BJR poređenja: Investicije po delatnostima, po stanovniku i po zaposlenom

Bez želje da delim BiH, izlazak saopštenja Federacija BiH o ostvarenim investicijama u 2012. godini motivisao me je da prikupim podatke i iz drugih država/teritorija. Za 2012. godinu su još dostupni podaci za Republiku Srpsku i Crnu Goru, dok su za Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Makedoniju dostupni za 2011. godinu. Podaci o investicijama u BiH za 2011 godinu nisu dati po istoj klasifikaciji kao njenih entiteta u 2012, pa bi više smetali nego što bi koristili.

Makedonija ima manje detaljnije podatke od ostalih, te ću se na njih osvrnuti samo u totalu, a ne i po delatnostima.

Šta nam kažu ukupni podaci?

Najveću vrednost investicija po tekućim kursevima valuta (one se koriguju za kupovnu snagu, ali to ovde nije bitno) ima Hrvatska (6,3 milijarde evra), praćena Srbijom (5,4) i Slovenijom (4,3), Makedonija ima malo veću vrednost investicija (1.548 miliona evra) od Federacije BiH (1.475 miliona), a bitno niže vrednosti imaju Republika Srpska (827 miliona) i Crna Gora (437 miliona evra).

Iako ima manju vrednost poljoprivredne proizvodnje Hrvatska je imala u 2011. godini dvostruko veću vrednost investicija od Srbije. Hrvatska još ima najveću vrednost investicija u snabdevanju vodom, građevinarstvu, trgovini, turizmu, finansijama, nekretninama, administrativnim delatnostima i javnoj upravi i odbrani.

Srbija je imala najveća investiciona ulaganja u prerađivačkoj industriji, električnoj energiji, informacijama i komunikacijama, stručnim i naučnim delatnostima, umetnosti zabavi i rekreaciji i u ostalim uslužnim delatnostima.

Slovenija je imala najveća ulaganja u saobraćaju, u obrazovanju i u zdravstvu. Republika Srpska je „iskočila“ ispred Hrvatske u investicijama u vađenje ruda i kamena. BiH ne bi, u zbirnim podacima entiteta i Distrikta Brčko, više bila ni u jednoj
drugoj delatnosti prva po investicijama osim u ovoj delatnosti.

Kada vrednost investicija podelimo sa brojem stanovnika dolazima do investicionih ulaganja po stanovniku. Investicije su bile 2.093 evra u Sloveniji, 1.462 evra u Hrvatskoj, dok su bile prilično izjednačene u ostalim teritorijama/entitetima/državama i
banana republikama: od 761 evra u Srbiji, 753 evra u Makedoniji, 698 u Crnoj Gori, 631 u Federaciji BiH i 579 u Republici Srpskoj.

Gledano po stanovniku Srbija gubi sve liderske pozicije koje skoro na ravne časti dele Slovenija i Hrvatska. I po stanovniku strči Republika Srpska u vađenju ruda i kamena sa 96 evra. Slovenija je ubedljivo najveći investitor u državnu upravu (353 evra), u obrazovanje (83) i u zdravstvo (79 evra). U obrazovanju Srbija, Federacija BiH i Crna Gora imaju istih po 6 evrića, dok je u zdravstvu, sa 14 evra Srbija na zajedničkom dnu sa Republikom Srpskom.

Kada se investicije podele sa brojem zaposlenih dobijamo ulaganja po zaposlenom. Pošto smo ovde uzeli ukupan podatak, a ne zaposlene po delatnostima, to znači da više možemo da se bavimo time koliko sve zaposlene koštaju javne usluge. Slovenija
je ubedljivo najskuplja: investicije u javnu upravu koštale su sve zaposlene u proseku 996 evra, u obrazovanje 234 evra i u zdravstvo 224 evra. Mi tu nemamo velike izdatke, pamet nam ne treba a i više verujemo u narodnu medicinu nego u
školovane doktore.

Srbija ima najveće izdatke u umetnosti, zabavi i rekreaciji, 111 evra po zaposlenom, što je u skladu sa politikom „udri brigu na veselje“. Farme, telenti, glasovi i šumovi su najisplativije investicije jer drže većinu stanovnika zarobljenim pred malim ekranima, a što je i po državu bezbednije od drugih opcija.

Makedonija ima najveća ulaganja u građevinarstu, 981 evra po zaposlenom, Federacija BiH ima najviše investicija u stručnim i naučnim delatnostima (neće više biti viceva o glupim Bosancima) i u ostalim uslužnim delatnostima, a Republika Srpska u
vađenju ruda i kamena (kopaj Lazare…). Crna Gora najmanje ulaže u obrazovanje (21 evro), pa se kandiduje za viceve), a i u zdravstvu je jedina iza Srbije.

Smisao svih ovih navođenja je dvostruki:

–         Pošto će tekstić ići u „Ekonomska politika moje ćerke“, sadašnja investiciona ulaganja opredeljuju budući nivo ekonomske aktivnosti i kvaliteta života; A to dalje znači da iako Srbija ima manju bruto dodatu vrednost u prerađivačkoj industriji od Slovenije i Hrvatske, sadašnja veća investiciona ulaganja dovešće do veće dodate vrednosti u Srbiji za nekoliko godina.

–         Mantranje o stranim ulaganjima je besmisleno ukoliko znači preraspodelu resursa, prodaju domaćih strancima uz kupovinu tržišnog monopola. Ona su korisna radi rasta proizvodnje, u odsustvu domaćih investicija, ali je mnogo važniji ambijent u kome će postojeće firme i preduzetnici biti motivisani na ulaganja.

 

2 komentara

  1. Jedino suvislo resenje za sve BJR je ujedinjenje po istom modelu po kom se ujedinila Evropa.

    Problem je samo u politicko-ekonomskoj inertnosti recimo Hrvatske ili Slovenije jer jedino ako jedna od te dve drzavice (republike) predlozi takav model ,to ce biti ostvarljivo. Ako pak Srbija bude inicijator to ce zanavek ostati neostvareno..

    Naravno treba biti svestan da bi Nemacka od te ideje propistala kao expres lonac i ucinila sve da je pokopa.

    Pre ili kasnije na ovaj ili onaj nacin ( iznudica) doci ce do toga.Naravno na Balkanu prvo mora da bude jako lose svima da bi proradila logika i na prvo mesto dosla racionalnost.

Оставите одговор на Darko Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *