Pokazatelji finansijskog distresa: Belex 15 – realni sektor

Različiti kvantitativni modeli predviđanja bankrotstva su od početka njihove primene pokazali visoku tačnost. Činjenica je i da su oni otkazili u predviđanju bankrota preduzeća koja su koristila kreativnu računovodstvenu kako bi prikazali lažno svoju ekonomsku stvarnost.

Svi ovi modeli su varijacije na sličnu temu. I svi oni koriste finansijska racia koja mere likvidnost, profitabilnost i leveridž. U sledećoj tabeli su prikazane vrednosti različitih statističkih modela kreditnog skoringa za preduzeća iz realnog sektora koja se nalaze u korpi indeksa Belex 15. U tabeli su boldom označene vrednosti koje upozoravaju na rizik bankrotstva. EMS model
je model kojem je potrebno dati najveću težinu jer je on razvijena za preduzeća koja posluju na tzv. tržištima u nastajanju. Teffler-ov model je razvijen na uzorku preduzeća iz Velike Britanije, a Springate model na uzorku preduzeća iz Kanada. Ovi modeli su dosta rigorozni i to je potrebno imati u vidu.

Jedan komentar

  1. Ja mislim da bi Srbija trebalo da odustane od ovakve organizacije Berze ,ustvari od ovog modela akcionarstava.
    Treba dozvoliti kompanijama povlacenje sa BB posebno svima koje nisu listirane.One su tu pod prinudom.

    Onim kompanijam koje pak zele da ostanu prisutne na berzi ,BB treba da omoguci ,integracijom, da to i ucine na nekoj od vecih trzista u okruzenju.
    Vecinu ce tada i onako proci volja za takvim nacinom prikupljanja kapitala..

    Uglavnom nema pomaka za privredu Srbije dok se ne redefinise model uredjenja kompanija i zakon o berzanskom trgovanju.
    Ovo jeste losa vest za BB i sve brokerske kuce ali to je neminovnost. Vucic kao siva eminencija ministra finansija a kao svojevremo neko ko je ucestvovao u trgovanju na BB potpuno je svestan njene jalovosti i ogranicenja.
    Ne moze se istovremeno imati ovako zakonski uredjeno berzansko trziste i rast privrede. Te dve stvari se potiru.

    Ovako uredjena berza imala je svoju funkciju u legalizaciji lose osmisljene privatizacije ,zapravo nikada nije smela da funkcionise u istom trenutku sa privatizacijom. Tako je pojela svoju mogucnost da ikome bude od koristi.

    Oslobodite kompanije prinudnog prisustva na besmislenom mestu a samim tim bicete u mogucnosti i da trasirate novi vlasnicki model koji je prikladan vremenu i trenutku.

Оставите одговор на Darko Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *