Značaj Beograda za zaposlenost i investicije u Srbiji

Београд је једна од тридесетак европских метропола са више од милион становника (проверити на википедији тачан број) и његова економска активност би требало да се упоређује са другим метрополама, а не са јадним и бедним окружењем које га окружује. Значи, од њега се очекује да привредно да рипи, док се од остатка Србије очекује да пронађе своје ценовне конкурентске предности у односу на јад и беду који је окружују.

Метрополе имају својих компаративних предности које проистичу из великог броја становника (потрошача), великог броја високообразованих становника и из других разлога. Из активности попут истраживања и развоја проистичу позитивне екстерналије за друге економске активности, а то је случај и са низом других делатности. Делатности са највећим позитивним екстерналијама мењају се кроз време, у складу са технолошким развојем.

Укупан број запослених у Београду у правним лицима у 2012 години (469 хиљада) учествовао је са 34,9% у укупном броју запослених, док је његов удео у укупним инвестицијама у нова производна средства (221 милијарда динара) износио 36,3%, што указује на незнатно већу акумулативну способност у односу на просечну у Србији.

Београд има најмањи удео запослених у пољопривреди (13,4%), прерађивачкој индустрији (18,4%), водопривреди (21,3%), образовању (25,2%), здравству (29,3%), и снабдевању електричном енергијом (29,5%). Највећи удео имају финансијске делатности (61,5%), стручне, научне, иновационе и техничке делатности (60,2%), административне и помоћне делатности (59,7%), информисање и комуникације (59,1%), и у осталим услужним делатностима (55,6%).

Код инвестиција постоји много већа неједнакост у релативном значају у односу на удео у запослености. Најмањи удео Београд има код прерађивачке индустрије (6,3%), у рударству (16%) и у пољопривреди, шумарству и рибарству (17,3%).
Највећи удео у инвестицијама Београд има у административним и помоћним делатностима (92%), у информисању и комуникацијама (81,2%), у стручним, научним, иновационим и техничким делатностима (73,4%), и у грађевинарству (70,1%).

Потенцијали за даљи економски раст Србије налазе се, осим у стручним, научним делатностима, информацијама и комуникацијама и у прерађивачкој индустрији која је повезана са развојем научних истраживања у техничким институтима и факултетима у Београду. Уметност, забава и рекреација (44,3% запослених у Србији и 64,6% у инвестицијама) је најпропулзивнија делатност у свим метрополама, рекло би се, хлеба, игара и крви.

Посматрано по општинама у Београду више од три петине запослених ради у пет од седамнаест општина (Нови Београд, Савски Венац, Стари Град, Палилула и Земун), а у тим општинама је толики удео и у инвестицијама. Просторну концентрацију смањују улагања у рударство у Лазаревцу (3,3 милијарде динара), у снабдевање
електричном енергијом у Обреновцу (12,3), у стручне, научне и техничке активности на Врачару (11,1). Врачар је још центар инвестиција у водоснабдевању (1,9 милијарди динара). У општини звездара регистрована је половина инвестиција у грађевинарству (18,4 од 36,5 милијарди динара).

Нови Београд је имао највише инвестиција у трговини, услугама смештаја и исхране, информисању и комуникацијама, финансијским делатностима, административним и помоћним делатностима, образовању, и у уметности, забави и рекреацији. Палилула је имала највећи удео у инвестицијама у пољопривреди, Савски Венац у државној управи и здравству, а Стари Град у саобраћају и складиштењу и у пословању некретнинама.

56 komentara

  1. Ne ocekuje se da Beograd ripi ,vac da svoj rast prilagodi realnosti okruzenja. To znaci da nije vazno za Srbiju da Beograd dobije investiciju od 3 milijarde eura za projekat na vodi u trenutku kad 1/5 istog tog beograda nema kanalizacionu mrezu. Polovina N,Beograda ima septicke jame itd..
    Druga je stvar sto Beograd poseduje industriju koja nije aktivna poput IMT ili Rakovice itd..tu se ocekuje da „ripi“ na psenarodnu radost.

    Dakle struktura investicija u Beogradu je od krucijalnog znacaja za buducnost Srbije. Projekat Beograd na vodi nema nikakvu korist za Srbiju osim sto je za njega neko konkretno i jedino zainteresovan.
    Po toj logici sta da radi Vucic ako Arapskom princu padne na um da u Zelezniku gradi kosmodrom. Da ga odbije i naljuti ..
    U zivotu postoje prioriteti a taj Beogradski projekat nije ni listi prvih dvadeset neophodnih investicija. Bolje im je da od te gluposti odustanu odmah jer mi se cini da ce sa tim proci kao Dinkic sa onih 1000 eura po glavi stanovnika.

    Ta politicka matematika u kojoj Beograd ima presudjuce bitan broj glasaca nije dobitna kombinacija jer vecina tih glasaca na Beograd i svoje bivstvovanje u njemu gledaju kao na nuznost.To nije slucaj sa mentalnom percepcijom onih koji su rodjeni u njemu..

  2. Sigruran sam da bi Beograd sa ovom investicijom bio jedan od najjacih turistickih destnacija u Evropi. Vise nego pozeljna investicija koja bi donela hiljade novih radnih mesta, pogurala bi turizam, koji za razliku od mnogih drugih delatnosti koje imaju pad prometa, belezi veci promet – porast broja turista, broja nocenja i potrosenog novca.

    • Recimo uzmimo da je projekt 3 milijarde eura vrijednost projekta. Financiraju Arapi sa 2 milijarde i 1 milijarda Vlada Srbije iz kredita.
      Zavrsi se projekt i recimo neisplati se iz bilo kojeg razloga(recimo kriza, nova kriza).

      Pitanje, tko ce snositi trosak placanja tog kredita?

      • Srbija duguje vec 25 milijardi i jos 3 za „turizam“ joj trebaju kao rupa u glavi. Naravno da je ceo iznos kredit ,zar neko misli da su Aeapi umobolni da grade nesto os vom trosku u tudjoj drzavi i na tudjoj zemlji? To ne radi niko sa dva grama mozga sve i da im neka vlast prepise pola Beograda.
        Srbija nema novca cak ni za rusenje starog grada a o raseljenju da ne pricam… Fantazija polupismenih politicara koje trese kriza srednjih godina.

        A inace turizam je u porastu zato sto ovde niko nije dolazio 15 godina pa je onda statisticki i ekskurzija iz Japana stoprocentni porast turizma. I to ekskurzija na proputovanju.
        Ta prica o turizmu skupo je kostala Grcku,Spaniju,Italiju i Hrvatsku. Ne bi ja ocekivao vode sa tog zdenca.

        • Darko, nemoj molim te da se igramo ovde ekonomije – turizam je izuzetno slatka para – Grcku, Spaniju i Hrvatsku je ubio nerad jel su zeleli da zive samo od turizma – da li ste ikada videli u Hrvatskoj, u nase vreme, da je bilo koji mestanin nesto radio osim izdavanja kreveta? Nerad ubija, javaslu, a Grcku najvise neplacanje poreza po bilo kom osnovu – 70 do 80% ekonomije je u sivoj zoni. Kada kazem turizam u porastu, mislim na svetski turizam – nemojte sve da objasnjavam vise puta, citajte malo ozbiljnije. A sto se tice ulaganja u Beograd na vodi, naravno da Arapi imaju interesa za takvu investiciju.

          • Pa cega da se igramo ,tutumisa. Kad kazete Beograd na vodi ,ja pitam gde ce grad da reseli desetine hiljada ljudi koji tu stanuju ??

            Nije to samo rusi, pravi…

            Ali onda na kraju sta ako za Srbiju i za region dodje decenija ili dve kao sto su bile prethodne kad nije bilo turiste ni na puskomet. Istorijski Srbijom nikada nisu vrsljali silni turisti ,sto zbog ratova ,sto zbog sadrzaja.
            Priznacete imati more i morski turizam nije isto iako se i pominje rec voda…
            Kuka pola sveta da se turizam sveo na produzene vikende i sto blize a jeftinije destinacije a Srbija bi tu usla siroko u pricu koja inace i nema neke velike veze sa turizmom. takvi projekti pretezno vuku poslovni prostor itd..
            Sustinski to nije turisticka investicija..

            I na kraju za mene jedna vrlo bitna stvar a toje kako ce se voditi ta investicija .kao Beogrdska ili kao investicija drzave Srbije . Ako je prva nije strasno ali ako je drzavna onda to nece da moze bas tako kako je zamislio trenutni faraon..
            No on o tome verovatno nije jos ni razmisljao ali reci ce mu to Covic prvom prilikom kad postanu suparnici..

            • Ako mu Covic bude rekao, budi siguran, necemo imati omasku. Covek je pokazao da je sposoban, pravi privrednik, da ima zicu za biznis – da sacekamo ipak nekoliko dana kada stignu prve informacije o razgovorima, g. Arapin sutra dolazi.

            • Ne treba raseljavanje desetine hiljada ljudi, to je potez od 1,5 km duzine uz Karadjordjevu ulicu, tu su vec napustene zgradetine, neki magacini. Treba da se raseli zeleznicka stanica, autobuska i jos po nesto. Jos jednom: podrzavam investiciju samo ako Arapi ulazu, nikako nase zaduzivanje.

    • Dragane volio bi da elaborirate zbog cega bi projekat „Beograd na Vodi“ doprinjeo da Beograd bude jedna od najvecih evropskih turistickih destinacija. Koji bi to bio novi sadrzaj koji bi turistima ovo ponudilo. Od svih mogucih korisnij infrastrukturalnih projekata koje gradu trebaju ovo bi bilo monumentalno bacanje para (ako se radi o projektu koji bi bio realizovan novim posudjivanjima)

      • Uloganje od tri milijarde evra mora da vuce prelepe hotele pune sadrzaja, kockarnice, marinu, ko zna sta jos…nikako Srbija ne bi smela da se zaduzuje za ovu investiciju, iskljucivo je podrzavam ako Arapi investiraju.

        • Mislite dodju Arapi naprave „Beograd na vodi“ za 3 milijarde evra i onda spakuju pinkle i odu kuci a nama ostave sve te hotele i kockarnice da se komodamo..

          A sve sareno, novo,cvetni dezeni,prijatna muzika ,hladno pice ..Kolona turista protegla s od Horgosa. Raj na zemlji..

          Ej Srbijo medju sljivama za koje se drzi, jos uvek, pola nacije dok vrsi veliku nuzdu.

  3. Zaista ne znam detalje tih pregovora ali znam kako Arapski svet razmislja.Nema seika koji bi o svom trosku napravio nesto na tudjoj zemlji i u tudjoj drzavi a da recimo nema vlasnistvo nad tim bar 50 godina .Naravno poceo bi pregovore sa platforme o vlasnistvu na 99 godina.
    Oni prodaju sve cime se moze trgovati i iz cega se moze izvaditi profit a novac im je omiljena roba..
    Dakle oni ovim projektom plasiraju siguran kredit od 3 milijade ,projektom kupe kajmak i osiguravaju investiciju od rizika.. Od rizika promene vlasti..

    U ovom trenutku takva investicija za Srbiju je Obrovac … Onaj ko misli da profitira iz tog projekta duboko veruje da EU i ceo region u narednih 20 godina nece biti u krizi. Ja ne verujem u to i zato mislim da bi novac za taj projekt bio uzaludno bacen.
    To nije nacin za razvoj Srbije… Mozda kasnije kad Srbija bude imala viska 10 milijardi ,mozda bi onda razmislio o trosenju 3 mijarde na projekat tog tipa.

    Sve ostalo je knjiska ideologija zasnovana na onoj uskocici da ces biti bogat ako se druzis sa bogatima…To je marketing za prodaju marketinga.

    Beograd na vodi ni priiblizno nije vazan kao hidroelektrana na Drini ili Moravi a tek Dunav da ne pominjem..To je investicija za koju vredi pozajmiti novac,to je put za razvoj ,preduslov..
    I uopste ta atmosfera u kojoj jedan covek, a trenutni politicar na vlasti, u ime drzave pregovara o bilo kojim investicijama i projektima je nedopustiva. To nije institucijalno i to je eticki nedopustivo.
    To, ja mislim da je nesto dobro ili pak ne mislim ,ne vodi nikud , tako ozbiljne drzave ne rade a koliko znam Srbija jos nema listu prioritetnih investicija. One su neophodne bas zbog konsenzusa i ovakvih upadica koje svako malo donose prolazne istorijske licnosti.

    • I jos nesto za Arape, kako ce im nafte nestati za pardesetljeca oni vec sada idu po celom svetu i ulazu u sve zive branse – pouzdano znam da traze velike planinske izvore sa pitkom vodom, traze reke gde je moguce graditi hidrocentrale i jos mnogo toga…

      • Koji oni ,nema oni u Arapskom svetu ?!To je samo onaj promil Arapa koji poseduje kapital ?! Samo nekoliko arapskih drzava ima privilegiju da uziva u visokom standardu ,ostali su puki siromasi za koje je svaki drugi nas sumadinac truli kapitalista. Jedan sator i jedna koza.

        Iz ovog projekta stoji seik imenom i prezimenom,jedna licnost.

  4. Pre dvadesetak godina citao sam clanak da ce kroz deset godina Turska biti jedna od vodecih turistickih sila i destinacija na svetu – prosto nisam verovao da ce iko pozeleti da ide u Tursku na letovanje. Vrlo brzo sam bas to uvideo, vidimo svi i danas da Turska ima neverovatne prihode od turizma. Mnogo smo slusali o Kubi i kockarnicama iz proslog veka, kao i provodu u Havani gde su Amerikanci uzivali,era pre Kastra – zar mi ne bismo mogli da budemo Havana na Dunavu, evropski Las Vegas (zar i Las Vegas ne drze Srbi, 7000 hiljada zivii radi u njemu)?

    • Pa ne znam zasto Mislite da bi Beograd mogao biti turisticka velesila ako ste za Tursku sumnjali. Cista predrasuda koja uopste nije temeljena na cinjenicama. Prvo Istanbul ima mnogo vece kulturno nasljedje nego BG. Turska ima jako lojep dio mediterana. Ima na svojoj teritoriji ostace dva svjetska cuda (ephesus i mauzolejum), ima bodrum koji ima jednu od rijetko ocuvanih templarskih tvrdjava, pamukale, odlicnu hranu, dobra vina…

      • I bila je turisticka i privredna destinacija za Srbiju pre 40 godina kad su nasi ljudi mahom putovali u Istambul ?? Za Srbiju je i Makedonija turisticka velesila ?
        Srbija nema apsolutno nista sto bi zadrzalo bilo koga vise od tri dana. Jedini sadrzaj poseduje Kopaonik na kom je vec 30 godina nemoguce sresti stranog turistu..Bar grupu od 4-5 lica..
        Glavna destinacija u Srbiji je Skadarlija a to su dve kafane sumnjivog kvaliteta na kaldrmi ..

        Srbija se nece najesti turistickog leba skoro. Bar ne dok ne presusi Mediteran ili se ne pojavi Panonsko more.

    • Sacuvaj boze da Beograd uzima Las Vegas kao model. Kakav crni Las Vegas. Beograd treba da zasniva razvoj na profesionalnim servisima, logistici a turizam samo dodatni bonus, ali sporedna djelatnost

    • Gosn. Dragane
      Na žalost, treba razbijati zablude da bi smo bolje sagledali sadašnjost I iz nje planirali nekakvu budućnost. Pre pet godina sam pisao da nema vise od million Srba van Srbije, ne računajući RS, Crnu Goru I Hrvatsku.
      Popisni podaci o poreklu u SAD:
      Hrvata 434.425
      Albanaca 182,423
      Slovenaca 179,806
      Srba 176.666 u tome 35.709 Severo-Istok, 74001 Srednji-Zapad, 30.012 Jug, 36,944 Zapad,
      Makedonaca 57,200
      U Kanadi oko 50 hiljada, I tu malobrojni…
      Izvinjavam se Nenadu, ali nekako se ta dijaspora u Srbiji brutalno zloupotrebljava.
      Ali, možda ponovim 5 godina je prošlo.

  5. Doznaka ide na ime i prezime covjeka.

  6. Sasa uopste nisi u pravu kada pricamo o turizmu u Srbiji – bas ovakva investicija nam treba da bi se pokrenulo investiranje u turizam. Zlatibor je prepun turista preko celog leta, sve cesce dolazi i stranci, Vrnjacka Banja je mozda i broj 1 po broju gostiju. Tu je i Soko Banja koja je za novogodisnje praznike imala goste iz Bugarske i Rusije, kao i proslog leta.
    Samo u poslednjih godinu dana u Soko Banji su bile dve investicije koje su znatno popravile sadrzaj, akva park i Soko vrelo (bazen sa termalnom vodom), vec se primeti veci broj turista. Na Zlatiboru krece velika investicija u zicaru – gondolu, povezace se grad sa Tornikom koji ce imati deset skijaskih staza (sada samo dve), otvaraju se novi hoteli, apartmani se zidaju na sve strane.
    Sve se vise razvija i seoksi turizam…ima potencijala, samo treba mnogo ulaganja.

    • Gosn. Dragane
      Trebam li da ukrstim vase reči sa zvaničnim podacima o investicijama?

      • Zvanicni podaci ne znace puno, ja se i ovako bavim nezvanicnim podacima i stanjem na terenu koje je dosta primetno golim okom. O kojim zvanicnim podacima da priamo kada u Vrnjackoj Banji prosle godine niti jedan dinar nije naplacen od turisticke takse za izdavanje smestaja od strane fizickih lica zbog cega je grad pred bankrotom, dnevno je bilo i do 15 hiljada turista….

        • Jeste al domacih …Ekonomska statisitika to obradjuje kao onog nesretnika koji je kupovao cevape po 10 dinara ali i prodavao ih po toj ceni. Vazan je obrt ?!

          To je kao „lanac srece“, kao srpske svadbe gde ako ja tebi donesem PTV ( pare ,torta ,vino) onda moras i ti meni to da vratis.
          Turisti iz Novog Sada napune Zlatibor a Zlatibor tim novcem plati Carneksovu fakturu… Uprosceno..

          • Darko, posetioc sam Zlatibora (kada ga vec pominjes) skoro trideset godina, znam svaku fazu razvoja: od obicnih pasnjaka do najjaceg turistickog centra u Srbiji (brale). O kolicini novca koja se tamo vrti statisticari ne mogu ni u snovima da zamisle. Da ne nabrajam, najmanje deset boljih lokacija za razvoj turizma imamo od Zlatibora, na zalost, nemamo ljude sa idejom. Znam ljude koji su se drzali za bor, jer nemaju sljive, sada su GAZDE: apartamni, avioni, kamioni, stanovi u BG, Novom Sadu, na CG moru, Grckoj…i to sve od turizma…

            • Dakle Srbija je basnoslovno bogata zemlja gdje se basnoslovne sume novca vrte izvan zvanicnih tokova. Sve ono sto je ocito, nervoza ljudi, ociti znakovi sveopstog siromastva je maska koja izvrsno sakriva sustinu da sposobni, radini privatnici skloni placanju poreza samo treba da zasucu rukave sagnu s ei i uberu kintu, te da uplate zaposlenim krasternje morima (ili dunavom). OK. postaje jasnije.

              • Sasa, Sasa, ne znam cemu ovakvo razmisljanje: govorim cinjenicno, imam primere za obe strane medalje – a zar se ne vrte velike kolicine novca van prometa? Da li je 10 do 12 milijardi evra van prometa malo? Koliko konkretnih primera o firmama ciji su vlasnici kao pocetnici sa neuporedivo manje znanja nego danas napravili novac, danas ih nema nige i zasto ih danas nema nigde? Razlozi njihovog sunovrata nemaju veze sa svetskom krizom, teskom situacijom u zemlji – sta je sporno za krstarenje, kao i svake godine neka druga destinacija, da li treba da zamolim radnike da se pojedinacno jave i napisu po neku rec o putovanjima o trosku firme? I nije tacno sposobni, vec radni, vredni, sa dobrim proizvodom ili uslugom, danonocnim razmisljanjem (vise puta sam napisao) ce opstati u svim vremenskim (ekonomskim) prilikama ili neprilikama.

                • Tesko je protiv dogme.
                  Kolicina novac koja se vrti nije netipicna za region ili u odnosu na neke druge EU zemlje, npr Belgija itd. Na svaki uspjesan primjer koji nabrajate dolazi na stotine slucajeva ocaja.
                  Vi kao da ste toliko opijeni svojim uspjehom pa ste izgubili kompas da realno odredite. VAs uspjeh uz vasu ocitu sposobnose je rezultat ili velike doze srece ili vjetra u ledja ili oboga. U nesuspjesnim primjerima ima ljudi koji su sposobniji i pametniji i mozda sazluzili vise uspjeh nego vi i ja i ostala ekipa sa ovog sajta zajedno. Iz perspektive ovih ljudi koji su pokusali, zasluzili i opekli se ruzno je da mi dogmatski saltamo autisticnu mantru kakao se sve moze kad se hoce. I te kako mnogi se zapucaju u ljud koliko god oni bili sposobni, radini i imali dobru volju.

    • Dragane mozda ja i nisam u pravu ali vi to morate elaborirati i potkrijepiti cinjenicama i podacima jer se inace sve sto kazete svodi na kategoriju „wishful thinking-a“.
      Ako se ne varam vi set studirali ekonomiju a jedna od prvih lekcija u ekonomiji je vezanja za proizvodnju, dakle odgovor na dilemu proizvoditi sta, kako i za koga. Ista stvar vazi i za turizam. Srbija je u takvoj poziciji da nema punu prostora da pravi pogresne investicione korake. Bolje da ih ne pravi nikako nego da grijesi. Sto se tice turizma u Beogradu, Beograd je ozbiljno profilisan kao kongresni centar i Boegrad ima solidnu repotaciju kao grad zabave, zurke i „clubbing“ i ovdje on dosta solidno ostvaruje svoj potencijal.Sto se tice drugih sadrzaja interesantnih turistima, njih je moguce sve obici u dva dana, dakle galerije muzeji, i da pri tome jos uzimam u obzir losu saobracajnu infrastrukturu u gradu i cinjenicu da muzej avijacije i vinca su na dva razlicita kraja grada.sto s etice bnjskog i seoskog turizma, sve je to krasno i divno ali em sto ljudi ljudi preferisu mediteran kao destinaciju za odmor em sto banjski i seoski turizam moze svaka zemlja i susjedstva ponuditi. Srbija pocinje da iam izvrsna vina i ture ragovia vina bi potencijalno mogla biti djelimicno interesantna, ali ta vina su totalna nepoznanica na globalnoj vinskoj sceni – dzaba sto su izvrsna. Drga stvar zbog globalne krize profit margine u turizmu su znatno smanjene. Sa teskom muko i zemlje koje se „industrijski“ bave turizmom samim tim i minimiziraju troskove, muku muce da realizuju profite. Kako vi zamisljate da bi turizma u Srbiji mogao biti profitabilan. Ako je cijena kredita Srbiji takva kakva jeste koliki bi prinos trebao biti na investicije u turizam da bi ove investicije dugorocno bile profitabine?

  7. Mislim da je ovoliki Beograd samo još jedan primer naših promašenih projekata. Predimenzionisani grad za ovolicku zemlju. Grad bez industrije, neinteresantan turistički, istorijski, arhitektonski…urbanistički košmar…Vremenom trebamo da pronalazimo svrhu njegove veličine, ekonomsku opravdanost…
    Dok se svi gradovi u Evropi, osim Londona, smanjuju, Beograd raste.
    Ovakav Beograd neće nikad biti motor razvoja, nego još jedan problem koji će se morati rešavati.

  8. Pa u smislu teritorije grada London ne raste. U londonu su odavno poveli racuna da ukrote nekontrolisan povrsinski rast grada pa su ga okruzili striktno regulisanim “zelenim pojasom” gdje je nemoguce ili jako tesko dobiti dozvole za bilo kakvu izgradnju, onda su ga zatim “okruzili” orbitalnim autopotom “sjeverni I juzni cirkularni put” koji definise unutrasnji I spoljni dio grada, da bi ga konacno opajasali I M25 autoputom oko Londona. London geografski nema prostora da se siri sto je svjesno sprovedeno kao dugorocno planiranje gradskog zivota, uzimajuci u obzir infrastrukturu grada I sta ona moze da podnese. Ono sto vjerovatno blago raste je broj stanovnika u Londonu unutar ove striktno definisane gradske teritorije. Ovaj rast se ostvaruje konverzijom kuca u stanove, dakle smanjenjem kvadrature po stanovniku sto je donekle moguce I time sto tipicne porodice imaju sve manju potrebu za velikim prostorom zbog trend amanje djece po porodici kao I vecim brojem razvoda itd.
    Sto s tice Beograda njegov rast je dvosjekli mac. Dobrop je sto se Beograd sa Novim Sadom definise u ozbiljan metropolitski proctor – ekonomija 21 vijeka ce biti definisana ne uspjesnim nacionalnim ekonomijama vec uspjesnim urbanism ekonomijama. Beograd ovdje nema sanse da bude u esalonu dominantnih globalnih gradova ali moze da bude solidan grad u drugom ili trecem krugu I da barem u necemo postane bitan sarafcic globalne ekonomije.

    U ovom kontekstu Sudbina Srbije I te kako zavisi od perrformanse Beograda. Medjutim ono sto je lose da je rast Beograda nekontrolisan I neplanski. Vec sam davno nekad pisao o tome I pitao se da li ovaj nekontrolisan rast stvara pritisak na elementarnu infrastrukturu grada. Umjesto projekata koje gode necijim sujetama kao Beograd na vodi, mozda su Beogradu bitnije elementarne kapitalne investicije, podizanje standrda I kapaciteta kanalizaciej, vodovoda itd jednostavno da zbog preopterecenosti kapaciteta sve to ne pukne. Mnogo je jeftinije planski I nizom godina podizati I osavremenjavati ove kapacitete nego kad one puknu jer nisu predvidjene za velicinu grada kakav je BG postao.
    Druga stvar dobro je da Beograd postaje metropola. Lose je sto ej ovo nekontrolisan process. Jos losije sto je Beograd nezajezljiv I sto ponekad sticem utisak da je “Beogradu” bitnije da je n tertian kao metropola iz razloga sujete nego da sebe vidi kao outlet srpske ekonomije. Sve u svemu mislim da do sada rast Beograda je kostao I isao preko ledja ostatka Srbije. U buducnosti rast beograda treba da znaci I potporu I rast ostatku Srbije.

    • Politicki je jednostavnije i manje rizicno upravljati Beogradom nego Srbijom a finansijski isplativije. Otud jos jedan srpski paradoks dolazi do izrazaja a to su lokalni izbori u Beogradu i mesto gradonacelnika. Ostatak Srbije dodje mu kao kolateral izbornog ishoda u Beogradu.

      U budcnosti ( kao i u susednoj Madjarskoj) rast Beograda znacice napustanje ostatka Srbije. Beograd se polako spaja sa Mladenovcem ka Sumadiji,Pancevom ka Vojvodini i Obrenovcem .. Kada se taj prostor popuni na planinama i na jugu nece vise biti stanovnika. A i centralna Srbija bice poprilicno opustosena. Logican sled nalaze da teritorije koje nisu naseljene zivljem pre ili kasnije postaju tudje. Zar je primer Kosova tako dalek ?

      Zato „Beograd na vodi“ treba odbaciti kao kosmaran san a da pri tom nismo ni usli u sustinsku polemiku o ekonomskim posledicama tog projekta..

      Recimo samo stavka zamene kancerogenih i u svetu zabranjenih azbestnih cevi za vodu ,kostala bi Srbiju vise od te tri milijarde. U Srbiji 95% (odokativno) cevovoda je od azbesnih cevi i nosimo poprilican snjur u disciplini umiranja od raka. Naravno otkud bi to znao neki trecerazredni Seseljev ili Milosevicev ucenik…

      Oni misle da je lepa i uspesna drzava ona koja ima trzne centre ,poslovni prostor,kule,zivor nadzemni i podzemni…Nezrela deca se igraju politike..

  9. da darko i ja mislim da se spaja sva ta teritoriaj ali na jedan arhaican nacin koji ce u buducnosti samo glavobolju stvarati.

  10. ovo sto kazete teritorije koje nisu naseljene sve to zavisi da li ce to biti zapustene ledine ili ce to biti produktivna zemlja, vocnjaci, njive itd

  11. Da postoji pameti i inteligencije u drzavi umjesto ludarija kao sto su beograd na vodi drzavi bi bolej bilo da tim kreditima kupuje tu napustenu zemlju i da daje u zakup da se ta zemlja obradjuje. Cak i zakup u z negativny cijeny renta (dakkle dodatni stimulans i subvenciej) su bolje nego da plodna zemlja zaraste. O politickim konzekvencama, relaciji izmedju napustene zemlje kojoj se ne zna valsnik a koju pominjete ne treba ni govoriti obirom da su ocite.

    • Kud da kupje vise zemlje kad je i ova neobradjena ?! Drzava je inace najveci rentijer poljoprivrednog zemljista .Samo u Beogradu drzava rentira 5.000 hektara zemljista,neuspesno naravno.
      Nema ko da obradjuje zemlju ,nema cime i nema sa cime a to je ujedno i dogovor na komnentar o sudbini zemlje na kojoj ne zivi niko. Evo recimo Pester je gotovo prazan ,tamo vise slabo ko zivi i ostaje. Jug Srbije se prazni sto svako malo i MZ obnaroduje na ovim stranicama. Najveci problem je napustanje pogranicnih zona itd..

      Uglavnom nema tu svetla na kraju tunela a nema jer Srbijom vladaju samo sami duduci i dunsteri. Vlast naupuste blesavi a nslede je nerazumni..A u opoziciji neupuceni i neiskusni..

  12. razumije darko ali ovdje terba gledati ne 20 30 neko 500 godian unaprijed. pogledajte zavrzlamu oko onih ostrva izmedju kine i japana. i kod nas ta zemlaj koja je nicija moze biti ista stvar. pa neka barem kupuje u pogranicnim predjelima i subvencionis obradu. da s egranice zaokruze konkretnim vlasnistvom a ne zaraslim nicijim livadama

    • To sto ja govorim ce se desiti za 20-30 godina a za 500 nece biti ni onog jednog srbina pod sljivom…
      Pre sto godina te livade na Pesteru sve do Kraljeva i nisu bile u granicama Srbije.
      Uglavnom ako se nastavi ovakva politika Beograd ce se napuniti kao fisek za deceniju ili dve a to je sve sem interes Srbije.

Оставите одговор на sasa_m Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *