ANALIZA DOPRINOSA ODABRANIH KOMPANIJA STVARANJU BRUTO DODATE VREDNOSTI REALNOG SEKTORA PRIVREDE SRBIJE-NAJVEĆI IZVOZNICI

Analiza doprinosa odabranih kompanija stvaranju Bruto dodate vrednosti i Bruto društvenog proizvoda realnog sektora privrede Srbije pokazuje uspešnost poslovanja jer osnovni kvalitativni doprinos kod kompanija iz realnog sektora uvažavajući tzv. ’’proizvodni model’’ analize nalazi se u tome koliko su kompanije doprinele stvaraju ukupnog društvenog bogatsva države. Odabir kompanije je uradjen na principu veličine prihoda, zatim kvaliteta poslovanja kroz ostvrivanje odredjenih finansijskih rezultata i doprinosa svojim poslovanjem ukupnom društvenim koristima.

Analiza je uradjena na bazi podataka  redovnih finansijskih izveštaja za 2016 godinu. Korišćeni su podaci iz računa dobitka i gubitka i računa novčanih tokova.

Metodologija:

Analiza je radjena na bazi zvanične metodologije SNA (sistem nacionalnih računa privrede). Kategorisane su sledeče veličine:

Bruto dodata vrednost:

bruto dodata vrednost (BDV) = autput – MFP

bruto domaći proizvod (BDP) = BDV + (porezi – subvencije na proizvode)

Autput kao ukupna vrednost svih dobara i usluga proizvedenih u određenom periodu  predstavlja rezultat proizvodnje svih rezidentnih institucionalnih jedinica. Autput se vrednuje u baznim cenama, sa aspekta proizvođača, kroz prihode od prodaje dobara i usluga u koje su uključene subvencije na proizvode, za razliku od poreza na proizvode koji se ne smatraju prihodom proizvođača jer ih plaća kupac. Sve kategorije na strani potrošnje vrednuju se sa aspekta kupca ili finalnog potrošača u kupovnim cenama. Iznosi poreza i subvencija na proizvode uključeni su u vrednosti dobara i usluga, s tim što porezi uvećavaju, a subvencije umanjuju cenu koju kupac plaća po jedinici proizvoda ili usluge.

Međufazna potrošnja obuhvata proizvode i usluge koji se koriste u procesu proizvodnje (ali ne uključuje potrošnju osnovnih fondova – amortizaciju) tokom posmatranog perioda. Za razliku od međufazne potrošnje, finalna potrošnja se odnosi na dobra i usluge proizvedene za račun krajnjih potrošača. Da bi se obezbedilo jedinstveno vrednovanje ponude i upotrebe dobara i usluga neophodno je na nivou ekonomije dodati ukupan iznos poreza na proizvode umanjen za iznos subvencija na proizvode, i na taj način dobio obračun Bruto društvenog proizvoda.

Analizirane kompanije prema podacima za 2020 u hiljadama dinara prema doprinosa stvaranju dodate vrednosti i BDP realnog sektora privrede

Izvor: APR podaci o poslovanju privednih društava

Za analizu su uzete kompanija koje su najveći izvoznici u 2020 godini. Petnaest najvećih izvoznika (ne i nužno najveće kompanije) su imale ukupan izvoz (proizvodi) 4 milijarde eura ili 23,68% ukupnog izvoza privrede Srbije. U bruto dodatoj vrednosti privrede od 20,38 milijarede ove kompanije imaju udeo u 2020 godini od 6,28% ili za 0,3% manje nego prethodne godine. Na listi kompanija sa najvećom bruto dodatom vrednošću se nalazi Naftna industrija Srbije sa 30 milijardi dinara, zatim Zijin Cooper sa 23 i Tigar Tyres sa 20 milijardi dinara.  Prema učešću Bruto dodate vrednosti u prihodu na čelu je Zijin Cooper sa 33% i Hemofarm sa 31%učešća. Dobri rezultati Zijin Cooper-a se pre svega trebaju pripisati velikom skoku cena bakra u 2020 godini a rezultat je i činjenice da je kompanije za preko 15 milijardi korigovala vrednost zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda.

Očekivano, veoma nisku vrednost ima Fiat, HBIS grup (pad porošnje čelika zbog Covid 19), zatim Yura,Grundfos i Gorenje. Razlog pre svega treba tražiti u uvozu komponenti i njihovom izrazito velikom troškovnom učešću u prihodima od prodaje. Ukupan doprinos ovih petnaest kompanije bruto dodatnoj vrednosti je 1,28 milijardi eura. Sve kompanije (osim Petrohemije i delom NISa) su strane kompanije ili domaće kompanije sa potpunim ili dominantnim inostranim vlasništvom.

Svakako da bi analiza problematičnih kompanija pre svega u javnom sektoru (gubitaša) dala pouzdanije podatke koliko iste doprinose smanjenju ukupnog bogatsva i BDP države. O negativnim uticajima ostalih problematičnih kompanija iluzorno je i govoriti. Pažnju privlači i činjenica da su neka javna preduzeća u 2020 godini zabeležila pozitivan finansijski rezultat za razliku od 2019 godine kada su bili izraziti gubitaši. Poseban slučaj je Javno preduzeće Putevi Srbije.

Kada se uradi poređenje bruto dodate vrednosti privrede Srbije sa nekim svetskim kompanijama dolazi se do frapantnih  zaključaka

Osnovni podaci o kompanijama u 2020 godini

Izvor: godišnji izveštaji kompanija za 2020 godinu

Kolika je finansijska snaga naše privrede vidi se po tome što je gotovo 100 hiljada preduzeća realnog sektora privrede Srbije naparavilo manju Bruto dodatu vrednost o reciom Nestle-a, Johnsons&Johnsons-a,Unilevera a gotovo blizu ostalim kompanijama u tabeli. Napominjem da se radi o kompanijama srednje veličine prema Forbes-ovoj listi za 2020 godinu.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *