FINANSIJSKA ANALIZA AGROKORA

Objavljeno 3.3.2017

Nedavni natpisi u domaćim i medijima u okruženju o složenom finansijskom položaju vodeće hrvatske kompanije Agrokor (vlasnika izmedju ostalog i velikih privrednih sistema u Srbiji- Dijamanta, Frikoma, Kikindskog mlina, Mivele i dr) o prezaduženosti kompanije od preko 6 milijardi eura, kao i obustave daljeg kreditiranja od strane poslovnih banaka naveli su da se ove kostatacije detaljnije analiziraju. Podaci o poslovanju su uzeti iz godišnjih finansijskih izveštaja kompanije za prethodne tri godine kao i kvartalnih izveštaja od januara do septembra 2016 godine.  Finansijski rezultati su analizirani na nivou konsolidovanih izveštaja obzirom da je Agrokor dominantni ili većinski vlasnik svih svojih zavisnih preduzeća u Hrvatskoj i okolnim zemljama. Sama kompanija je koncentrisala svoje poslovanje na tri velika segmenta: trgovina, proizvodnja hrane i ostale akivnosti. Nosioci aktivnosti u ovim grupama su sledeće kompanije čiji je pregled dat u narednim izlaganjima.

Okosnicu delatnosti trgovine u sistemu Agrokora čine svakao Konzum i Mercator u Hrvatskoj, Idea u Srbiji. U oblasti hrane dominantne kompanije su: Frikom, Dijamant, Ledo, Belje, Kikindski mlin, PIK Vrbovec, Sarajevski kiseljak, Nova Sloga Trstenik, nosilac brenda ’’Mivela’’ i sl.

Pregled ’’brand-ova u vlasništvu Agrokora pokazuje veoma snažne tržišne potencijale proizvoda pod kojim su navedeni brand-ovi registrovani na bazi dosadašnji kretanja prodaje.

Takodje, organizacija pokazuje snažnu horizontalnu diverzifikaciju delatnosti obzirom da pored proizvodnje  hrane i trgovine, kompanija upravlja poslovanjima i u oblasti štampe, finansijskom posredovanju i konstaltningu.

U strukturi poslovanja, prihodi od maloprodaje čine preko 78,9% ukupne aktivnosit, delatnost proizvodnje hrane sa 16,9% i ostale aktivnosti 4,2%.

Finansijska analiza je radjena na bazi bilansnih podataka i koncentrisana je uglavnom na kvalitativnu analizu definisanu kroz  analize verovatnoće banrkotstva, sposobnosti izmirenja obaveza, finansijskoj sigurnosti i održive stope rasta.  Pažnju takodje je privukla i analiza ekonomski dodane vrednosti odnosno, odnosa cene kapitala i prinosa na kapital.

 

 

Bilans uspeha  kompanije u 000 hrvatksih kuna (1euro = 7,44 kune)

Bilans  upseha pokazuje  strukturu prihoda i troškova. Pažnju privlači činjenica o izrazito rastućim prihodima kompanije u 2015 u odnose u naprethodne godine. Zbog intezivne aktivnosti u postupcima akvizicija i merdžera rast kompanije je uglavom ekstezivne prirode, odnosno  proizilazi  kroz aktivnosti akvizirajućih kompanija (Mercator i sl.). Kvalitet takvog rasta je definisan kvalitetom rasta u onim kompanijama koje su prethodile procesima akvizicije. Takodje kompanija ima veoma velike  finansijske rashode od gotovo 345 miliona eura u 2015 i čine oko ¾ ostvarenog poslovnog rezultata. Koeficijent finansijske sigurnosti definiše da odnos finansijskih rashoda i poslovne dobiti od preko 0,5 definiše finansijski nesigurnu kompaniju.

 

 

Bilans stanja kompanije u 000 hrvatskih kuna (1 Euro = 7,44 kune)

Kompanija ima knjigovodstvenu vrednost ukupne imovine od 53 milijarde kuna ili 7,1 milijarde eura. Učešće stalne ili fiksne imovine je preko 2/3 ukupne imovine što je veoma nepovoljno sa stanovišta osnovne delatnosti (trgovina). Struktura obrtne imovine je takodje  nepovoljna jer zalihe  imaju gotovo 40% obrtne imovine. Potraživanja, plasmani i gotovine su 60%. Spor obrt zaliha od 104 dana ili 3,5 prosečno godišnje kao i  dužina ciklusa plaćanja obaveza od preko 200 dana u 2016 govori o izrazito izraženom problemu likvidnosti. Kompanija nema dovoljno likvidnih sredstava za plaćanje svih dospelih obaveza. Razlog su svako prevelike obaveze prema izvorima finansiranja.

Pasiva bilansa pokazuje strukturi izvora finansiranja poslovanja.  Dominantan izvor poslovanja kompanije su tudji izvori, odnosno kraktoročni i dugoročni krediti i sredstva dobavljača.

Agrokor ima izrazito visok nivo pozajmljenih finansijskih sredstava na koje se plaća kamata. Sopstveni kapital čini samo 14,5% u izvorima finansiranja, što govori o izrazito velikoj prezaduženosti. Izvore finansiranja definiše njihva cena. Cena pozajmljenih finansijskih izvora je 10,84% u proseku, dok je prosečna stopa neto profita 2,64%. U slučaju kada je cena pozajmljenog kapitala veća od profitne stope kompanija gubi vrednost i pada u zone nelikvidnosti jer veliki deo sredstava odlazi na otplatu kamata i  rata kredita

Kvalitativna finansijska analiza Agorkora pokazuje:

  • Ugroženu likvidnost kroz odnos potraživanja, obaveza i zaliha i trajanje poslovnog ciklusa. Poslovni ciklus je negativan jer zbir dana vezivanja potraživanja i zaliha su manji od dana vezivanja obaveza;
  • Kompanija nema potencijale sopstvneog investiranja što u prevodu znači da su akvizicije finansirane uglavnom kroz kreditna zaduženja;
  • Izrazito visok nivo ’’poluge finansiranja’’ što govori prevelikoj zaduženosti kompanije;
  • Nizak nivo indeksa poslovne izvrsnosti (nijedan segment ovog indeksa ne zadovoljava minimalne uslove);
  • Kompanija se nalazi na donjoj granici verovantoće bankrotstva (izmedju ’’sive zone’’ i zone polovične verovantoće)
  • Kompanija mora ući u proces finansijskog restruktuiranja jer defintinvo joj preti izrazita  nelikvidnost u slučaju obustave dotoka eksternih izvora finansiranja.
  • Ekonomski dodana vrednost pokazuje da je Agrokor u poslednje četiri godine izgubio oko 0,5 milijardi evra sopstvene vrednosti.
  • Kompanija je uvek imala rast tržišta iznad održive  stope, što je uzrokovalo dalje narušavanje strukture  finansiranja poslovanja.

Zmijewski [ Zmijewski, M., E., Methodological issues related to the estimation of

financial distress prediction models, Journal of Accounting Research 24 ] model za

predviđanje bankrota razvijen je 1984. godine. U svom izračunu uključuje pokazatelje

koji mjere uspješnost poslovanja, zaduženost i likvidnost poduzeća. Zmijewski model

temelji se na podacima 800 poduzeća koja nisu bankrotirala i 40 poduzeća čije je

poslovanje završilo bankrotom.

Osnovna jednadžba modela glasi:

X = – 4,3 – 4,5X 1 + 5,7X 2 – 0,004X 3

gdje su varijable sljedeće:

X 1 = neto dobit / ukupna imovina,

X 2 = ukupni dug / ukupna imovina,

X 3 = kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze.

Odluka se donosi izračunavanje vjerojatnosti za postizanje statusa neispunjavanja

obveza na sljedeći način:

Ako je dobivena vjerojatnost veća od 0,5, tada poduzeće ima velike šanse za bankrot.

Prilagodba na hrvatska poduzeća

Da bi se osigurala primjenjivost modela napravljena je prilagodba i to tako da je

napravljen novi model na temelju podataka o hrvatskim poduzećima pri čemu su za

predikciju korištene potpuno iste varijable koje je koristio Zmijewski u svom

originalnom modelu. Kao rezultat modeliranja za hrvatska poduzeća, dobiveni su

potpuno novi koeficijenti odnosno ponderi za svaku upotrebljenu varijablu. Također,

postavljene su nove granične vrijednosti.

Testirana je i uspješnost modela tako što se izračunavala stopa pogodaka, prosječna,

za uspješna i za neuspješna poduzeća.

Stopa pogodaka za uspješna poduzeća iznosi 61,20%.

Stopa pogodaka za neuspješna poduzeća iznosi 72,03%.

Prosječna stopa pogodaka za sva testirana poduzeća iznosi 66,62%

 

4 komentara

  1. Тек намеравам да прочитам анализу али вођен претходним искуством аутора према читаоцима постаје бесмислено пружати било какво мишљење јер се одговор од стране истог не може очекивати.
    Не желим да будем превише критичан али слична је ситуација и са господином Гуланом.
    Изађите у сусрет онима који полемишу о вашим тезама, једино тако ће оне имати одјек и шири смисао, у супротном постају само резултат субјективног деловања без ширих основа.
    Поздрав за г. Милићевића, сутра читам ваш текст.

    • vrlo rado ću vam odgovoriti kada budete dali mišljenje. Koliko vidim ima jako malo komentara za bilo koje tekstove, sto takodje otupljuje nastojanja autora da daju šira tumačenja, a samim tim i nastojanja da naredni radovi budu kvalitetniji

      • Да ли би сте могли да урадите финансијску анализу Аеродрома Никола Тесла и на основу ње изнесете мишљење о неопходности концесије чији је јавни позив недавно објављен?
        Мислим да би било јако интересантно приказати детаљан увид у пословање имајући у виду намеру за спровођење концесионог процеса у предузећу које, летимично сам погледао, у 2015. години бележи нето добитак у исносу од око 3,3 милијарде динара.

      • Не бих желео да будем превише критичан али управо оваквим ставом према читаоцима, где их не удостојите одговора макар он био и тривијалан, доприносите слабијој заинтересованости писања коментара и укључивања у дискусију. Невезано да ли су они директно усмерени на тему текста или не.
        Као аутор јавно публикованог чланка не пружањем макар простих одговора у пар речи не исказујете поштовање према самим читаоцима.
        Можда то неке занима или не, г. Гулана сигурно не, али ако је тако онда ваше мишљење о малом броју коментара и незаинтересованошћу заиста нису на месту јер ништа не радите по том питању да она буде већа.
        Једино ако обезбедите динамичну интеракцију са читаоцима можете очекивати и већи обим изражавања мишљења и прегледа ваших текстова. Ако се већ користи интернет као средство јавног оглашавања онда га треба у потпуности искористити и, колико је то у могућности, прилагодити га реалној дискусији и размени мишљења.
        Само тако се може очекивати супротно од онога што невољно износите.
        Немам намеру да улазим у даљу полемику по овом питању али некада су аутори својих текстова на овом порталу увек и у сваком тренутку излазили у сусрет својим читаоцима каква год да је тема или питање било актуелно. Ограђујем се од потеза администратора који на одређени начин има и обавезу предусретљивог приступа.
        Заиста из најбоље намере ово говорим јер знам како је некада све функционисало и какав потенцијал има овај портал.

Оставите одговор на Предраг Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *