Nebo i Nemačka, čini mi se po treći put

Prvi put sam pisao na ovu temu u oktobru 2009. godine za novosadski Dnevnik. Tekst sledi ispod ovih 6 grafikona koje sam sada zalepio.

Drugi put je Saša Milojević izvršio ekonometrijska testiranja uzročnosti i intenziteta veza u proleće 2010. godine.

Sada mi se i Nebo i Nemačka vrte u mislima usled vesti o podbačaju roda kukuruza, kao i usled podataka o dinamici robne razmene Nemačke u evrima koja slabi.

Na stranici Osnovna ekonomska kretanja nalaze se grafikoni međugodišnje dinamike robne razmene Nemačke i Švajcarske u dolarima i u evrima i francima. Dolarske stope rasta izgledaju sasvim pristojno, ali usled jačanja njihovih valuta. Ali u matičnim valutama dinamika robne razmene slabi. Japan je u periodu od 1985. do 1990. godine udvostručio vrednost robnog izvoza u dolarima, ali je u jenima vrednost ostala ista, što je slomilo njegovu spoljnu konkurentnost i Japan se od tada nije ekonomski oporavio. Opasnost da se Švajcarskoj može nešto slično dogoditi uticala je da ova zemlja krene da brani franak od daljeg jačanja.

Prema podacima RZS-a rod pšenice povećan je za 28,4%, dok se 22.8.2011. godine, kada je izašlo saopštenje, očekivao manji rod kukuruza za 4,4%, šećerne repe za 19,2%, soje za 13,6%, a veći rod suncokreta za 12,8%. Od tada je, do danas, Srbiju zahvatio tropski period koji je bitno umanjio očekivani rod ovih poljoprivrednih kultura. Za koliko, saznaćemo do kraja oktobra, kada se žetva bude privela kraju.

Imamo još par sunčanih dana pred nama za koje nam ne treba topla garderoba. Uživajmo u njima dok traju. A onda ćemo se suočiti sa nedostatkom novca za zimnicu, za grejanje, za jesenju garderobu…

Da bi se relativno pouzdano prognozirala ekonomska kretanja u Srbiji pogled treba usmeriti u dva pravca: prvo u nebo kako bi smo saznali koliko će nam hidrometeorološki uslovi predodrediti nivo poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje prehrambene industrije; a zatim u Nemačke statistike o spoljnoj trgovini.

Pogled u nebo neophodan je kada se zanemaljiv procenat poljoprivrednih površina navodnjava i kada je intenzivna poljoprivredna proizvodnja u plastenicima retkost. Udeo poljoprivrednje proizvodnje i prehrambene industrije u srpskom BDP-u iznosi oko 15%, ali nestabilnost poljoprivede, iz godine roda u godinu suše, veoma značajno utiče na ukupnu godišnju stopu rasta.

I sad, ukoliko tropske vrućine krajem jula ne sprže jesenje kulture (kukuruz, suncokret, šećerna repa…) imamo dobru ratarsku godinu čiji se pozitivni efekti prelivaju na stočarstvo, prehrambenu proizvodnju, izvoz… Ukoliko suša smanji rod, velika je verovatnoća da ćemo osim usporavljanja ekonomskog rasta imati i političke izbore. Najjače suše imali smo 2000. godine, 2003. godine, 2006. i 2007. godine. Tada smo imali i parlamentarne izbore.

Pogled u Nemačku konjunkturu neophodan je kako bi se pratila dinamika ostatka prerađivačke industrije u Srbiji, po odbitku prehrambene.

Nemačka je, nakon BiH i Crne Gore, naše najveće izvozno tržište. S obzirom na to da je jednako važna i za BiH i Crnu Goru, ali i za dinamiku trgovine ostalih zemalja Istočne Evrope, Nemačka ima presudnu ulogu u dinamici našeg izvoza, ali i uvoza. Italija je uz Nemačku takođe bitna, ali opet, po principu gravitacije, i italijanska ekonomija zavisi od Nemačke, pa se i preko Italijanske ekonomije prelamaju uticaji iz Evropskog ekonomskog jezgra.

Nivo podudarnosti u kretanju Srpskog izvoza i Nemačkog uvoza je zaprepašćujuće veliki. Isto važi i za naš uvoz i Nemački izvoz. Priloženi grafikon vizuelno dočarava o koliko se visokoj podudarnosti radi. Krajem septembra smo imali podatke o padu našeg izvoza u avgustu u odnosu na jul. Osmog oktobra su izašli avgustovski podaci koji pokazuju sličan pad robne razmene Nemačke u odnosu na jul ove godine.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *