da namire stoku i u to vreme, moraju da imaju dozvolu, a da bi je imali, gotovo da je neophodan i pametni telefon. Procedura za dobijanje dozvole, iako naizgled jednostavna, sudeći po rečima selјaka, to baš i nije. Murgaški, koji obrađuje oko devet hektara zemlјe, napominje da svako mora pojedinačno da izvadi dozvolu, što podrazumeva da ima kompjuter, E-mejl, štampač, ili pametni telefon, kako bi u njemu imao sliku dozvole ako mu je odobreno kretanje u vreme policijskog časa. Nimalo jednostavno za vremešnije, a takvi su u velikom broju, pa im, kako kaže, ostaje parola snađi se, da traže da to za njih obavi neko drugi, pa kada stigne elektronska dozvola da taj neko nađe gde da je odštampa, pa onda i donese. Onima koji imaju pametne mobilne malo je jednostavnije, jer je umesto odštampane dozvole dovolјno da u telefonu imaju njenu sliku. Za traktor na njivi u vreme policijskog časa potrebna je dozvola na koju se, kako je predviđeno, čeka 48 sati. Ali, ni tada se oni ne jave, tek kad zovemo stotinu puta, neko se javi i kaže da smo zakasnili!!!! Zato smatra da to sadašnje rešenje sa traženjem dozvola nije dobro osmišlјeno. Ostavite selјake na miru! Mi na selu smo kažnjeni. Prepušteni smo sami sebi. Ovih dana uglavnom smo slušali o tome šta ćemo i kako ćemo sa kućnim lјubimcima. Neka policija juri one koji u gradovima roštilјaju i druže se po parkovima, kaže revoltirano Svetozar Murgaški.

Njive neće ostati nezajane!

U toku dana ovce hoće da provale, da izađu napolјe, priča Svetozar Cveta Murgaški.  One ne znaju šta je policijski čas, niti da li je subota ili nedelјa, kaže ovaj polјoprivrednik iz Čeneja, komentarišući probleme nastale zbog virusa korona. Pa i do sada agrar nam je bio na repu događaja, u prošloj 2019. godini imao je pad proizvidnje od 0,1 odsto. Više godina ima pa nego rat. Koliko čujemo da je rast za tri decenije samo 0,45 odsto. Da li je to strateška grana koja hrani narod i pomaće državu kada joj je teško. Eto, i ovoga puta mi pomažemo državu. I pored svih ograničenja njive neće ostati nezasejana, ali biće manji prinosi. A, da nam je teško evo i mojih primera. Ja sam još 31. marta podneo zahtev za ispašu ovaca u toru, imam ih oko 700, ali nije bio prihvaćen. Evo i drugi primer. Ovca je trebala da se jagnji, bila je nešto i bolesna. Ja sam 3. aprila popodne pozvao veterinara zbog bolesne ovce. Bio je to petak. Veterinar je odbio da dođe jer je bio policijski čas. Javio se i došao u ponedeljak, 6. aprila. Tada je ovca uginula. Trebala je da ojagnji dva jagnjeta. I pored zabrane ponekad stado pustim na pašnjak, blizu je to kuće. Čuva ih snaja, sin, pa i ja iako nemam pravo da izlazim jer sam starac.

Nije dovolјan samo pametni telefon

Nimalo jednostavno za vremešnije, a takvi su u velikom broju, pa im, kako kaže, ostaje parola snađi se, da traže da to za njih obavi neko drugi, pa kada stigne elektronska dozvola da taj neko nađe gde da je odštampa, pa onda i donese. Onima koji imaju pametni mobilni malo je jednostavnije, jer je umesto odštampane dozvole dovolјno da u telefonu imaju njenu sliku.Za traktor na njivi u vreme policijskog časa potrebna je dozvola na koju se, kako je predviđeno, čeka 48 sati. Ali, ni tada se oni nejave, tek kad zovemo stotinu puta, neko se javi i kaže da smo zakasnili!!!!

 

Na odgovor ili dozvolu se dugo čeka, a nama je, kaže, bitan svaki dan. Svetozar, koji ima i 700 ovaca i jaganjaca, kaže da je stočarima posebno teško. Ima slučajeva da lјudi žive u kući, a da 150 metara od nje drže ovce i imaju zabranu kretanja. I ko će ovce da hrani? Zato smatra da to sadašnje rešenje sa traženjem dozvola nije dobro osmišlјeno. Ostavite selјake na miru, jurite ove koji roštilјaju po parkovima. Treba da hvataju ove po gradovima što se šetaju po parkovima i Fruškoj gori, i što peku roštilјe i druže se, a ne nas. Mi na selu smo kažnjeni, ovo je za nas smrt“, kaže Murgaški. Vremešan, ali još vitalan i vredan,.

 

Eto, i ponavlja da je tužna njegova priča iako voli svoju kuću i ovce. One su moj život. Znaju kada dolazim u stado da im nešto donosim . Naravno od hrane. Jer, u kući, moj glavni posao je briga o 400 ovaca i 300 jaganjaca koje. Pare nam treabaju i do žetve, država nama sad odlaže plaćanje obaveza, ali nas ne oslobađa plaćanja. Pa kasnije će to biti još više da se plati. Jaganjce, ponavljam nisam mogao mogao da prodam. Kupac je odustao da primi jaganjce jer je baš toga dana uvedeno vanredno stanje. U međuvremenu su, objašnjava on, jagnjad prerasla, otežala, ne može da ih preda i ostao je bez planiranog novca. Zbog zabrane kretanja, kako napominje, ni veterinar koga je pozvao u petak zbog bolesne ovce nije mogao da mu dođe, pa je životinja u nedelјu uveče uginula. Ocenivši da su stočari prepušteni sami sebi, on je revoltirano primetio da smo ovih dana uglavnom slušali o tome šta ćemo i kako ćemo sa kućnim lјubimcima.

Mislim da se u ovakvom odnosu prema stočarima i nalaze uzroci zašto nam je stočarstvo na nivou 1910. godine. Zašto nam godišnje opada po stopi od dva do tri odsto. Eto, nisam  samo je u teškoićama. Kada svi traži junetinu mi im nudimo svinjetinu. Ministar je išao u Tursku ugovarao izvoz junetine. To se dogodilo samo tada kada je prodato više od 3.600 tona po dobroj ceni. Platili su nam više nego drugima. Narod pomislio to će ići tako svake godine,. Sad utovili junad, imamo ih oko 10.000 u stajama. Nema kupaca. Čak ni država ih ne uzima u zamenu za kukuruz? Stalno pričamo da imamo oko praznih oko 200.000 kuća, odnosno staja u zemlji.  Ovakvim odnosnoim neće one dobiti nove žitelje ni ti će biti stoke u njima. Jer,  sam čitao da u gradovima nema šta da se radi, a ja sam svedok da u selima nema ko da radi.

 

Evo i primera. Dok nije počelo vanredno stanje imao sam čobanina. Kada je počelo vanredno stanje otišao je na odmor. Imao je stan, hranu i platu od 60.000 dinara. Neće se ni vratiti  ako novog da najme, kada sam svuda dao oglas i niko se ne javlja, priča Muršaki svoju tužnu priču i dodaje. Ja sam samo jedno od mnogo takvih domaćinstava. Ja sam u trećem dobu, dobro je sin napustio grad i došao ovde da živi. Da nije njega sve bi već bilo u korovu, kaže on.

 

Na pitanje u kojoj fazi su sada radovi na njivama, on kaže da je u subotu kada je bilo lepo vreme, bez vetra, bacio đubre.

 

Stočari su posebno u teškoj situaciji, jer ovce i krave ne znaju za policijski čas, treba ih nahraniti.

Selјak mnogo zavisi i od vremenskih prilika

„Završavamo sa bacanjem veštačkog đubriva, u toku je prskanje pšenice od bolesti i korovapočinje setva kukuruza, soje i suncokreta. Repa je završena.“ Mnogo toga u polјoprivredi zavisi i od vremenskih prilika i nikada ne znate da li ćete raditi baš ono što ste planirali. A, kada tražite dozvolu za kretanje vreme policijskog časa, treba da naznačite dane izlaska na njivu zbog nekog posla, dodaje on. Cela ova situacija će se odraziti i na rod i na zaradu, a najviše na zaradu, ističe Murgaški.Aliu, I na cenu hrane na pijaci. Ceh će platiti potrošači. Dovolјno je preturio preko glave da on to dobro zna i bez saopštenja Organizacije za hranu i polјoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO). A, FAO je upravo izvestio da je usporavanje globalne ekonomije već u martu izazvalo drastičan pad cena hrane na svetskom tržištu, najveći od 2015. godine. Međutim, posle će rast biti veći od tog pada, kada hrane ne bude dovolino, dodaje on.

 

Kako je navedeno, razlog je slablјenje tražnje za svim vrstama robe zbog uvedenih ograničenja slobode kretanja u velikom broju zemalјa radi zaustavlјanja širenja pandemije korona virusa.

B. Gulan

 

Ovce i brojke

U vreme poljoprivrednog popisa u Srbiji je bilo 1.736.400 ovaca što je davalo 24 ovce na 100 stanovnika, kaže analitičar dr Miroslav Zdravković. Po popisu je zabeleženo da je u 16 opština u Srbiji bilo više ovaca od ljudi i sve se nalaze u Šumadiji i zapadnoj Srbiji. Tako je zabeleženo da je u Srbiji čak 1.591 naselje imalo više ovaca od stanovnika. Analiza pokazuje i tužnu sliku sela Srbije. Na kraju 2019. godine, prema podacima RZS,  broj ovaca je smanjen za 5,4 odsto, smanjen je i broj stanovnika, ali nije sigurno za koliko zbog iseljavanja do vanredne situacije, kada se po rečima predsednika vratilo više od 400.000 njih. Pitanje je kada se sve sabilizuje koliko će ih ovde ostati. Analize pokazuju da je broj ovaca povećan u Vojvodini za 5,1 odsto, ali je smanjen u Šumadiji i zapadnoj Srbiji za četiri odsto. U Beogradu i okolini pad je 13,4 odsto, a u južnoj i istočnoj Srbiji čak 16,5 odsto. U vreme poslednjeg popisa najviše ovaca bilo je u Zlatiborskoj oblasti, ispred Kolubarske, koja je imala najpovoljniji odnos u korist ovaca (93 na 100 stanovnika).

 

 

Stanovnici i ovce

Sumoran je danas spisak sela i stanovnika Srbije. Njih 1.200 se nalazi pred nestajanjem. Dokaz takvog stanja je da među 16 naselja (jer po Ustavu nemamo nijedno selo) samo JEDNO SELO imalo je više od 100 stanovnika. Pored toga PET naselja je imalo manje od po 10 stanovnika. Velika Luganja je imala 70 puta više ovaca od stanovnika. Imalo je 422 ovce i samo šest stanovnika. Na drugom mestu je ŠLJIVOVIK u opštini Sjenica sa odnosom od 431 ovca pema 13 stanovnika, selo Podi sa 463 ovce i 14 stanovnika. Tu je i selo Bioc u opštini Sjenica koje ima 1.739 ovaca i 66 žitelja. Vredno je pomenuti i naseljeno mesto Slavinje u opštini Pirot koej ima 779 ovaca i 39 žitelja kao i Boljare u opštini Sjenica koje ima 598 ovaca o kojima brigu vodi 30 žitelja. Ova i mnoga druga mesta imaju po 20 puta više ovaca od stanovnika.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *