Industrijska proizvodnja u statistički čudnoj godini V 2013

Majski podaci o padu industrijske proizvodnje nastavak su očekivanih, a neobičnih, podataka o međugodišnjoj dinamici proizvodnje. Oni su čudni za one koji se ne sećaju vremenskih nepogoda iz februara prošle godine, ili ne računaju na efekat
premeštanja Uskrsa iz aprila u maj. U januaru smo imali rast ukupne industrijske proizvodnje za 2,4%, zatim za 13,1% u februaru, +0,8% u martu, +4,2% u aprilu i smanjenje za 0,5% u maju. Kod prerađivačke industrije podaci su nestabilniji: +3,2%, +17%, -2,1%, +9% i -1,1%.

U prvih pet meseci ove godine ukupna industrijska proizvodnja povećana je za 4,2%, a u tome prerađivačka industrija za 5% (rudarstvo za 5,6%, a električna energija za 1,4%). U desezoniranoj seriji u maju je nivo ukupne industrijske proizvodnje bio za 0,6% veći od prosečnog u 2012. godini, a prerađivačke industrije za 1%. To onda znači da je ostvaren kumulativni rast najvećim delom posledica odsustva „rupe“ u proizvodnji u februaru ove godine, a manjim delom je posledica rasta proizvodnje motornih vozila, derivata nafte, farmaceutskih proizvoda…  Od 24 oblasti prerađivačke industrije 14 ima pad proizvodnje u ovoj godini (januar-maj), gde najviše zabrinjava smanjenje proizvodnje prehrambene industrije za 9,1% (alfatoksin). Najveće smanjenje
proizvodnje imali su proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava (-65,1%), proizvodnja računara, elektronskih i optičkih proizvoda (-53,6%), i proizvodnja osnovnih metala (-36,1%).

Do kraja godine možemo očekivati blago smanjivanje kumulativne stope rasta industrijske proizvodnje. Preokret, ka povećavanju proizvodnje, može nastupiti samo ukoliko jesenje ratarske kulture dobro rode, i dovedu do rasta proizvodnje prehrambene industrije (šećera, suncokretovog ulja…).

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *