Pužovi i žabe sakupljam po bare (zapravo, izvoz ruža iz Srbije)

…stranski kupci će da platu za devizne pare.

Ovi stihovi RsM su me inspirisali da pretražim puževe i žabe među izvoznim proizvodima, što nisam pronašao, ali uvek se pronađe nešto, što nije traženo. Pronađoh ruže. Njihov izvoz iz Srbije raste bez prekida iz godine u godinu, te je sa 0,7 miliona evra, u 2005. godini, premašio 2,7 miliona u prošloj. Više od polovine vrednosti deviznih para dolazi iz Ruske Federacije, a domaće cveće prodajemo i Holandiji, Poljskoj, BiH, Hrvatskoj, Belorusiji, Litvaniji…

Registrovan uvoz ruža u 2012. iznosio je 122 hiljade evra, u sličnim vrednostima iz Rusije, Holandije, Poljske i Danske.

Kao i vrednost i količine ruža koje se izvoze se povećavaju svake godine, te je sa 501 tone u 2005. godini  u 2012 dostignuta količina od 1.414 tona. Jedinična cena izvoza bila je 1.930 evra po toni u 2012, dok je rekordna cena bila 2.211 evra u 2010. godini.

I tako, umesto barskog smrada iz Srbije izvozimo najfinije mirise…

4 komentara

  1. Oko puzeva zamlacivao sam se sa skolskim drugovima kada smo imao 16 godina… Falilo nam 500 maraka za pocetni kapital…

  2. Što se tiče gajenja puževa i velikih izviznih poslova,tvrdim da je to bio klasičan sistem piramida i da puževe niko nije izvozio,već samo prodavao drugim naivčinama kao matični zapat.Kada je došlo do zasićenja, organizatori su nestali

  3. „Predsednik Unije Dragan Matijević najavio je da na protestu očekuje između 1.000 i 2.000 ljudi i da neće biti potpune obustave nastave u školama, s obzirom da su na letnjem raspustu osnovci i maturanti gimnazija i srednjih škola. On je naveo da se naredne školske godine u Srbiji gasi 200 odeljenja i da nikoga nisu zabrinule socijalne posledice takve odluke.“
    Da li je prosvetne radnike zanimalo poslednjih 7-8 godina kako zive stotine hiljada otpustenih radnika u Srbiji? Nije ih zanimalo, naprotiv, gledali su da od te sirotinje naplate sto vecu skolarinu, da organizuju sto skuplje ekskurzije, pa samim tim i vise dnevnice, sto vece zahvatanje od privrede. Dok radnici jedva prezivljavaju, oni su svih ovih godina po 2-3 puta godisnje putovali na odmore u inostranstvo. Pravda je da zavrse na ulici.

Оставите одговор на Sremac Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *