POLJOPRIVREDNI SAJAM U NOVOM SADU: Dostignuća u nepovoljnim uslovima

Poljoprivreda i prehrambena industrija u BDP-u Srbije imaju ogroman udeo i u skladu sa tim održavanje ovog Sajma je izuzetno značajno, pre svega, za poljoprivredne i prehrambene proizvođaće u Srbiji, rekla je ministarka Tatjana Matić na otvaranju 88. Međunarodnog poljoprivrednog sajma, 53. Međunarodnog sajma lova i ribolova i Sajma ekologije u Novom Sadu. Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija dodala je da uprkos pandemiji postoji veliko interesovanje, i da odziv visokog nivoa zvanica vraća nadu da će sledeće godine po broju izlagača, ali i zemljama koji će biti gosti, biti možda čak i najuspešniji Sajam do sada.

Novosadski sajam ove godine okuplja male proizvođače i velike kompanije iz 17 zemalja, od 18. do 24. septembra, ima više od 800 učesnika, a pored domaćih izlagača, zemlje učesnice su Italija, Holandija, Španija, Mađarska, BIH, Belorusija, Poljska i Rusija, dok je ovogodišnja zemlja partner Češka Republika.

“Želim, pre svega, da se zahvalim upravi Sajma i izlagačima iz 17 zemalja, njih gotovo 800, smogli su snage da u ovim ipak nepovoljnim uslovima kada se suočavamo sa kovidom dođu i prikazu svoje proizvode, svoja dostignuća i nadam se velikom broju novih ugovora. Već kroz subvencije u ponedeljak biće podela novih ugovora za nabavku najsavremenije mehanizacije” kazao je Igor Mirović, predsednik Vlade AP Vojvodine, koji je posebnu zahvalnost izrazio Češkoj kao jednoj od najrazvijenijih poljoprivrednih zemalja i sa velikom industrijskom tradicijom koja je ove godine zemlja partner. Dodao je da je prisutna i Republika Srpska sa svojim kompanijama i druge brojne zemlje.

Foto: Beta (D.Gojic)

Otvaranju ovogodišnjeg sajma prisustvovali su i predsednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, zamenik gradonačelnika Novog Sada Milan Đurić, ambasador Češke Republike NJ.E. Tomaš Kuhta i generalni direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković koji su izrazili podršku održavanju ove manifestacije.

Posetioce je pozdravio i ambašador republike Češke Republike Tomaš Kuhta koji je rekao da mu je drago da Češka može u ovim teškim vremenima biti zemlja partner, te da će se na Sajmu predstaviti 13 velikih firmi, gde posetioci mogu da između ostalog probaju izvorne češke delicije. “O saradnji između Češke i Srbije nije potrebno da se puno objašnjava, zato što mi već od vremena Austrougarske smo uvek bili blizu i sarađivali smo, naši stručnjaci su uvek došli da sarađuju sa srpskim prijateljima i to želimo da se nastavi i u budućnosti”, istakao je ambasador.

Pozdravlјajući prisutne zamenik gradonačelnika Milan Đurić je izrazio zadovolјstvo što su nakon pauze izazvane pandemijom Korona virusa hale Novosadskog sajma ponovo ispunjene štandovima izlagača. Sajamska industrija je jedna od najviše pogođenih u prethodne dve godine, i radili smo mnogo da nastavimo tamo gde smo stali. Novosadski sajam je uložio velike napore da u vremenu pandemije, prilagodi svoje poslovanje i drago mi je što su uspeli u tome. Nije moguće promeniti koncept redovnog sajma, navikli smo da tu manifestaciju posetimo lično i da je na taj način doživimo. Zato se danas posebno radujem što smo se ovde okupili, što imamo veliki broj stranih izlagača, što su domaći izlagači sve prisutniji jer je to je znak da privreda i polјoprivreda ne posustaju usled negativnih posledica pandemije, izjavio je Milan Đurić i pozvao goste Sajma da posete štand Grada u Master hali. Osim što snažno podržava organizaciju Polјoprivrednog sajma, Grad Novi Sad, iz godine u godinu povećava sredstva u budžetu namenjena za pomoć i podršku polјoprivrednicima, proizvođačima hrane, organskih proizvoda, proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom, a značajno pomaže i naše mlade polјoprivrednike, prerađivače hrane, kao i udruženja iz oblasti polјoprivrede.

Pažnju posetialca je privuka šargarepa iz Begeča, koja se odavno prodaje van granica Srbije. Goran Zec iz Zemlјoradničke zadruge „Begečki povrtari“ kaže da je trebalo 20 godina da se stvori organski proizvod sa kontrolisanim poreklom, a sada imaju zatvoren ciklus cele godine. „U Begeču se radi preko 600 hektara pod šargarepom, uzimajući u obzir i ranu proizvodnju, pa se se već tokom februara zasejavaju prve površine i tako sukcesivno do jula“, navodi Goran Zec.

Na izložbi polјoprivredne mehanizacije i ove godine su najsavremeniji modeli. Srpski polјoprivrednik kada kupuje traktor i dalјe traži univerzalnu mašinu. „Traktor s kojim će moći da radi i osnovnu obradu zemlјišta, dopunsku obradu zemlјišta, predsetvenu pripremu. Setvu, naravno kao vrlo zahtevnu operaciju i transport“, ističe Goran Micković, direktor prodaje R.T.I.

Fond za razvoj Vojvodine raspisao je konkurs za nabavku nove mehanizacije na pet godina sa jedan odsto kamate, uz kuplјeni traktor kao zalog. To nije jedina mera podrške koju polјoprivednicima nudi Pokrajina.

Generalni sponzor je Generali osiguranje Srbija, a zlatni sponsor Sajma je kompanija ,,Al Dahra’’. Održavanje 88. međunarodnog poljoprivrednog sajma, 53. Međunarodnog sajma lova i ribolova i Sajma ekologije u Novom Sadu realizuje se uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije i Grada Novog Sada. Zlatni prijatelj Sajma lova i ribolova su Vojvodinašume.

Na sajamskim priredbama biće održana i najveća Nacionalna izložba stočarstva, sa izložbom genetskih potencijala i Defileom nagrađenih grla koje se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Resorno ministarstvo je pokrovitelj i izložbe organskih proizvoda, proizvoda sa oznakama geografskog porekla, kao i oznakom “Srpski kvalitet” i zanatskog piva, a standarni deo programa su i izložba poljoprivredne mehanizacije, stručne i poslovni skupovi, prezentacije i promocije.

Novosadski sajam ne naplaćuje antigenski test, a mogu ga posetiti svi koji imaju Digitalni sertifikat, odnosno potvrdu o vakcinaciji ili negativni PCR test.

Kapije Novosadskog sajma biće otvorene od 9 do 19 časova. Pojedinačne ulaznice koštaju 600 dinara a kolektivne 400 dinara. Za penzionere, decu od sedam do 12 godina, kao i za đake i studente u kolektivnim posetama karta košta 250 dinara.

                                                                                                        B.Gulan

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *