Agrarni fond dijaspore?

Prema procenama analitičara u dijaspori živi više od četiri miliona lјudi iz Srbije koji su u različitim periodima napustili svoju maticu i sada žive u drugim zemlјama. Recimo, ako bi svaki od njih uložio po 500 dolara u Agrarni fond, to bi bila značajna sredstva za budući razvoj nerazvijenih delova Srbije. To su za sada samo predlozi koji su se čulki na skupovima dijaspore u Srbiji. Za realizaciju ove ideje potrebno je dosta aktivnosti same dijaspore, nadležnih u Srbiji, patriota volontera i velika podrška i aktivnost sredstava dijaspore. Sedište Agrarnog fonda dijaspore ne mora da bude u Srbiji „zbog nekih predrasuda“, već recimo u Švajcarskoj.

Agrarni fond bi imao svoje organe (direkciju, potrebne službe i drugo) isklјučivo iz redova dijaspore. Oni bi odobravali projekte za investiranje, pratili njihovu realizaciju i primenu u praksi. Ako bi samo dva miliona njih potrošilo po 200 dolara za našu robu, što je trošak njihovog jednog odlaska u super market, za Srbiju bi značilo izvoz od 800 miliona evra godišnje. Cilј je da im se ponude proizvodi iz domovine, a kupujući i štiteći te artikle oni štite sebe i svoj identitet. Osnovni uslov da se srpskoj dijaspori omogući da kupuje robu iz otadžbine je da takve robe bude dovolјno i u kontinuitetu na probirlјivom tržištu.

Vremenom će neki od proizvoda na taj način postati i brend. Da bi to uradili potrebno je jedinstvo proizvođača i trgovaca ovde, da bi otišli u svet i otvarali srpske sabirne distributivne centre sa najbolјom robom. Desetak takvih objekata u gradovima kao što su Čikago, Toronto, Beč, Frankfurt, Minhen, Stokholm, Sidnej, Cirih, Milano, Moskva… snabdevenih robom u vrednosti od po najmanje milion evra, bila bi i odlična osnova za snabdevanje malih etno marketa i mudar i tih povratak srpske robe na ta tržišta. Ovakvi centri bi se zvali ,,Srpska kuća“, a takve objekte po svetu imaju gotovo sve razvijene zemlјe na koje se ugledamo i kojima težimo. Srbija je i kandidat za prijem u Evropsku uniju. Za nju je otvoreno to značajno tržište sa 450 miliona potrošača!

U Beču, Čikagu i drugim gradovima u svetu gde živi veliki broj Srba trebali bi da otvaramo srpske kuće. Srpske kuće bi bile prodavnice robe proizvedene u Srbiji. Srbi koji žive u tim gradovima bi dolazili da kupuju u njih srpsku robu, recimo, jednom mesečno kada se ide u velikii pazar.  Imamo više pozitivnih primera u svetu, gde je dijaspora odigrala značajnu ulogu u razvoju svoje zemlјe. Navedimo samo jedan pozitivan primer NR Kinu, u kojoj je dijaspora odigrala značajnu ulogu u pokretanju privrednog razvoja.

                                                                                    B. Gulan

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *