Srpski izvoz 1990-2011: promena vrednosti i udela u svetskom

Želja da proverim promene u strukturi srpskog izvoza od 2008. do 2011. godine promenila je pravac ka istorijskom osvrtu. O kriznoj promeni strukture drugom prilikom.
Srbija je u 1990. godini učestvovala sa 0,173% u svetskom izvozu da bi taj udeo pao na 0,034% u 1996. godini, uz rast udela u 1997. i 1998. godini (do 0,052), da bi pao na minimalnih 0,026% u 1999. godini. Nakon toga oporavak udela je bio relativno spor, dostigao je 0,068% u 2008. godini, da bi u 2011. bio smanjen na 0,065%. Isti udeo kao u 1990. godini pretpostavljao bi vrednost od 31,3 milijardi dolara u 2011. godini.
Svetski izvoz je u dolarskom izrazu povećan 5,3 puta, sa 3,4 hiljada milijardi u 1990. na 18,1 hiljada milijardi u 2011. godini.
Srbija je imala rast vrednosti 2 puta, sa 5,8 (podaci iz 1990. uključuju i izvoz Crne Gore i UNMIK Kosova) na 11,8 milijardi dolara.
Interesantno je ispratiti promene u udelima Srbije u svetskom izvozu prema korišćenim tehnologijama.
Svetski izvoz baziran na resursima povećan je 6 puta (sa 1.017 na 6.036 milijardi dolara), a srpski je povećan 2,9 puta (sa 1.782 na 5.078 miliona dolara), te je udeo smanjen sa 0,175% na 0,084%. Kod resursno intenzivnih proizvoda Srbija je imala relativno najmanji pad udela.
Kod niskih tehnologija svetski izvoz je povećan 4,3 puta (sa 500 na 2.229 milijardi dolara), a srpski za 70% (sa 1.684 na 2.865 miliona dolara), te je udeo smanjen sa 0,337% na 0,129%.
Kod srednjih tehnologija izvoz je povećan 4,4 puta (sa 1.075 na 4.901 milijardi dolara), a srpski za 40% (sa 1.698 na 2.373 miliona dolara) pa je pad udela bio sa 0,158% na 0,048%).
Kod visokih tehnologija svetski izvoz je povećan 6 puta (sa 512 na 3.193 milijardi dolara), a srpski za 74% (sa 425 na 738 miliona dolara) pa je pad udela bio sa 0,083% na 0,023%).
U svetskom izvozu resursi su povećali udeo sa 32,8% na 36,9% i visoke tehnologije sa 16,5% na 19,5%, a niske tehnologije su smanjile udeo sa 16,1% na 13,6% i srednje sa 34,6% na 30%.
U srpskom izvozu povećan je samo udeo resursnog sa 31,9% na 45,9%, dok je smanjen udeo niskih tehnologija sa 30,1% na 25,9%, srednjih sa 30,4% na 21,5% i visokih sa 7,6% na 6,7%.
Prva tabela prikazuje po dvadeset grupa proizvoda kod kojih je najviše povećan i smanjen udeo Srbije u svetskom izvozu. Kod proizvoda koji su povećali udeo gotovo svi pripadaju resursno-intenzivnim, uz izuzetke poput metalnih kontejnera, eksploziva, valjanih proizvoda i oružja i municije.
Najveći pad udela imali su najviše proizvodi niskih tehnologija, poput odeće i obuće, i srednjih tehnologija, poput traktora i opreme za distribuciju električne energije.
1990 1996 2008 2011 Promena
Ukupno 0.173 0.034 0.068 0.065 -0.108
044 Kukuruz, u zrnu 0.158 0.345 0.476 1.331 1.174
047 Prekrupa, brašno od ost.žitar. 0.005 0.189 2.827 0.760 0.755
692 Metalni kontejneri 0.205 0.019 0.379 0.732 0.527
111 Bezalkoholna pi?a 0.008 0.097 0.576 0.504 0.496
211 Sirova krupna i sitna koža 0.014 0.128 0.343 0.430 0.416
421 ?vrste bilj.masti,ulja „meka“ 0.058 0.035 0.391 0.468 0.411
635 Proizvodi od drveta, nn 0.065 0.046 0.381 0.451 0.386
593 Eksplozivi, pirotehn. proiz. 0.018 0.000 0.420 0.349 0.331
245 Ogrevno drvo i drveni ugalj 0.034 0.051 0.388 0.353 0.319
891 Oružje i municija 0.094 0.037 0.274 0.299 0.205
048 Proizvodi od žitarica, brašna 0.042 0.092 0.276 0.240 0.198
687 Kalaj 0.000 0.003 0.217 0.198 0.198
288 Otpaci od baznih metala 0.021 0.024 0.144 0.202 0.181
058 Vo?e i proizvodi (sem sokova) 1.510 1.383 1.698 1.687 0.177
246 Iverje, se?ka, otp.od drveta 0.001 0.000 0.060 0.165 0.164
223 Uljano semenje za ost.ulja 0.343 0.104 0.220 0.506 0.163
121 Duvan, sirov, neprera?en 0.038 0.116 0.187 0.202 0.163
091 Margarin, dr.jestive masno?e 0.001 0.077 0.148 0.152 0.151
057 Vo?e sveže ili suvo 0.030 0.018 0.112 0.168 0.139
642 Hartija i karton, se?eni 0.015 0.023 0.112 0.152 0.137
659 Pokriva?i za podove 0.598 0.093 0.121 0.140 -0.458
685 Olovo 0.744 0.796 0.207 0.256 -0.489
848 Ode?a i pribor, sem od tekst. 0.569 0.020 0.029 0.021 -0.547
722 Traktori 0.632 0.044 0.055 0.063 -0.569
671 Sirovo gvož?e i ferolegure 0.592 0.176 0.022 0.021 -0.571
748 Transmis.vratila, krivaje, sl. 0.649 0.035 0.060 0.026 -0.623
851 Obu?a 0.874 0.054 0.264 0.239 -0.635
542 Lekovi 0.750 0.075 0.066 0.061 -0.689
689 Razni obojeni prosti metali 0.704 0.205 0.002 0.002 -0.702
285 Rude aluminijuma, koncentrati 0.733 0.022 0.000 0.000 -0.733
842 Ženski kaputi, ogrta?i i sl. 0.848 0.053 0.111 0.081 -0.766
351 Elektri?na energija 1.258 0.041 0.398 0.457 -0.801
731 Maš. za obr.skidanjem metala 0.825 0.031 0.044 0.019 -0.806
621 Proizvodi od kau?uka 0.895 0.119 0.058 0.057 -0.838
773 Oprema za distrib. el. energ. 1.301 0.130 0.136 0.290 -1.010
682 Bakar 1.595 0.472 0.342 0.384 -1.210
017 Meso, konzervisani proiz.,nn 1.457 0.363 0.259 0.180 -1.278
841 Muški kaputi, jakne i sl. 1.434 0.050 0.119 0.091 -1.343
686 Cink 1.585 0.440 0.017 0.001 -1.584
267 Vešt.i sint.vlakna, ostala 2.098 0.173 0.002 0.001 -2.097
Kod promena apsolutnih vrednosti priložio sam po 30 grupa proizvoda, a kako bi se što detaljnije ilustrovale promene
Raspad SFRJ je pretvorio bivše jugoslovenske republike u plasman u inostranstvo. Tako je plasman u BiH, Crnu Goru i Makedoniju postao novi, „otkriveni“ izvoz, poput suncokretovog ulja, bezalkoholnih i alkoholnih pića i sličnih proizvoda.
Nasuprot rastu, u većini slučajeva, resursno-intenzivnom izvozu, najveći pad vrednosti imali su industrijski proizvodi.
Najviše je smanjen izvoz:
–         muških kaputa, sa 258 na 65 miliona dolara;
–         ženskih kaputa, sa 230 na 68md;
–         Mašina za obradu skidanjem metala, sa 101 na 7md;
–         Putničkih automobila, sa 127 na 51md;
–         Veštačkih i sintetičkih vlakana, sa 52 na manje od milion dolara;
–         Delova i pribora za motorna vozila, sa 177 na 127md;
Ali i vazduhoplova, traktora, termojonskih elektronskih cevi, slavina i ventila, raznih hemijskih proizvoda…
Najveće promene u vrednosti izvoza, u hiljadama $
1990 2011 Indeks Promena
Ukupno 5,815,648 11,775,411 202.5 5,959,763
673 Valjani proiz., neplatirani 186,231 656,493 352.5 470,263
044 Kukuruz, u zrnu 14,553 455,504 3130.0 440,951
058 Voće i proizvodi (sem sokova) 68,231 321,357 471.0 253,126
625 Gume za automobile i sl. 101,727 325,918 320.4 224,191
682 Bakar 357,215 578,401 161.9 221,186
893 Proizvodi od plastike, nn 27,796 231,914 834.3 204,118
421 Čvrste bilj.masti,ulja „meka“ 3,707
188,570
5086.8 184,863
846 Pribor za ode?u od tek.tkan 34,067 216,226 634.7 182,159
674 Valjani proizvodi, platirani 17,386 190,025 1093.0 172,639
641 Hartija i karton 23,194 180,913 780.0 157,719
773 Oprema za distrib. el. energ. 179,399 325,637 181.5 146,238
061 Šećer, melase i med 29,464 175,088 594.2 145,624
282 Otpaci od gvož?a i ?elika 8,751 153,070 1749.2 144,320
057 Vo?e sveže ili suvo 5,908 146,684 2483.0 140,777
692 Metalni kontejneri 10,221 146,926 1437.5 136,705
775 Elek. i neelek.opr.za doma?. 35,794 169,512 473.6 133,719
571 Polimeri etilena 57,235 175,228 306.2 117,993
821 Nameštaj i delovi 100,311 213,770 213.1 113,459
635 Proizvodi od drveta, nn 5,463 118,898 2176.3 113,435
351 Elektri?na energija 67,846 180,237 265.7 112,391
048 Proizvodi od žitarica, brašna 4,223 110,844 2624.8 106,621
111 Bezalkoholna pi?a 194 103,516 53282.2 103,322
716 Rotacione elektri?ne mašine 33,078 136,114 411.5 103,036
334 Ulja od nafte i minerala 95,085 195,736 205.9 100,651
288 Otpaci od baznih metala 1,250 97,936 7832.5 96,686
112 Alkoholna pi?a 18,123 111,527 615.4 93,404
642 Hartija i karton, se?eni 2,093 93,581 4470.3 91,488
699 Proiz.od prostih metala, nn 45,758 136,831 299.0 91,074
772 Elek. apar. za strujna kola; sl 24,268 103,852 427.9 79,585
684 Aluminijum 179,315 258,740 144.3 79,425
897 Nakit 15,319 3,063 20.0 -12,256
844 Ženski kaputi i sl., pleteni 41,621 28,682 68.9 -12,938
689 Razni obojeni prosti metali 14,075 204 1.4 -13,871
598 Hemijski proizvodi, nn 28,890 14,299 49.5 -14,590
515 Organsko-neorganska jedinj. 17,405 2,409 13.8 -14,997
776 Termojonske elektronske cevi 19,517 4,156 21.3 -15,361
747 Slavine, ventili, sl.ure?aji 36,742 20,298 55.2 -16,444
573 Polimeri vinil hlorida i sl. 16,801 241 1.4 -16,560
723 Maš.i ure?. za niskogr., gra? 41,093 21,288 51.8 -19,804
621 Proizvodi od kau?uka 36,142 15,068 41.7 -21,073
659 Pokriva?i za podove 50,009 27,381 54.8 -22,627
782 Mot.vozila za prevoz robe 34,439 11,734 34.1 -22,705
523 Metalne soli i peroksisoli 28,637 5,070 17.7 -23,567
011 Meso goveđe, sveže i smrznuto 33,301 9,261 27.8 -24,039
017 Meso, konzervisani proiz.,nn 63,255 36,899 58.3 -26,356
722 Traktori 40,663 14,174 34.9 -26,489
792 Vazduhoplovi i oprema 44,432 14,077 31.7 -30,355
653 Tkanine od sint. i vešt. mat. 38,294 7,036 18.4 -31,258
285 Rude aluminijuma, koncentrati 32,094 0 0.0 -32,093
671 Sirovo gvožđe i ferolegure 42,907 9,204 21.5 -33,703
748 Transmis.vratila, krivaje, sl. 59,011 14,574 24.7 -44,436
848 Ode?a i pribor, sem od tekst. 54,753 6,307 11.5 -48,446
651 Predivo od tekst. vlakana 63,484 12,887 20.3 -50,597
784 Delovi, pribor za mot. vozila 177,318 126,671 71.4 -50,646
267 Vešt.i sint.vlakna, ostala 51,589 69 0.1 -51,520
686 Cink 57,348 104 0.2 -57,245
781 Putnički automobili 126,691 51,474 40.6 -75,217
731 Maš. za obr.skidanjem metala 100,528 7,381 7.3 -93,146
842 Ženski kaputi, ogrtači i sl. 229,682 68,420 29.8 -161,262
841 Muški kaputi, jakne i sl. 258,047 65,431 25.4 -192,616

11 komentara

  1. Jedno pitanje, za bazu iz 1990 si uzeo izvoz Srbije u inostranstvo, ne racunajuci prodaju u drugim republikama, a za bazu 2011 si u7kljucio i tkz. novo inostranstvo?

    Ako je tako onda i rezultat nije tacan, tacnije izvoz je jos vise pao, odnosno 1990te je bio mnogo veci.

  2. Jeste Misa, u pravu ste, trebao sam u tekstu da naznacim preciznije, mada mislim da jesam

    „Raspad SFRJ je pretvorio bivše jugoslovenske republike u plasman u inostranstvo. Tako je plasman u BiH, Crnu Goru i Makedoniju postao novi, „otkriveni“ izvoz, poput suncokretovog ulja, bezalkoholnih i alkoholnih pića i sličnih proizvoda.“ „podaci iz 1990. uključuju i izvoz Crne Gore i UNMIK Kosova“

  3. To znaci da je nas pad mnogo veci i od ionako tragicnih podataka.

  4. Imenjače Administratoru,
    moram na početku konstatovati da ova tema nije tako interesantna za komentatore, kao ona o korupciji. Možda bi bila privlačnija kada bi se napravio dodatak tj. “ o kriznoj promeni strukture…..“ ovom prilikom (nastavak ovog, po meni dobrog teksta). Drago mi je da se ovde dotačinje konkretni učinak/postignuće života i rada izvoznika (ovde posmatram vlasnike i sve zaposlene kod njih, a koji su svojim ukupnim delovanjem stvorili iznete brojekve u vašim tabelama), u naznačenom periodu, jer nisam video u sredstvima javnog informisanja informacije o stručnim skupovima na ovu temu, a u organizaciji državnih institucija (kao što su privredne komore okružne, pokrajnska ili republička, odnosno odbori za spoljnu trgovinu i sl).
    Evo još jedne inicijative, kao ideje koja mi je došla tokom pisanja ovih redova: Organizacija naznačenog stručnog skupa, od strane Vas gospodine Zdravkoviću, a uz pomoć onih koji su te brojke i ostvarili – privredni subjekti koji su u naznačenom periodu stvorili gore naznačeni izvoz Srbije.
    Dosta je konstatovanja tragičnih podataka i tragičnosti tih podataka, jer to vredja uložen rad i uspehe svih tih ljudi i drugih resursa, iz grupacije izvoznika. Verujem da bi na takvom stručnom skupu, bilo interesantnih mišljenja o izvozu u periodu 1990.-2011., ali bi Vaša uvodna analiza o kriznoj promeni strukture izvoza bila podsticaj i usmerivač daljeg toka skupa. Možda je ovo pre ambiciozno, ali mislim da u ovih prvih 100 dana Vlade R.Srbije treba izbacivati ovakve inicijative u stručnu javnost. Posebno je, po mome mišljenju, značajno davati ovakve inicijative, kada imamo stvaranje nacionalnog savetodavnog tela za izlazak iz ovog privrednog stanja.
    Ali da se vratimo i osnovnom tekstu….
    Interesantno mi je bilo ispratiti promene u udelima Srbije u svetskom izvozu, prema korišćenim tehnologijama. Posebno je interesantan podatak da je srpski izvoz baziran na resursima povećan za 2,9 puta i da je „..kod resursno intenzivnih proizvoda Srbija ..imala relativno najmanji pad udela“. Analiziraljući, od Vas date tabele, došao sam do zaključka da je ovo pravi trenutak da napišete rad „o kriznoj promeni strukture“ srpskog izvoza. Posebno bih vam bio zahvalan ukoliko bi tu, u tom radu dotakli strukturu stranih ulaganja u resursno intenzivnu proizvodnju u Srbiji. Posebno bi to bilo interesantno jer strani ulagači imaju svoje projekcije poslovanja pa ne ostavljaju veliku verovatnoću da se profit ne ostvari planiranom dinamikom. Tabela (prva) je pravo blago jer nam daje mnogo inspiracije za nova pitanja, ali ostaviću da i drugi o tome nešto napišu. Unapred sam zahvalan, ukoliko i deo svih ovih inicijativa prihvatite, gospodine Zdravkoviću.

    • Hvala na lepim rečima gosn. Miroslave
      Još više na dobroj ideji.
      Idealista ste u pogledu mogućnosti za delovanje a naročito u vezi sa novim savetodavnim telom.
      Postoje dve opcije:
      1. da platimo 200-300 evra kako bi napravili press konferenciju sa koje bi nešto bilo preneseno i bez daljih efekata.
      2. da se ovde na sajtu imenom i prezimenom oglase direktori i vlasnici preduzeća koja proizvode i izvoze, što ne košta ali je i malo verovatno.

      • Imenjače Administratoru,
        prateći Vaše napise, kako na ovom mestu ali i svim drugim (koje pratim, a gde se često čitate), došao sam do zaključka da ste vredni za dobre ideje. Pošto se bavim izradom projekata, procenio sam pa Vam izneo naznačenu ideju. Očekivao sam više vaših opcija, ali sam zahvalan i na ove dve. Smatram da ste kroz njih postavili osnove za projektne aktivnosti, a sada je na Vama da procenite da li je to….“što ne košta ali je malo verovatno“ baš i toliko nemoguće. Evo, priznajem da ste u pravu, a niste prvi koji je mene ocenio kao IDEALISTU.Držim do odredjenih ideala, radeći i živeći svakodnevno u smeru njihovog postvarenja. Ali da se vratim na ono o opcijama. Preporučio bih Vam da gdina M. Kneževića, čelnika Asocijacije malih i srednjih preduzeća, da pitate za lobiranje u njegovoj organizaciji, kod izvoznika. Tu vidim realnog projektnog partnera, koji kao neprofitna organizacija može da aplicira kod nekih sada otvorenih Fondova (rok za podnošenje projektnih predloga je do 31.12.2012.)za realizaciju ove dve (a možda i mnogo više opcija tj. projektnih aktivnosti). Kod nekih Vaših komentatora sam dobio informaciju da odlično znaju holandski jezik. Tu, kod te države imate veliku posvećenost inovativnom u radu malih i srednjih preduzeća, pa se može zamoliti za pomoć (vaše je kako ćete to medjusobno definisati)kada su prave informacije na holanskom jeziku u pitanju (veoma je bila korisna ona diskusija o validnosti podataka sa zvaničnih sajtova holandske institucije i onih koji se publikuju od strane CIA). Kao što se može videti iz ovog sleda, ovde oko ovog sajta okupilo se dosta dobrih elemenata za dalje vidove poslovne saradnje – poslovnog stvaranja, pa sam hteo da to istakne kao osnov koji će biti značajan odredjenom broju izvoznika.
        Poštovani Imenjače, duboko sam uveren da ima onih koji će „da se ovde na sajtu imenom i prezimenom oglase direktori i vlasnici preduzeća koja proizvode i izvoze“. Ima ih ali je pitanje da li je vaše interes da se slože sve procesne radnje i da započnete ostvarivanje otvaranja kanala za mala i srednja preduzeća, izvoznike iz Srbije.
        Ostavljam Vama i svima koji ovo čitaju da cene moje reči ali i opredeljenje za Vaš iskorak u naznačenom smeru.

        • Poštovani Imenjače
          Naš je interes bolja, lepša i bogatija Srbija, pa podržavamo sve afirmativne akcije, procese, kritike.
          Kako bi rekli gosn. Kneževiću „samo ti talasaj“. Nek zatalasa još stotine privrednika sličnih Milanu pa će nam svima biti mnogo bolje.

  5. Kasno je za takve akcije ,sad je mnogo vaznije amortizovati slobodan pad i po svaku cenu izbeci kolaps finansijskog sitema. „Premijer“ Dacic ( znaci navoda jer nisam siguran das je svestan funkcije) jasno je rekao da Srbiji odmah tebaju 2- 2,5 milijardi eura da bi se izbegao kolaps. To zapravo znaci da od nove godine nema dalje..I to pod uslovom da ne dodje do veceg poremecaj na finansijskom trzistu?? Licno verujem da ce povlacenje kapitala iz Grcke zahvatiti citav region pa i Srbiju.

    U tom svetlu i rebalans budzeta pa cak i da se novi svede na famoznih 4% nista ne znaci jer kolaps bi to preplavio kao poplava..
    To je bio onaj rizik koji je Srbija prihavtila liberalizacijom trzista a posebno kod bankarskog sektora.

    Trenutno vidim da se „ukopavaju“ pozicije za predstojeci susret sa Putinom i licno mislim da Srbija mora da prihvati ruski paket bez pogovorno.Naravno on ce sada biti nepovoljniji nego kada je nudjen Tadicu ali to je bio nas izbor ,nasa politika.

    U suprotnom ni povecan PDV ni zamrzavanje primanja ne bi pomoglo..usli bi u spiralu …

  6. Premijer Dačić ima poprilična iskustva kada je u pitanju finansijski kolaps i iz prošlih vremena što važi i za samog predsednika države.

    Kolaps finansijskog tržišta o kome premijer priča je dodatnom injekcijom daljeg finansijskog zaduživanja moguće odložiti ali ne i sprečiti, iz prostog razloga što ova vrsta medikamenata nije samoreproduktivna, a već postojeću bolest privrede samo pojačava. Prosto rečeno lekari poput Dačića i Dinkića, ne ozdravljuju pacijenta već leče bolest.*

    Na osnovu iznetog je moguće i zaključiti da u slučaju politike Srbije, finansijska injekcija nije izlečenje već odlaganje neminovnog, i naravno uz dalju primenu iste terapije, odnosno zaduživanje do kolapsa svih tržišta.

    Osnovno pitanje izraženo medicinskim prilazom problemu je, da li i koliko je promena lekara specijaliste, zadnjim izborima, bila pogodna za ozdravljenje pacijenta?

    Bez reorganizacije privrede, promene poslovne etike, načina poslovanja, dovođenja privrede Srbije u kompetitivno stanje na svetskom tržištu roba i usluga, kao i promene unutrašnje ekonomske politike, Dačićevo izbegavanje kolapsa, nije ništa drugo da odlaganje. Kada budu potrošene te dodatne 2,5 milijarde evra(informacija preuzeta sa Darkovog posta) šta onda? Naravno po dobrom starom ustaljenom načinu trebaće sledeće 2,5 milijardi….. u beskonačnost? Ne u beskonačnost ovo niti može niti će ići!

    Srbija spada u države koje ispunjavaju elementarno potrebne uslove za egzistencijalni opstanak stanovništva, dovoljno velike agrarne površine i dovoljne velike vodene resurse. Znači ovi primarni uslovi su u dovoljnoj meri prisutni za vlastito stanovništvo a pored toga su u stanju da daju dodatne insentive za izvoz, što je istorijski gledano u prošlim vremenima i rađeno.

    Ono što je osnovna poremećenost poslovno-radne etike u Srbiji je novousvojeno stanovište da je novac a ne rad izvor blagostanja. Ova neoliberalna sumanutost, je kao koncept odavno izbačena iz ozbiljnih privreda(osobito kompetitivnih), ali u Srbiji je još uvek političko ekonomski koncept, kako države tako i samog društva.

    Ogromno zaduživanje građana, privrede i države u zadnjih deset godina nije usmereno na razvoj več na potrošnju a rezultat je cena koja je dospela za naplatu. A jedan od primera kako se razbacivalo i nameštali poslovi drugima piše:

    na strani 62 traktata „Kada će nam biti bolje“ samoproklamovanog veštaka ekonomije, Božidara Đelića piše:

    citat strana 62 pod 3.:
    “ Obezbediti realne kamate na dinarske obveznice ……
    Krajem 2005 godine ponuđeni su štedni zapisi sa kamatom od 24-25%(!?) ali to su, nažalost, više iskoristili međunarodni fondovi da lagodno zarade-sa fiksnim čak aprecirajućim kursom dinara-dvocifrene prinose u evrima u kratkom periodu.“

    Đelić se u daljem tekstu ne bavi pitanjem zašto je ova katastrofalna greška napravljena već mirno prelazi na dalju zabavu seljačkog prela i guslanje teme kada će nam biti bolje? Uz ovakve „domaćine“ nikada je pouzdan i istinit odgovor.

    cerski

    *Fritjof Capra „The turning Point“
    P.S.
    Dve knjige su dovoljne da bi se objasnilo šta se u Srbiji dešavalo i šta se još uvek dešava, jedna je gore spomenuta Economica magicum- Kad će biti …Đelić, a druga Ekonomija destrukcije, majstora destrrukcije Dinkića. One druge Ekonomike Alhemiae, nisam i ne želim da čitam.

    Kada sam pre dve godine prilikom boravka u Srbiji u dobroj knjižari tražio knjigu Makroekonomija ponuđen mi je prevod na hrvatski nekog zastarelog izdanja iz USofA.

  7. Cije ste podatke koristili?

Оставите одговор на Misa Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *