UTICAJ KRETANJA PONUDE I TRAŽNJE NOVCA NA INFLACIJU U SRBIJI OD JUNA 2011-JUNA 2012

Ova rad ima za cilj da definiše neka nova saznanja o uticaju ponude i tražnje novca na inflaciju i da malo relativizuje pojam koji se u ekonomskoj teoriji i praksi često glorifikuje a to je da ako cene nastave da rastu i pored restriktivne monetarne politike onda na inflaciju  presudan uticaj imaju troškovi. To je de facto tačno,  ali uz jednu važnu napomenu, a to je da se tražnja novca i brzina njegovog opticaja ne menjaju, odnosno takodje ne rastu. U protivnom ova teza delimično pada u vodu jer i pored rasta troškova značajan uticaj i imaju faktori na strani monetarne ponude i tražnje. Bez pretenzija za korišćenjem složene ekonometrijske aparature koju korisi NBS, ovom prilikom će se analiza zasnovati na osnovnim monetarnim relacijama. U tu svrhu neophodno je poći od osnovnog monetarnog indetiteta da je  novčana masa puta brzina opticaja novca jednaka sumi cena i društvenog proizvoda  pa  je

M * V = P * Y   ………………………(1)

Pri čenu je M – Novčana masa M1

V – Brzina opticaja novca

P – Nivo cena

Y – realni obim proizvodnje i usluga

Nivo cena u zemlji jednak je

M * V                                                                                                                         Δ M * ΔV

P = ————  (2) odnosno pošto se sve promene dogadju u vremenu  Δ P=———- (3)

Y                                                                                                                                   ΔY

U cilju jendostvavnijeg izračunavanja tražnje novca jednačina se može urediti i kao:

Δ M                                       Δ Ms

(4)      ΔP =———————  ili  Δ P = ——————  (5)

Δ 1/V  * ΔY                              Δ Md   ,    nivo cena je količnik ponude i tražnje novca.  Za razliku od ponude novca koja je data kroz novčanu masu M1 (jedan do monetarnih agregata) tražnja novca je  funkcija brzine opticaja novca i nivoa realne proizvodnje.  Brzina opticaja novca je veoma složen mehanizam i na njega utiču brojni faktori. U inflatornim vremenima imaoci novca teže da ga se što pre oslobodne jer su oportunitetni troškovi držanja jako veliki i samim tim raste brzine njegovog opticaja.

Elementi za izračunavanje datih parametara su:

Izvor: Statistički bilten NBS, juni 2012.

Kao što se može videti, cene su u drugoj polovini  2011 bile u stagnatnom rastu u odnosu na juni 2011 godine, da bi od početka godine lagano počele da rastu tako da je bazni indkes rasta cena od juna 2011 do juna 2012 oko 3,1%. Rast novčane mase u istom periodu je bio 6,1% tj, dvaputa više od rasta cena, što samo po sebi govori da je došlo do rasta tražnje novca. Medjutim veoma bitan faktor je i rast/pad relnog društvenog proizvoda.  Prema jednačini (5) porast cena od 3,1 posto je rezultat  porasta ponude novca za 6,1%, smanjanja brzine opticaja novca (porasta tražnje za novcem za 24,8% i pada realnog društvenog proizvoda za 18%. Brzina opticaja novca je konstanto padala u posmatranom periodu od 0,65 mesečno do 0,51, godišnja brzina opticaja novca je bila u julu 2011  oko 7,8, da bi u junu 2012 pala na 6,1, odnosno prosečno se novčana masa obrne godišnje 6,1 put ili jednom u dva meseca.

Društvni prozvod (nominalni je računat kao prosek kvartalnih podataka jer mesečna evidencija društvenog prozvoda nije dostupna u korišćenoj statistici). To može delimično relativizovati rezultata medjutim veći uticaj nije moguć a mesečni podaci umesto standardnih kvartalnih su dati zbog uniformnosti i uporedjenja sa mesečim podacima cena i novčane mase.

Promena novčane mase je računata kao odnos nočane mase na kraju i početku perioda  ( 269036:253579), realno kretanje društvenog proizvoda  kao odnos društvneog proizvoda na karaju i početku perioda (135023:165003) i brzina opticaja novca kao odnos  kretanja brzine opticaja (recipročne vrednosti 1/V i 1,94:1,55)

Na bazi istaknutog došlo se do sledeće jednačine:

1,0609                                1,0609

1,031 = —————————  =  —————-

1,2498 * 0,82                       1,025

Prema tome inflacija od 3,1% za godinu dana rezultat je povećanja ponude novca za 6,09%,  smanjenja brzine opticaja novca za 24,98% i pada realnog bruto domaćeg proizvoda za 18%, tj porast ponude novca za 6,09% kompenozovan je porastom tražnje novca za 2,5%.

Šta bi se moglo navesti kao zaključak?

Monetarna politika je izmedju čekića i nakovanja bez obzira na kretanje ostalih relanih varijabli, pre svega troškova. Porast tražnje za novcem u ovom periodu je i rezultat istiskivanja privrede sa finansijskog tržišta, održavanje preferencija likvidnosti kod privrednih subjekta (hronična nelikvidnost prati privredu već godinama), tako da u nemogućnosti naplate potraživanja u datom roku privredni subjekti drže odredjenu količinu novca za održavanje likvidnosti i time i oni usporavaju svoj cash ciklus.

Da li je monetarna politika restriktivna?

Prema analiziranim podacima nije, jer se koeficijent obrta novca smanjuje u posmatranom periodu,  tj. privreda i ostali subjekti nisu podmonetizovani. I u nekim razvijenim zemljama brzina opticaja novca se kreće blizu srpskih pokazatelja (Nemačka, SAD, Austrija, Madjarska, Kanada i sl)

Opasnosti i rizici:

Najveći rizik je dalji pad realnog društvenog prozvoda. Zvuči paradoksalno ali je država sa svojom tražnjom za finsiranje deficita povećala i tražnju za novcem jer je nominalna kamatna stopa značajno  viša od stope inflacije tako su kupci (banke i fonodovi) preferirali prinos u odnosu na rizik i uticali na smanjenje oportunitetnih troškova. Mora se takodje voditi računa da novčana masa M1 bude u zadatim proporcijama u skladu sa rastom realnog društvnog proizvoda, opasnost je takodje i ubrzavnaje opticaja novca u sledećem periodu zbog raznih faktora kao što su rast troškova, inflatorna očekivanja i sl.

3 komentara

  1. Kjiski da ali realno to nije bi slucaj.Posebno rast cena nije rezultat vece ponude novca. Odatle se krece krivim puticem.
    Rast cena je dosao iz zone evra..pretezno kod hrane i energenata. Sumnjam da iko u Srbiji zna i razume u kolikoj meri se kod nas uvozi hrana i sve u vezi proizvodnje iste.

    Taj proces pracen je ujedno padom BDP ali i odlivom kapitala uz pad investiconog priliva sto je prouzrokovalo traznju za novcem..
    To je ujedno i razlog zbog kog alati NBS slabo funkcionisu . Tu pricu smo ispricali kod one histerije kluba Privrednik kad se masovno trazio pad ref.kam. stope.
    Tad sam i rekao sta ce se desiti …

    Kao i sto sada mogu da tvrdim da povecanje ref.kam stope nece doati nikakve rezultate.Samo ce usporiti proces i domaci kapital jos vise skoloniti od privrede i prenaputiti na hartije u cilju krpljenja budzeta. To daje samo kratak trenutni dah ali posledica je jos vece potonuce i nelikvidnost.

    Jedini lek „bila“ je dinarizacija i NBS je to propagirala ,naravno neuspesno i visegodisnje kasno..

  2. S obzirom da statistika belezi rast plata, jasno je otkud inflacija. Pozajmljuju se pare, dele na drzavne sluzbenike, bez ikakvog konkretnog razloga, a svi se pravimo blesavi otkud inflacija. Oni koji nisu na drzavnoj plati odavno su propali. Ne znam o kakvoj restriktivnoj monetarnoj politici pricamo kada vlada pozajmljuje gomile novca? S obzirom da dug Srbije konstantno raste, slobodno se moze reci da se konstantno povecava i kolicina novca u opticaju.
    A ovo sto Dragovan kaze da je paradoksalno da glad drzave za novcem povecava traznju za novcem, to nije nikakav paradoks, to je potpuno normalan odnos ponude i traznje. Ja sam pre par godina ovde zapomagao da je drzava u sferi kredita direktan konkurent privredi. Zasto bi se banke zamajavale sa neizvesnim kreditnim plasmanima privredi, kada moze da te pare pozajmi drzavnim sluzbenicima uz debelu kamatu, koji ce te pare istog momenta da plasiraju u potrosnju i to skoro isljucivo stranih dobara. Sutra te pare i kamatu treba da vraca ta ista privreda. Da li je to moguce? Nije. Ovo cerupanje obicnog naroda ima svoj kraj. Danas gradjanin Srbije, koji nije na drzavnim jaslama, zivi najgore u Evropi, a verovatno gore i od vecine zemalja u Africi. Banke zajedno sa drzavnim aparatom, sto direktno, sto indirektno bahato pljackaju veseli narod, a nema nikoga da ih zaustavi. Kazu da su kamate visoke, jer je visok rizik. Cista laz, kamate su visoke, jer im se moze. A moze im se zato sto drzavni sluzbenici zajme pare i ne pitaju koliko kosta. A i sto bi, kad oni to nece vracati. Divna zemlja, takoreci socijalisticki raj, za one koji su na budzetu.

  3. Inflacija nije velika cak sta vise ona je skoro na istorijskom minimumu…. zahvaljujuci padu traznje tj. krizi ..

    U narednom periodu ona ce rasti u bilo kom slucaju i ako dodje do oporavka privrede ali i u slucaju duznicke krize..

    Pravo pitanje za sve je zasto je bilo potrebno meckati sa NBS a onda dva dana kasnije podici ref.kam.stopu i smanjivati masu novca …
    Zato smo valjda i uskraceni za tajnu ove vlade o makroekonomskom pravcu..Niko ni da bekne o nekom planu ..ni Mladja ni Dacic a ni Jorgovanka..

    Da je Soskic ostao dobili bi nekoliko nedelja na vremenu da izadju sa planom u vezi deficita, rejting ne bi bio oboren a MMF bi bio blizi …
    No njima ne treba MMF ( na moju radost) ali ne treba im ni rejting a izgleda ni plan..

    Sve je drugovi u kadrovima …

    Jos kad Mladja ,ljuta ekonomska guja, ukine zakon o deviznom poslovanju a istovremeno podigne stopu PDV ima da nastane beganija na kojoj bi i Carnojevic pozavideo..

Оставите одговор на Darko Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *