Promena broja Srba u Hrvatskoj između dva popisa, 2002-2011

Prema rezultatima popisa iz 2011 godine u Hrvatskoj je živelo 186.633 pripadnika srpske nacionalnosti što je manje za 14.998 lica, a predstavlja relativan pad za 7,4%. Broj Hrvata je smanjen za 102.850 lica, što je smanjivanje za 2,6%. Udeo Hrvata u ukupnom broju stanovnika povećan je sa 89,63% na 90,42%, a Srba je smanjen sa 4,54% na 4,36% (nakon 19,3% u 1921 ili 15,1% 1948 godine).

U tabeli su izlistani gradovi i opštine gde je evidentirano više od 10 Srba, a rangirane su prema promeni broja Srba između ova dva popisa. U Hrvatskoj je bilo par promena u administrativnim jedinicama između dva popisa. Ne računajući opštine grada Zagreba bilo je 557 opština i gradova. Više od 10.000 Srba živelo je samo u Zagrebu (17.526), više od 1.000 u 47 opština, od 101 do 1.000 u 142, od 11 do 100 u 182, do 10 u 159 a nijedan u 25 administrativnih jedinica.

Srbi su činili etničku većinu u 17 gradova i opština u vreme popisa 2011 godine (Ervenik, Negoslavci, Markušica, Trpinja, Borovo, Biskupija, Šodolovci, Donji Lapac, Vrhovine, Civljane, Dvor, Krnjak, Gvozd, Jagodnjak, Kistanje, Erdut I Udbina), od 10% do 50 udela imali su u 53 administrativne jedinice, više od jedan posto još u 194 opština i gradova, a manje od 1% u preostalih 292 administrativne jedinice. Od ukupnog broja (186,6 hiljada) u etnički većinskim jedinicama živelo je 35.935 Srba, u onim gde ih je bilo od 10 do 50 procenata 55.754, između 1 i 10% 89.283, a manje od jednog procenta 5.661.

Između dva popisa broj Srba je povećan u 210 opština i gradova za 9.410 lica (sa 33.786 na 43.196), nije promenjen ili nema Srba u 49, gde je popisano 840 lica, a smanjen je u 298 gde je živelo 142.597 lica (za 24.408 lica). Najveće smanjenje broja Srba imali su Osijek (za 2.016 lica), Zagreb (1.285), Sisak (826), Vinkovci (795), Trpinja (773), Vukovar (758), Ogulin (672), Vojnić
(617), Karlovac (616) i Erdut (551), a najveći rast u Obrovcu (924), Benkovcu (789), Vrhovinama (610), Gračcu (595), Dvoru (510), Kistanje (430), Viškovu (425), Kninu (387), Donjem Lapcu (321) i Hrvatskoj Dubici (316 lica).

5 komentara

  1. Svima koje interesuje ova tema preporučujem knjigu profesora Novaka(bio hrvat po nacionalnosti), „Magnum crimen“,(elektronska verzija scribid).Knjiga je i prevedena na engleski jezik donacijom anonimnog srpskog iseljenika iz SAD-a,u cilju biblijografske razmene sa svetom od strane SANU-u.Međutim,akademik Hajdin(poznat po sinu koji je nabavljao noseću užad za most na adi),i klika oko njega,je odbila da uvrsti ovo kapitalno delo u proces međunarodne razmene,čineći nemerljivu štetu srpskom narodu.Takođe,ukazujem na oprez,kada je u pitanju analiza istorijskih etničkih kretanja u hrvatskoj s 2 aspekta.Prvi je; nepostojanje popisa srpskih civilnih žrtava u 2. Sv.Ratu,stradalih u konc logorima i ostalim mestima pokolja u ndh,što svakako nije slučajnost,a drugi je;da se veliki broj Srba,(što iz straha,što iz ondašnjeg ubeđenja), u popisu iz 1991. izjašnjavao kao jugosloveni i ostali,(ova činjenica je poznata svakom savremeniku koji je živeo u tom vremenu),pa su procene(MUP Srbije ima tačan podatak koji se krije iz nepoznatih razloga) da je od 1991.-1995.svoje domove napustilo oko 500 000 Srba.Nije teško zaključiti ni da se veliki broj njih,koji se već tada izjašnjavao kao jugosloveni,ili ostali,(oženjeni ili udati za hrvate i hrvatice,pa u sledećoj fazi deca iz mešovitih brakova),konvertovao u hrvatsku naciju.Kao sugestiju dajem i malo poznati podatak da je ,do 1991., veliki broj Srba iz BiH,živeo i radio u hrvatskoj,a da nikad nije odjavio boravak u BiH.

    • Ajd po tackama:
      Popis zrtava postoji, kao i demografska istrazivanja:
      u II svetskom ratu poginulo je izmedju 1,0mil i 1,1 mil gradjana Jugoslavije (popis zrtava iz 1963, istrazivanje Kocovica i istrazivanje Zerajica), od toga Srba izmedju 450000 i 520000 na teritoriji cele drzave, Hrvata izmedju 260000 i 300000.

      Koliko bi danas bilo manje gradjana Srbije, da nije bilo kolonizacije posle rata, vecinom Srba iz tih krajeva naseljenih u Vojvodinu, i dolaska izbeglica iz krajine, bosne i kosova 90-tih?

      Ne mozes drzati vecu teritoriju nego sto imas stanovnistva, a mi vec 20 godina imamo negativni natalitet, uskoro ce i jug srbije biti pust, a tu ce se vec neko naseliti.

      Inace slazem se sa Darkom tvoj komentar sluzi sirenju nacionalne mrznje, nazalost u Srbiji to cesto slusam.

      • Stani malo burazeru, Lika je pusta, mnoga srspka mjesta u Dalmaciji su pusta, da ih oduzmemo od Hrvatske jer ih ona nema skim (ili s cim naseliti)..zasto li je protjerala toliki narod (uz Pomoc NATO-a) kad ne moze da ga demografski „popuni“. Ili da naselimo siptare, ili pakistance, uopste muslimane..oni ne znaju sta je planiranje porodice, oni bi caskom to napunili.
        I sta je sad, sad kad su Srbi protjerani iz Rvatske, sad cemo da cutimo o tome, jer za ime Boga, ako govorimo onda raspirujemo mrznju. Ako ste vi Srbi onda neka vas je sramota, vi srpskog imena niste zasluzili. Ako niste, samo nastavite…
        Necete dokle ste mislili!
        Pozdrav bratu „Davidu“

        • Gosn. Preki
          Nismo zajedno čuvali ovce da bi se slovili sa „burazeru“ i sličnim izrazima. Važi i za „ne znaju šta je planiranje porodice“ kao nacionalno uvredljiv. Srbi su to planiranje doveli do savršenstva pa dece više ni nema.
          Nu, pustio, ali ubuduće brišem, što važi i za Mišinu komunističku propagandu.

  2. Davide ,izrekao si gomilu nelogicnih nagadjanja a da nisi ni naslov teksta pazljivo procitao.
    Naravno ta nagadjanja prati i retko izrecena glupost o liku i delu 90 godisnjeg profesora Hajdina konstruktora vecine mostova u SFRJ ??! Usput budi receno Nikola Hajdin je rodjen u Hrvatskoj….

    Komentari su komentari ovakvi ili onakvi, i ja sam generalno protiv svake vrste cenzure ali ovaj tvoj bi ,da mogu ,slatko obrisao. Zbor elementarne drustvene higijene…

Оставите одговор на David Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *