MLEKO: Država se ponovo okreće dogovornoj ekonomiji

U poljoprivredi Srbije nema sistemskih zakona koji dugoročno uređuju tu granu privrede, već se sve rešava uredbama, dogovorima, pa bi i sada država trebalo da se umeša i sa mlekarama dogovori otkup viška mleka od domaćih proizvođača i isuši ga za robne rezerve, umesto što subvencioniše konditore da oni odustanu od uvoza i preuzmu to mleko, napominje agroekonomista Milan Prostran. On je Betu rekao da se Srbija odrekla dogovorne  ekonomije pre 20-30 godina, a sada se ponovo meša i dogovara sa primarnim proizvođačima o subvencijama cenama. Kada se već meša u poljoprivredu, država bi trebalo da otkupi viškove mleka na tržištu, isuši ga u mleko u prahu i odloži u robne rezerve, umesto što nudi konditorima subvencije da oni ugovore sa tri mlekare, koje se u Srbiji bave sušenjem mleka, otkup potrebnih količina i da odustanu od uvoza.

Vlada Srbije donela je uredbu kojom je utvrđena interventna mera podrške proizvođačima konditorskih proizvoda za otkup mleka u prahu domaćeg porekla, od 710 dinara po kilogramu, pri čemu ukupna vrednost državne podrške iznosi 500 miliona dinara. Nije janso kako će se iz raznih krajeva Srbije višak mleka razvoziti u tri mlekare, a da je još nejasnije kako motivisati konditore, kao samostalne privredne subjekte da odustanu od već uhodanog uvoza, verovatno jeftinijeg mleka u prahu nego na domaćem tržištu. Analitia;ri ukazuj da je predsednik države 2022. godine zbog straha od nestašice osnovnih namirnica dao nalog da se uveze mleko u prahu. Tada je Imleku data dozvola da za robne rezerve uveze 3.000 tona mleka iz Poljske, a Laktalis oko 6.000 litara iz Češke, tokom tri meseca.

Prema podacima RZS I PKS, tokom 2021. godine u Srbiju je uvezeno 3.249 tona mleka u prahu, a za osam meseci 2022. godine količina uvezenog mleka u prahu se više nego udvostručila – na 7.077 tona. Za to je plaćen trostruko veći iznos, ukupno 27,9 miliona evra. Država sada sa proizvođačima o mnogim pitanjima dogovara, pregovara, ubeđuje, donosi uredbe i da to ne može, a da ne stvara probleme i da kada poveća subvencije jednima ne motiviše da traže i drugi. Zbog toga su, kako je rekao, potrebni sistemski zakoni da bi se unapred znalo sa čime proizvođači mogu da računaju. (B.G.)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *