US Steel u Srbiji, Draženko i Miroslav, objavljeno 8.11.2011

Draženko Lukač

UNITED STATES STEEL CORPORATION

Pozicija/godina 2010 2009
Prihodi od prodaje 17,374 11,048
Poslovna imovina 15,350 15,422
Poslovni dobitak (gubitak) (111) (1684)
Neto dobitak (gubitak) (482) (1406)

Izvor:  2010 Annual Report and Form 10-k; u milionima $

US STEEL SERBIA DOO SMEDEREVO

Pozicija/godina 2010 2009 2008 2007
Prihodi od prodaje 1,050.80 636.59 1,155 966,6
Poslovna imovina 647.33 484.23
Poslovni dobitak (gubitak) (148.57) (170.53)
Neto dobitak (gubitak) (201.90) (197.39) 5,8 30

Izvor: apr.rs u milionima $

USD/RSD 74.3518 Izvor NBS 8.11. 201

Šta US Steel Serbia znači svome matičnom preduzeću:

U 2010 US STEEL SERBIA učestvuje u prihodima matičnog preduzeća sa 6.04% a u gubitku sa 41.88%, a u 2009 u prihodima 5.76% a u gubitku 14.03%

Zavisno preduzeće u poslednje dve godine pravi gubitke koji prevazilaze po svom iznosu supstancu preduzeća iz perioda pre krize. Ono uspeva da dodatnim zaduzivanjem pokriva te gubitke u ovom periodu ali je veoma zabrinjavajuće to što preduzeće predmet naše analize ima velike gubitke u core poslovanju tako da bi bilo pogresno bilo kakvo uspostavljanje finansijske sigurnosti (konvertovanjem duga u kapital u sta neverujemo da bi matica bila saglasna ili dodatnim povoljnim zaduživanjem bez resavanja problem u sustinskom poslovanju(problem tržišnog plasman ili troskova inputa). Ako uzmemo 2007 godinu kao poslednju uspesnu preduzeću bi trebalo da sopstvenim izvorima sanira gubitke iz poslednje dve godine oko 13 godina.

Maticno preduzeće je uspelo da smanji gubitak u 2010 u odnosu na 2009 a u prvi 9 meseci 2011 je ostvarilo dobitak od 158 mil $ dok je u prvih 9 meseci 2010 imalo gubitak od 233 mil $

Miroslav Zdravković

Veliki uporno zezaju male – novostvorena vrednost u srpskom robnom izvozu

Proteklih dana i meseci svedoci smo zahteva upućenih “državi” za pomoć. Imamo i proteste činovnika koji traže veće zarade, bolje uslove rada. Uspeh u dobijanju željene koristi imaju oni koji su jači (ili imaju odličan ucenjivački potencijal), a ne oni čiji su zahtevi bolje argumentovani, i kome je pomoć zaista i potrebna.

Neću ovde da komentarišem parade i transfere lokalnim organima vlasti. Niti policijske ili bilo čije zahteve za većim zaradama. Samo ću da uporedim izvoz malina i čelika, i novostvorenu vrednost koju oni stvaraju Srbiji.

Pre toga, pomenuo bih bruto i neto koncept izvoza. Bruto izvoz predstavlja fakturisanu vrednost plasirane robe u inostranstvo. Neto izvoz predstavlja lokalnu novostvorenu vrednost u bruto izvozu. Neto izvoz bi trebalo da meri isključivo dodatu vrednost rada i kapitala angažovanog u zemlji i Svetska trgovinska organizacija je pokrenula međunarodnu debatu o ovom pitanju kako bi se više svetla unelo u međunarodne trgovinske tokove.

Na dnu teksta prilažem citat sa portala STO u vezi sa ovim pitanjem, gde je dat primer izvoza iPhones iz Kine u SAD, a gde se vidi da se najmanji deo nove vrednosti stvara u Kini, mada se ona optužuje da ima ogroman trgovinski suficit.

Poći ću samo od dva podatka, a onda uopštiti na ukupan izvoz. Prema finansijskom izveštaju US Steel-a trošak radne snage u prošloj godini izneo je 6,9 milijardi dinara (pri ukupnim poslovnim rashodima od 91,7 milijardi dinara). S obzirom na to da najveći deo inputa čini uvozna ruda, malo šta bi smo još mogli da smatramo dodatom vrednošću u ukupnoj proizvodnji i izvozu ove kompanije.

Izvoz maline je u prošloj godini izneo 141,5 miliona evra, i ovo je duplo veća vrednost od fonda zarada u US Steel-u. Ukoliko postoji uvozna komponenta u proizvodnji, ona je sadržana u potrošnji energenata i sličnim materijalnim troškovima. Recimo da je pokrivena plasmanom maline na domaćem tržištu.

Ovo poređenje grubo ukazuje na mogućnost da, iako je izvoz gvožđa i čelika veći 5,6 puta od izvoza malina, on stvara upola manju novostvorenu vrednost lokalnim faktorima proizvodnje.

Slično se može očekivati i od željno očekivane proizvodnje Fijata u Srbiji: od očekivanog izvoza od 2 milijarde evra možda će 200 miliona predstavljati domaća novostvorena vrednost.

Ova bruto vrednost izvoza US Steel-a, Fijata, bilo koje treće kompanije, dobra je prilikom korišćenja indikatora spoljne zaduženosti, servisiranja spoljnog duga, i u slične svrhe, ali ne pokazuje stvarnu lokalnu korist od takvih podataka. Nju može da prikaže neto izvoz ili lokalna novostvorena vrednost, što je nov pristup i u međunarodnoj ekonomiji.

Tabela o novostvorenoj vrednosti izvoza polazi od najgrublje moguće procene da je kod poljoprivrede i prehrambene industrije udeo domaćih faktora proizvodnje 70% (ostatak je energija i uvoz materijalnih inputa), a da je kod nepoljoprivrednih domaći udeo 30%.

Dolazimo do potpuno drugačije slike značaja poljoprivrede i industrije za ukupan izvoz: iako je udeo poljoprivredno-prehrambenog sektora u ukupnom izvozu manji od 23%, on doprinosi sa preko 50% spoljnoj realizaciji novostvorene vrednosti u Srbiji.

Poput poljoprivrede, slično važi i za priliv doznaka, kao i za izvoz usluga.

Tabela: Gruba procena novostvorene vrednosti u robnom izvozu Srbije, u hilj. evra
2005 2006 2007 2008 2009 2010
Novostvorena vrednost Polj.-prehr. izvoz
510.719 696.764 853.748 924.376 972.117 1.170.320
Novostvorena vrednost: Nepolj. izvoz 573.820 824.292 1.043.651 1.227.337 918.996 1.140.830
Poljoprivredno-prehrambeni izvoz 729.599 995.377 1.219.640 1.320.536 1.388.738 1.671.886
Nepoljoprivredni izvoz 2.869.102 4.121.462 5.218.253 6.136.683 4.594.982 5.704.148

 

Redovni godišnji finansijski izveštaj za 2010. godinu za obveznika revizije
Podaci o obvezniku
Matični broj (JMB) 07342691
Naziv U.S. STEEL SERBIA DOO SMEDEREVO
Mesto Smederevo
Adresa Radinac /
Opština Smederevo
Veličina za 2010. godinu (prema podacima za 2009. godinu) 3-Veliko
Bilans stanja sa stanjem na dan 31.12.2010. godine
Naziv pozicije AOP iznosi u 000 dinara
Tekuća godina Prethodna godina
A. STALNA IMOVINA (002+003+004+005+009) 1 14.836.092 13.992.739
III. NEMATERIJALNA ULAGANJA 4 739.402 708.306
IV. NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA I BIOLOSKA SREDSTVA (006+007+008) 5 14.073.547 13.242.538
1. Nekretnine, postrojenja i oprema 6 14.073.547 13.242.538
V. DUGOROCNI FINANSIJSKI PLASMANI (010+011) 9 23.143 41.895
1. Ucesca u kapitalu 10 23.143 41.895
B. OBRTNA IMOVINA (013+014+015) 12 33.292.582 22.009.791
I. ZALIHE 13 14.974.459 9.226.680
III. KRATKOROCNA POTRAZIVANJA, PLASMANI I GOTOVINA (016+017+018+019+020) 15 18.318.123 12.783.111
1. Potrazivanja 16 13.766.414 10.084.482
3. Kratkorocni finansijski plasmani 18 0 37.254
4. Gotovinski ekvivalenti i gotovina 19 3.375.760 1.986.586
5. Porez na dodatu vrednost i aktivna vremenska razgranicenja 20 1.175.949 674.789
G. POSLOVNA IMOVINA (001+012 +021) 22 48.128.674 36.002.530
D. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA 23 19.177.214 4.166.020
Dj. UKUPNA AKTIVA (022+023) 24 67.305.888 40.168.550
I. OSNOVNI KAPITAL 102 11.466.878 11.466.878
III. REZERVE 104 463.826 463.826
VIII. GUBITAK 109 11.930.704 11.930.704
B. DUGOROČNA REZERVISANJA I OBAVEZE (112+113+116) 111 67.305.888 40.168.550
I. DUGOROČNA REZERVISANJA 112 870.688 826.783
II. DUGOROČNE OBAVEZE (114+115) 113 44.495.066 26.007.556
2. Ostale dugoročne obaveze 115 44.495.066 26.007.556
III. KRATKOROČNE OBAVEZE (117+118+119+120+121 +122) 116 21.940.134 13.334.211
1. Kratkoročne finansijske obaveze 117 0 16
3. Obaveze iz poslovanja 119 18.791.401 11.119.515
4. Ostale kratkorocne obaveze 120 302.330 288.486
5. Obaveze po osnovu poreza na dodatu vrednost i ostalih javnih prihoda i pasivna vremenska razgranicenja 121 2.846.403 1.926.194
G. UKUPNA PASIVA (101+111 +123) 124 67.305.888 40.168.550
Bilans uspeha u periodu od 01.01.2010  do  31.12.2010. godine
Naziv pozicije AOP iznosi u 000 dinara
Tekuća godina Prethodna godina
I. POSLOVNI PRIHODI (202+203+204-205+206) 201 80.685.178 46.812.057
1. Prihodi od prodaje 202 79.383.604 47.061.336
2. Prihodi od aktiviranja učinaka i robe 203 37 461
3. Povećanje vrednosti zaliha učinaka 204 7.832.970 6.809.952
4. Smanjenje vrednosti zaliha učinaka 205 6.576.390 7.078.788
5. Ostali poslovni prihodi 206 44.957 19.096
II. POSLOVNI RASHODI (208 do 212) 207 91.731.523 59.491.346
1. Nabavna vrednost prodate robe 208 651.634 74.600
2. Troškovi materijala 209 72.922.211 44.868.342
3. Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi 210 6.865.881 6.127.000
4. Troškovi amortizacije i rezervisanja 211 1.432.926 1.575.908
5. Ostali poslovni rashodi 212 9.858.871 6.845.496
IV. POSLOVNI GUBITAK (207-201) 214 11.046.345 12.679.289
V. FINANSIJSKI PRIHODI 215 7.802.804 5.390.049
VI. FINANSIJSKI RASHODI 216 11.122.424 6.465.030
VII. OSTALI PRIHODI 217 3.123.157 1.646.973
VIII. OSTALI RASHODI 218 3.768.386 2.568.592
X. GUBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA PRE OPOREZIVANJA (214-213-215+216-217+218) 220 15.011.194 14.675.889
V. GUBITAK PRE OPOREZIVANJA (220-219+222-221) 224 15.011.194 14.675.889
E. NETO GUBITAK (224-223+225+226-227+228) 230 15.011.194 14.675.889
Statistički aneks za 2010. godinu
Opis AOP iznosi u 000 dinara
Tekuća godina Prethodna godina
I. OPŠTI PODACI O PRAVNOM LICU ODNOSNO PREDUZETNIKU
1. Broj meseci poslovanja ( oznaka od 1 do 12 ) 601 12 12
2. Oznaka za veličinu ( oznaka od 1 do 3 ) 602 3 3
3. Oznakaza vlasništvo ( oznaka od 1 do 5 ) 603 2 2
4. Broj stranih (pravnih ili fizičkih) lica koja imaju učešće u kapitalu 604 1 1
5. Prosečan broj zaposlenih na osnovu stanja krajem svakog meseca ( ceo broj) 605 5.400 5.614
Opis AOP iznosi u 000 dinara
Tekuća godina Prethodna godina
1. Zalihe materijala 616 8.838.546 4.191.847
2. Nedovršena proizvodnja 617 2.409.492 1.965.722
3. Gotovi proizvodi 618 3.631.061 2.818.251
6. Dati avansi 621 95.360 250.860
7. SVEGA (616+617+618+619+620+621=013+014) 622 14.974.459 9.226.680
2. Udeli društva sa ograničenom odgovornošću 625 11.251.075 11.251.075
u tome : strani kapital 626 11.251.075 11.251.075
7. Ostali osnovni kapital 632 215.803 215.803
SVEGA (623+625+627+629+630+631+632=102) 633 11.466.878 11.466.878
1. Potraživanja po osnovu prodaje ( stanje na kraju godine 639 <= 016) 639 13.725.232 10.039.820
2. Obaveze iz poslovanja ( stanje na kraju godine 640 <= 119) 640 18.791.401 11.119.515
3. Potraživanja u toku godine od društava za osiguranje za naknadu štete (dugovni promet bez početnog stanja ) 641 4.420 1.246
4. Porez na dodatu vrednost – prethodni porez (godišnji iznos po poreskim prijavama) 642 12.062.379 6.258.782
5. Obaveze iz poslovanja ( potražni promet bez početnog stanja ) 643 187.545.035 84.837.107
6. Obaveze za neto zarade i naknade zarada ( potražni promet bez početnog stanja) 644 4.019.336 3.483.782
7. Obaveze za porez na zarade i naknade zarada na teret zaposlenog ( potražni promet bez početnog stanja ) 645 624.513 535.921
8. Obaveze za doprinose na zarade i naknade zarada na teret zaposlenog (potražni promet bez početnog stanja ) 646 978.673 849.957
10. Obaveze prema fizičkim licima za naknade po ugovorima ( potražni promet bez početnog stanja ) 648 26.670 54.582
11. Obaveze za PDV (godišnji iznos po poreskim prijavama) 649 2.353.745 1.862.296
12. Kontrolni zbir ( od 639 do 649 ) 650 240.131.404 119.043.008
1. Troškovi goriva i energije 651 27.891.577 18.326.737
2. Troškovi zarada i naknada zarada ( bruto ) 652 5.136.098 4.375.607
3. Troškovi poreza i doprinosa na zarade i naknada zarada na teret poslodavca 653 940.241 801.340
4. Troškovi naknada fizičkim licima ( bruto ) po osnovu ugovora 654 15.892 54.967
6. Ostali lični rashodi i naknade 656 773.650 895.086
7. Troškovi proizvodnih usluga 657 7.205.708 4.703.346
8. Troškovi zakupnina 658 362.958 273.351
11. Troškovi amortizacije 661 1.318.871 1.372.597
12. Troškovi premija osiguranja 662 222.512 143.201
13. Troškovi platnog prometa 663 46.110 30.386
14. Troškovi članarina 664 23.325 20.248
15. Troškovi poreza 665 342.229 331.902
17. Rashodi kamata 667 1.289 603
18. Rashodi kamata i deo finansijskih rashoda 668 1.289 603
20. Rashodi za humanitarne, kulturne, zdravstvene, obrazovne, naučne i verske namene, za zaštitu čovekove sredine i za sportske namene 670 4.574 4.064
21. Kontrolni zbir ( od 651 do 670 ) 671 44.286.323 31.334.038
1. Prihodi od prodaje robe 672 732.983 94.271
6. Prihodi od kamata 677 38.852 67.592
9. Kontrolni zbir ( od 672 do 679 ) 680 771.835 161.863
2. Obračunate carine i druge uvozne dažbine (ukupan godišnji iznos prema obračunu) 682 361.063 258.649
8. Kontrolni zbir ( od 681 do 687 ) 688 361.063 258.649
Izvor: Agencija za privredne registre

 

Enhancing the measurement of bilateral trade balances

Industrial supply chains add to the “blurriness” of the country of origin concept as the value of an imported good does not necessarily fully originate from the geographical origin mentioned in custom documents. For example, the table below decomposes the US trade deficit in iPhones with China by the different countries having contributed to its production. Contrary to what is observed through the traditional measure, only a very small fraction of the US shortfall is value added originating from China — the remainder stems from Japan, other Asian countries and developed economies where conception and production of critical components as well as R&D or marketing efforts are located.

2009 US trade balance in iPhones (million dollars)

China Japan Korea,
Rep. of
Germany Rest of
world
World
Traditional measure -1,901.2 0 0 0 0 -1,901.2
Value added measure -73.5 -684.8 -259.4 -340.7 -542.8 -1,901.2

 

Source: Miroudot, S., Global Forum on Trade Statistics, 2-4 April 2011 (8)

Beyond statistics

Increased vertical integration and the rise of “Global manufacturing” led to significant changes in trade patterns. The boundary between goods and services is blurred and current trade recording systems struggle with the adequate reporting of globalisation phenomena such as goods for processing or intra-firm trade.

Trade in value added however does not only challenge statistical concepts, it also addresses trade policy issues. Who produces for whom or who should be protected against whom is often judged using trade figures recorded gross. Analysing trade in value added terms offers a complementary view as it may shed a different light on trade disputes and anti-dumping measures. Trade policy strategies need to be adapted as recently indicated in a speech by WTO’s Deputy Director General A. Jara…“Old “mercantilist” policies, based on the vision that trade is a competition between “us” and “them”, becomes not only sub-optimal…but also a complete anachronism”.(9)

Deeper research is needed on how global value chains impact on the distribution of jobs or greenhouse gas emissions along supply chains. Do global value chains impact effective protection, regional development or the reallocation of bilateral trade imbalances? Are global value chains amplifying macroeconomic shocks across economies?

5 komentara

  1. da li hocete da kazete da je bolje da se svi lepo pokupimo i vratimo na obradjivanje zemelje? Voleo bih da vidim tog heroja koji iz grada ode na zemlju!!! Ne postoji razvijena zemlja na svetu koja nema industriju, tj. od poljoprovrede se lepo jede za stolom ali se tesko zivi (pogledaj bugarska, rumunija udeo poljoprivrede u bdp vs npr. francuska).Sto je zemlja bogatija (bdp/po stanovniku) to je udeo poljop u bdp manji (Eurostat ima podatke). Problem u Srbije je drugi. Nismo sposobni da transferisemo industrijsko znanje US Steel-a ili Fiata. Ili je jednostavno potrebno vise vremena. a do toda, oni ce NARAVNO da muzu. Zato su i dosli. Sustina je sta ces od njih da naucis i iskorisis za sebe.
    Pozdravljam analizu.

  2. Davide

    Ajd malo nabaci za sajt Jevropu. Javne dugove i strukturu kratkorocni-dugorocni, kamatna stopa. Nisam ovo nasao na Eurostat-u.

  3. Sjajna analiza. Subvenicjama i privrednom politikom gradimo nase siromastvo, primitivnu radnu snagu i unistavanje zivotne sredine. Umesto da gradimo buducnost, strucnost i nove tehnologije u onom delu ekonomije gde mozemo da se razvijemo.

  4. Iako nije toliko bitno za sustinu teksta, s obzirom da se barata velikim ciframa, a kako se poredi zarada u US Steel-u i na malinama, treba imati u vidu da na zaradu na malinama nema nikakvih poreza i doprinosa, jer je u pitanju poljoprivredna delatnost oslobodjena dazbina. Na ovoliko velike cifre to nije mali iznos, s obzirom da su kod nas dazbine na plate 70 posto. Kad vec to pominjem, ne bi se vlast obradovala da svi krenu u selo. Od koga bi naplatili doprinose i poreze na plate?

  5. nadam se da će uskoro izaći podaci za svet: razman po novostvorenoj vrednosti. Mislim da je malo neprirodno da sa jedne strane imamo GDP a sa druge izvoz ili uvoz. mnogi će shvatiti koliko zapravo izvoz mnogih roba nije kritično bitan. Najbolja je nafta i gas, ali je nemamo.

Оставите одговор на peric Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *