ФИАТ АУТОМОБИЛА – СРБИЈА

Обрадио :  Драган Милосављевић

Крагујевац , 26. април 2012 .

УВОДНЕ НАПОМЕНЕ

Да би се боље разјаснио и разумео настанак фамозног и готово митски уздигнутог пројекта ФАС , мора се узети у обзир и известан број очигледних и објективних чињеница , које су претходиле и  погодовале остварењу овог подухвата .

v         Постојећа производња увелико превазиђених и застарелих модела аутомобила – на слободном тржишту , постала је техничко – технолошки и трошковно сасвим неконкурентна и неодржива ,

што је практично значило и неизбежно гашење аутомобилске

индустрије , јер би се у противном губици енормно увећавали .

Дуго је ова истина прикривана , лажирана и политички шминкана , зависно од тога која је политичка гарнитура била одговорна за решавање овог тешког и врло запуштеног вишедеценијског пробрема .

v         То је практично значило да је било неопходно ући у коренито техничко – технолошко и организационо преображавање основне фабрике и нужне – пратеће кооперантске и компонентистичке мреже , што је  било апсолутно недостижно , јер за такве захвате није било могуће обезбедити ни приближно потребна и довољна средства , чак и када би обим производње и пласмана могао да обезбеди економски исплативу производњу , што је такође било у домену илузија .

v         Већ је крајем 2001. године формирана група за декомпоновање  ЗАСТАВE , са задатком лакшег и практичнијег раздвајања основних и осталих многобројних диверсификованих

делатности и друштава .

Али , под вођством тадашње политичке групације ДС – а и ДХС – а ,

на челу са председником управног одбора Микијем Савићевићем

и тадашњим  незаобилазним министром за привреду и приватизацију

Александром Влаховићем и његовим озлоглашеним замеником Миланом

Јосиповићем , није се урадило ама баш ништа , осим припремања

друштава групе ЗАСТАВА за брзу и погубну приватизацију , заправо

припремања друштава за лак плен штеточинској приватизацији ,

која се потом муњевитом брзином и одиграла .

Тако су завршила многобројна друштва , као што су ЗАСТАВА – КОВАЧНИЦА , ЗАСТАВА – ПРОЦЕСНА ОПРЕМА , ЗАСТАВА – МАШИНЕ , ЗАСТАВА – ТАПАЦИРНИЦА , ЗАСТАВА – ЕЛЕКТРО ( каснија YURA ) и многа друга друштва , након чега су уследила огромна отпуштања радника и рапидна срозавања производње .

Ипак , мора се поштено рећи да такав концепт није преовладавао

у стручним круговима , како домаће , тако и много више у стручној

јавности еминентних и угледних имена из света , пре свега наших

уважених и добронамерних експерата , запослених у елитним

светским фирмама .

v         Оцене стања и препоруке биле су сасвим другачије од онога што је тада рађено површном , шарлатанском , неодговорном и изнад свега ,

злонамерном политиком .

Пре свега , став елитне стручне јавности , утемељен на позитивним светским искуствима и дубоком познавању материје у овој области , искључиво је упућивао на темељно дефинисање

стратегије  партнерства , пре упуштања у било каква брзоплета

и кратковида срљања и тражења вајних стратешких партнера .

Требало је само имати политичке воље и применити искуства , например Јужне Кореје или Словеније или … многих других .

Али , ни тада , као ни до данас није било могуће спојити похлепу , егоизам и општедруштвено добро .

v         Ипак и поред декомпоновања периферних друштава групе ЗАСТАВА ,

и даље је остао нерешен проблем фабрике аутомобила , тако да је

крајем 2004. године тим за реструктурирање , прегруписан са задатком

да уради  предлог консолидације и стратегије даљег рада

и развоја фабрике аутомобила .

У суштини , ништа ново није урађено , а није ни било могуће остварити значајнији заокрет мимо израде фундаменталне

стратегије развоја аутомобилске индустрије Србије ,

па затим и незаобилазног документа

стратегије  партнерства  фабрике ,

али у значајном обиму и државе као оснивача .

То је дакле био преломни тренутак када се ништа није урадило

и када је решавање проблема потпуно остављено по страни ,

поготову након прве смене ДОС – ове власти .

Настављено је са дотацијама нерентабилног пословања , неким мањим покушајима врло ограничених и готово непримећених успеха ,

уз несразмена улагања према обиму остварења .

Све у свему једно велико ништа , уз огромно и узалудно расипање новца , све до предизбора 2008. године , када на сцену ступа легендарни политичко – комесарски тандем  Тадић – Динкић

и када почиње растеривање стручног језгра окупљеног око израде фундаменталне студије даљег рада и развоја аутомобилске

индустрије , као и израде  студије стратешког партнерства

фабрике аутомобила ЗАСТАВА .

Темељна тачка неслагања и каснијег сукоба представља стручно ,                                                         аргументовано и утемељено мишљење да држава Србија у постојећем стању није у стању да оствари било какво стратешко партнерсво у производњи финалног производа високог степена финализације са високим садржајем копонентистике – са више од 8.000 делова ,

које треба остваривати у несметаном режиму  just  in  time .

У основи , то су били темељни закључци и препоруке најстручније јавности , пре свега еминентних и признатих имена из света ,

о чему се може накнадно више детаљисати .

Управо овакви закључци и препоруке , најдиректније су упућивали на дефинисање даљег декомпоновања и припремања за укључивање

у специјализацију производње ауто копонентистике великог обима

и високе рентабилности и конкурентности .

v         Уместо того извршени су невиђени притисци и станачка уцењивања ,

тако да је чак и тадашњи ген. Дир. Зоран Радојевић био приморан да

се исчлани из ДХС – а  и учлани у фантомски  Г17+.

У целом том подухвату велеиздаје и велепљачке укључио се и високо

превејани градоначелник Крагујевца – велечасни Верољуб – Верко

Стевановић . До те мере је размера ове пошасти отишла далеко да је

чак и неприкосновени Тадић , занемарио своју странку у Крагујевцу

и јавно загрлио Верка , како удружени подухват не би ни на који начин

био угрожен или доведен у питање .

И заиста , високо професионално одиграна представа о оживљавању

српске аутомобилске индустрије , успела је да завара напаћене

и гладне бираче , очајнички жељних запослења .

Врло глатко су испаљивана обећања о производњи 200.000 ,

па 300.000 аутомобила годишње , што ће наравно да донесе најмање

10.000 , али свакако и 15.000 , па чак и 20.000 жељно очекиваних

радних места . Нема  шта , заиста  лако  до  посла !

Тако  је  то  било  тада  и  тако  је  рођен  мит

ФИАТ – АУТОМОБИЛИ – СРБИЈА !!!

А  САДА !!!

>>>

ОД ОБЕЋАЊА  –  ДО  ДАНАС

Али и пре описа овог периода , мора се споменути да је тадашња фабрика аутомобила од ФИАТ – а купила и веома скупо платила лиценцу

за производњу модела ЗАСТАВА – 10 , што је заправо исто што и прва верзија оргиналног модела ФИАТ – ПУНТО .

Организација производње ЗАСТАВЕ – 10 , у најкраћем приказу , била је организована тако да су делови каросерије пресовани ,

спајани – пунктовани и лакирани у крагујевачкој фабрици .

Након бојења – лакирања готова каросерија аутомобила је надаље одлазила на монтажну траку , где су уграђивани сви остали делови до потпуног комплетирања склопа аутомобила .

Мора се признати , да овај аранжман , као нужно прелазно решење и није био тако лош , без обзира на несразмерно велики обим потрошеног новца  за куповину лиценце и најнеопходније опреме за производњу мањег броја најнужнијих делова и роботичку опрему у процесу монтаже специјалних подсклопова и склопова .

Остаје чињеница да су најважнији склопови – осим каросерије ,

директно увожени и плаћани , као што су – моторска и мењачко – трансмисиона група , надаље – кочиона и управљачка група , затим светлосно сигнализациона , група доњег построја и сл .

Мора се рећи да је обим поступног освајања делова , подсклопова ,

па и читавих склопова за непуне две године достигао поприличан ниво , тако да је и обим трошкова почео осетно да се снижава .

И управо када је требало да отпочне значајније освајање и осамостаљивање производње , као и пораст укупног обима производње аутомобила ЗАСТАВА – 10 , па и запосленост , што се већ није допадало ФИАТ – у , ангажовани су домаћи јаничари да среде аутомобилску индустрију и фабрику аутомобила – једном заувек .

И заиста је сређена и сравњена заувек , тако што је настављена призводња истог лиценцног модела ФИАТ – ПУНТО , тј. ЗАСТАВА – 10 , само сада потпуно и до краја за интерес и профит ФИАТ – а , коме је задње четири године једини циљ био продаја аутомобила ЗАСТАВА – 10 ,

под именом ФИАТ – ПУНТО , уз још један поклон од 1.000 € по сваком аутомобилу , што никада и нигде на свету , у историји аутомобилске индустрије није забележенo .

Током целог овог четворогодишњег периода рада  ФАС – а ,

просечан број ангажованих радника , али не и стално запослених , једва да је прелазио цифру од 1.000 , па и сада , у јеку наводних – интензивних припрема за масовну производњу , није ангажовано више од 1.400 – 1.500 радника , са годишњим трошком за бруто плате од највише

5 – 6 милиона , што је за Крагујевац једва кап воде у океану .

Тек након субвенционисане продаје , приближно 30 – ак хиљада аутомобила , претежно на нашем домаћем тржиту и тржиштима БЈР , заправо након засићења тржишта , када је продаја потпуно стала ,

поново се обнавља мит о ФАС – у , као епохалном послу од кога

Србији и крагујевчанима живот зависи .

Али опет и сасвим случајно , по већ опробаном рецепту ,

баш уочи нових избора .

Али , шта се може , када је случај сасвим случајан !!!

Сада се ипак маше сасвим новим моделом и годишњим тиражом производње од почетних 200.000 и брзим достизањем устаљеног

обима  производње од готово 300.000 аутомобила ,

само сада , стварно и без све шале .

За сва ова обећања , држава Србија је морала да се испрси са

1 – ом целом милијардом и невероватним поклоном целокупне имовине са припадајућим грађевинским земљиштем , а да о комуналним привилегијама и олакшицама и не говоримо , које ће морати да плате грађани Крагујевца .

Наравно , ни овоме свему није крај у исцрпљивању државе Србије ,

као ни многобројна поменута и далеко више непоменута доброчинства ФИАТ – а , која , за сада , леже добро заштићена испод црних подвлака страница уговора , црних , без имало белог .

Али да се на крају окрененемо и коначном обрачуну ове мега вајде

од овог митски епохалног посла .

ПРОРАЧУН  –  УКРАТКО

Ако прорачун спроведемо доследно и потпуно са елементима најављених чврстих обећања , то би морало да изгледа овако :

За почетни обим производње од 200.000 аутомобила годишње и са најављеном ценом од приближно 15.000 € по аутомобилу , укупна бруто вредност годишње продукције била би тачно  3 милијарде , јер је :

200.000 х 15.000 = 3.000.000.000 €

Сада само још да се види који су трошкови , и оно још важније – колика је зарада од овог великог и епохалног посла , и свакако оно најважније ,

шта је чије од толике зараде , тек да би се знало –

штa је поштено , а шта непоштено .

Ако се пође од основне чињенице да је данашња продуктивност у свету аутомобилске индустрије , при којој је могућа и одржива производња ,

на нивоу од просечних 60 – 80 аутомобила по једном раднику

за годину дана , то би значило да се у свеобухватном и интегрисаном процесу стварања аутомобила у Италији и у Крагујевцу , може запослити

највише 3.500 – 3.700 радника .

Притом , треба знати да аутомобилска индустрија запошљава највећи број радника на најјефтинијим пословима – монтаже са повезаном и целовитом израдом каросерије – операцијама пресовања , пунктовања и лакирања ,

јер се ова врста посла никако не може заменити аутоматизацијом и роботизацијом , уз чињеницу да су ово еколошки најгаравији и најзагађенији послови , посебно бојење и лакирање , што такође представља додатни трошак .

Слободно се може сматрати да је данас у аутомобилској индустрији , однос броја запослених на пословима израде каросерија и монтажи , отприлике 1 : (4 – 5) , са обрнуто пропорционалном ценом рада .

Тако напр. ФИАТ за тираж од 200.000 аутомобила , код себе у Италији

на високо аутоматизованим и роботизованим пословима ангажује највише

500 – 700 радника , који чине неупоредиво већи трошак од свих осталих трошкова 3.000 крагујевачких радника , што недвосмислено потврђује да се

ФИАТ- у  далеко више исплати српски роб него њихов робот .

Али , шта је ту  је , то је тако !

Узимајући у обзир очигледну чињеницу да је у структури стварања производа у погонима крагујевачке фабрике и пратеће кооперантско – компонентистичке мреже заступљеност послова са најнижим степеном аутоматизације и роботизације , где преовладавају запослења најнижих квалификација и где су претежно запослене руке , ноге и леђа и где се готово по неписаном правилу запошљавају само млади и гладни ,

може се рећи да је у крагујевачкој фабрици могуће запослење највише 3.000 – 3.200 радника , али ни у ком случају више од тог броја .

Чак и да је тако , ако би радили непрекидно целе године , што до сада никада није био случај , укупан износ за бруто зараде запослених – са просечном годишњом бруто платом од 6.000 € , у најбољем случају – износио би  18 милиона .

Шта још поред плата запослених , може да има Србија ?

У расподели укупног прихода од  3 милијарди € , треба расподелити обострано заступљене трошкове стварања и израде аутомобила .

Тако се може доста поуздано , према тумачењу светских аутомобилских експерата , узети да је добит у аутомобилској индустрији , посебно у ниже средњој класи високо конфекционираних аутомобила типизиране конструкције и израде , веома солидна , када се остварује на нивоу од

22 – 29 % , зависно од реномеа произвођача – марке , што не иде у прилог

ФИАТ – у , јер не припада класи немачких , јапанских , шведских , па чак и кореанских аутомобила .

Али , без обзира на све , узмимо за обрачун високи проценат добити од

готово недостижних 27 % , што би практично значило добит од

~ 4.000 € , па тек онда две трећине од тога припада ФИАТ – у , и тек једна трећина Србији , што значи једва 1.350 € , само под условом да се заиста и искаже добит , што је готово немогуће утврдити , поготову у делу расподеле трошкова у којима ће ФИАТ учествовати лавовским делом ,

јер ће ФИАТ – ов трошковник бити потпуно недодирљив , почев од првог

и највећег трошка који заступљен у трошковној саставници – а то је трошак развоја модела , који је према зацрњеном уговору до те мере надувен ,

да готово и нема места за значајнију заступљеност српских трошкова .

Треба , међутим знати да ће се од ове теоријски могуће добити , чак и ако би се остварила , најмање једна трећина улагати у нови развој ,

тако да би од свега могло да се добије највише 700 € , ако се буде остваривао профит – добит у складу са стандардима у светској аутомобилској индустрији .

Али то је уговором веома педантно зацрњено , без имало белог .

Да не спомињемо учешће трошкова за моторску , мењачку и трансмисиону групу , кочиону и управљачку групу , светлосно сигнализациону и постројну групу , једном речју за све најважније склопове и подсклопове .

Нама је практично остављена лимарија – каросерија , чак и без учешћа материјала , што је практично обухваћено трошковима рада и ништа више .

Истини на вољу , одређен број делова којима се ФИАТ не бави ни у Италији , поверен је нама , јер захтева високо учешће мануелног рада уз веома ниске трошковне нормативe .

Према техничкој саставници делова , формално и бројчано је заступљеност наших делова и материјала привидно и велика , али само ако се узме у обзир да се у  аутомобил уграђује пар хиљада стандардизованих делова – завртњева , подлошки , расцепки , осигурача , ускочника ,

гумене галантерије и најједноставнијих пресованих делова .  На тај начин укупна вредност такве робе и делова , у укупној вредности трошкова не може да пређе ни 5 % , у најбољем случају . Жалосно , али истинито !

>>>

Чак и да занемаримо представљене недоумице и непознанице ,

да уважимо све у најбољем остварењу , па би и у таквим условима најповољнија годишња добит српске стране могла да буде 18.000.000 за плате радника , 5 % од учешћа у трошковима материјала и делова за уградњу ~ 500 € и условна слободна добит од 700 € , све скупа :

  • Плате ……………………………………………………... =  18.000.000 €
    • Учешће у трошковима ……….. 200.000 х 500 = 100.000.000 €
    • Учешће у исказаној добити … 200.000 х 700 = 140.000.000 € ?

УКУПНО ……………………………………………………….... ~ 118.000.000

(260.000.000) € ?

Очигледно је да се до сада уложени новац од 1 милијарде € ,

у најбољем случају,  не може вратити за четири године , али је још вероватније тек за 7- 8 година , ако и тада буде , чиме је практично

читав овај пројекат потпуно обесмишљен .

Треба , само ради поређења знати да је Крагујевцу , за крејње оскудан живот грађана , неопходно обезбедити 450-500 милиона нето прихода ,

што у бруто приходу достиже ниво од готово 700 750 милиона € .

ЗАВРШНИ  ЗАКЉУЧЦИ  И  НАПОМЕНЕ

v         Прво и најнеизвесније питање је могуће оствариивање цене модела ФИАТ – 500 од 15.000 € , јер је највећа објективна цена ,

за нижу Ц класу аутомобила ~ 10.000 € .

v         Друга велика неизвесност у читавом овом пројекту , свакако је ниво обима производње , а посебно датум почетка производње и достизања максималног и устаљеног капацитета од 200.000 аутомобила ,

док најављени обим производње од 300.000 аутомобила годишње ,

уопште и не би требало озбиљно узимати у обзир .

Посебно треба имати у виду чињеницу да су она два јадна примерка

модела Ф – 500 , кобајаги окачена на монтажној траци ,

једва направљена у прототипској лабораторији ФИАТ – а у Италији

и то са отпресцима направљеним помоћу дрвених алата .

Израда високотиражних челичних алата за пресовање и израду

каросерије нису још ни наручени , док је минимални период израде

најмање 6 месеци , али је реалније годину дана , што другим речима

значи – ко зна кад .

v         Не треба ни спомињати еколошке последице и нужнa колатералнa улагања за еколошку заштиту , уколико се у оваквом обиму буду производиле и лакирале каросерије .

Неопходна средства за ове наменe , ни мало нису наивна

и представљаће нови изнуђени трошак за Крагујевац ,

али и за читаву државу Србију .

v         Ипак на самом крају овог скраћеног приказа , поражавајућег и безнадежног пројекта ФИАТ – АУТОМОБИЛИ – СРБИЈА ,

не сме се заобићи ни заборавити чињеница да је неповратно и потпуно уништена фабрика аутомобила ЗАСТАВА и да се више никада наша аутомобилска индустрија неће извући из канџи неоколонијалног поробљивача .

> ● <

34 komentara

  1. Ubi ga kao zeca…Fabrika ce se zatvoriti krajem ove ili pocetkom sledece godine..Ustvari ona se ne moze zatvoriti jer nije ni otvorena ??
    Prevara braco srbi,marketing prevara…

  2. Radi objektivnosti ipak treba naglasiti da globalno automobilska industrija je u krizi pa parameter proizvodnje iz poslednjjih par godina se ne mogu uzeti kao indikatori buduceg trenda za kragujevacku buducu proizvodnju. Pocetak sa starim modelom je logican iz perspektive uhodavanja proizvodnje tako da ni tome za sada ne treba polagati previse paznje. Druga bitna stvar, mada ce to mnogiam biti cudno, Kragujevacka fabrika u ovim momentima daleko vise treba fiatu nego je obratno no sve ovo skupa opet nije pouzdan indikator buducnosti.
    Dakle treba pomenuti ovih par stvari radi zadrzavanja objektivnosti.
    Sto se tice ostatka clanka nista me vise ne iznenadjuje ili sokira.

  3. Meni je u celoj prici najveca misterija kako fiat zamislja da prodaje ficu amerima za 20000$. Takva kola tamo tesko da mogu da prodju, a cena je sumanuta.

    U isto vreme su i Kinezi bili u Zastavi i mi ih otkacili. Otisli lepo u Bugarsku i napravili fabriku i sad proizvode 50000 automobila.
    Mi za to vreme potrosismo nekoliko stotina miliona evra i imamo prototip za sajmove.

    Inace Sasa kriza je tek pocela, nagledacemo se mi jos mnogih bankrotstava, a Fiat ce medju prvima.

  4. Sumnjam da ce Kragujevac puci puci jer pretpostavljam da sljedece neko vrijeme je puko potreban fiatu. da li ce i koliko ce proizvoditi je fiatu manje bitno osim da posjeduje kapacitet da moze da proizvodi ako treba

  5. Sustina i jeste u cinjenici da je Fiat pukao odavno,no njihovo bankrotstvo je u Italiji politicko pitanje.

    Sve ce oni likvidarati ako budu prinudjeni pre Torina. Problem i nije u tome da li ce oni proizvoditi u Srbiji ili ne vec u 500 M evra kredita kojim je ta poludrzavna kompanija zaduzena .Drzava Srbija je bila garant za te kredite velikim delom.

    Na kraju ce ispasti da je Srbija vise besuspesno i bespotrebno subvencionisala Fiat nego svojevremeno Zastavu.

    Kakve crne desetine i stotine hiljada automobila ,ovde se radi o tome kako da se spase bilo sta.

  6. Ma nije Drako Fiat pukao. Daleko od toga. Ali Italiju (dakle i Fiat) ceka mucna faza restruktuisanja privrede, podizanje produktivnosti sto vjerovatno znaci reforma labout marketa i kolizija ove ili one vrste sa sindikatima. O u tom kontelstu ja nekkao kontam zastava je bitna fiatu.

  7. Konto ne konto oni su skviknili odavno a Kragujevac im treba kao rupa u glavi..Duzni su kao Grcka,da mogu sutra bi proglasili bankrot ali sustina je da moraju da postoje inace svasta bi nesto isplivalo na povrsinu..
    Odokativno mogu da se koprcaju samo do kraja godine…

  8. Zaista ne znam Darko. Kataklizme i nepredvidivi šokovi su mogući što, dakle, naravno sugestira da vaša predviđanja nisu nemoguća, no fiatove korporativne činjenice ukazuju na pozamašan ostvaren profit u 2011, na profitabilan prvi kvartal ove godine… Da li je fiatu potreban ili ne Kragujevac je opet stvar razumjevanja ili nerazumjevanja fiatovih korporativnih potreba.
    Kragujevac je relativno mala karika u Fiatovom korporativnom lance ali ipak netrivijalna, dakle od određenog ali vjerovatno ne i krucijalnog dugoročnog starteškog značaja. Da li je realno bilo očekivati da će kragujevačka fabrika u jeku finansijske krize proizvoditi par stotina hiljada vozila? Naravno da ne, a fiat sa prije svih teško da je imao takvih očekivanja. Ja sam otpočetka, a moguće ja da griješim, fiatov angazman u kragujevcu posmatrao u kontekstu nagomilanih problema italijanske privrede. Italija ima probleme sa produktivnosti, visoke troškove privrede, slabu i opadajuću relativnu konkurentnost…
    Da bi Italija „ozdravila“ reforma ekonomije, reforma “labour” tržišta je neminovna a što može da znači djelimični obračun sa italijanskim sindikatima . Iako koliko znam fiat kao korporacija tradicionalno ima dobre relacije sa nezavisnim fiatovim sindikatima fiat je previše ozbiljna kompanija da prepusti stvari slučaju, nište ne preduzme te je naravno preduzela inicijativu I korake da se ogradi od potencijalnih problema stvorajući alternative za raznorazna scenaria. No bez sumnje, Italija kao država jednostavno mora da podigne produktivnost, izvrši strukturnu reform, spusti troškove pa čak po cijenu obračuna sa sindikatima. Sindikati su sada već u poziciji da ako budu zakerali, kočili reformu i bili nefleksibilni rade to na uštrb budućih generacija. Vjerovatno je fiatu kragujevac starteški trenutno bitan da bi bio održali proizvodne kapacitete u slučaju da italijanske reforme imaju haotičnu fazu i nekopretaivne sindikate. Očekivati veliku ekspanziju proizvodnje u KG je bilo nerelano očekivati obzirom na stanje globalne potražnje. Iako su kratkoročno kragujevčani vjerovatno razočarani jer su mnogo više očekivali I veću proizvodnju nad u još uvijek ne treba gubiti jer uz malo sreće, kragujevac bi još uvijek mogao dugoročno i te kako dobro proći. Za Kragujevac je bitno da se globalna industrija automobile svela na par velikih igrača od kojih je Fiat jedan. Uz malo sreće kg ima potencijal da postane relativno značajna karika u fiatovom lancu ali je u međuvremenu bitno da kragujevačke fabrika nekako tavori i da ne stvara gubitke matičnoj firmi. Najbitnije je da Zastava održi kontinuitet u auto industriji a ako šema sa fiatom i ne uspije zastava će zbog kontinuiteta biti interesantna i drugim proizvođačima sa konkretnijim ekonomskim oporavkom .

    • Najtoplije ti preporucujem, a i Zdravkovicu, da procitate Marksov Kapital. Nije to nikakva politika nego ekonomska teorija, bez koje se ova kriza ne moze objasniti.
      Obracun sa sindikatima! Ako radnicima spustis plate ko ce imati para da kupi ficu? Smanjenjem potrosnje automatski smanjujes i proizvodnju.

  9. MIsa, odakle vama ideje da Miroslav ili ja nismo citali Marksa? Da bi ste davali preporuke, pogotovo preporuke koje si ticu dodatne dodatne naobrazbe odraslih ljudi u oblastima I profesijama u kojima su ti isti ljudi okorili, vi pod jedan morate da nadjete neki adekvatan nacin kako to ljudima da ukazete. Takodjer pozeljno je da imate kredibilitet u struci da bi vse preporuku ozbiljno uzeli, a pozeljno je da se zapitate da li npr Zdravkovic ili ja vec uzeli Marksa u obzir pa sa Marksom ili uprkos njemu imaamo stavove kakve imamo.
    Bez ovoga sve se svodi na virtuelnu galamu, dakle kao preliminarni preduslov da bi vase preporuke uzali ozbiljno sjedite i napisite neku ozbiljnu analizu i komentar a Miroslav ce to siguran sam objaviti.
    Nadam se da cete ovo shvatiti na nacin na isti nacin zbog kojih ja pisem ovo, cisto da se komentari na sajtu “ukrote” da izbacimo I sprejecimo “dusebriznicke”, “patronizirajuce” preporuke koje se ne zanivaju na konkretnom argumentu.
    Elem, prije Marksa ili bilo koje alternativne ekonomske teorije neophodno je pogledati zive podatke stanje i imanje italijanske privrede i drzave. Ko provedete dan dva analizirajuci ove zive podatke bice vam sa ili bez Marksove teorije apolutno jasno zbog cega italija mora da izvrsi dublje reforme pocevsi od reforme labour marketa . Ovo naravno neophodno ne podrazumjeva obracun sa sindikatima ali povecava sansu obracuna.
    Sve sto treba da znate imate ovdje : http://noi-italia2012en.istat.it/
    Takodjer napravite komperativno poredjenje Italise sa Njemackom itd I stvari ce vam biti jasne.
    Marksa pustite za sada na miru. Teorija je teorije, govorimao o konkretnim stvarima.

    • Zdravkovic mi je licno rekao da ga nije citao, po vasem pisanju sam zakljucio da niste ni vi. Izvinjavam se ako gresim.

      • Grijesite Misa u razumjevanju Marxa u konkretnoms lucaju. italija nije zatvoreni sistem koja moze stimulisati potraznju ili kontrolistai ponudu bas kako hoce. U tradicionalnim granama industrije koje su bile veliki izvoznik(npr teska masinerija i industrijske masine)Italija zbog nekonkurentnosti gubi trziste. Ako euro opstane (sto jeste veliko ako aali i dalej najrealniji scenario) Italija mora izvrsiti devaluaciju troskova. Prva stvar je jeftinija drzava, veca porezna disciplina itd medjutim ovo su mjere koje skidaju namete industriji. Industriji samoj po sebi terbaju nizi troskovi ukljucujuci veca produktivnost. Italijsnakog ficu a sto ste vi propustili d aprimjetite ne kupuju vis esamo italijani vec je globalni proizvod. Vjerovatno se vise kupuje izvan italije nego u samoj italiji gdje su mu direktna konkurencija njemacka, francuiska, japanska , korejannska auto. Uradite poredjenje produktivnostizadnjih 10-15 godina u ovim zemljama i stvari ce se iskristalisati.

  10. Sasa , sve je to lepo ako se posmatra iz optimistickog ugla.Sunce izlazi svakog jutra …Nekom svane ,nekog sprzi.
    Zastava vise ne postoji ,tamo vise ne postoji nista sto likom podseca na Zastavu..Zastava je zauvek mrtva i to su uradili dosta temeljno i pedantno.Ne kazem da nije trebalo i ranije i ne kazem da Srbiji vise uopste treba srafciger-brod auto kompanija..To je promasena prica iz xx veka..

    Nema veze ponasanje sindikata i porast produktivnosti Italije jer i i Italija ce da bankrotira a kamoli Fiat..Akvizicije koje vrsi sluze samo da zamagle sustinsko stanje kompanije. Italijani su poznati po kreativnom knjigovodjstvu a Fiat je spititum movens takvih delatnosti.

    Kragujevac tu nema nikakvu ulogu jer manevarski prostor im se suzava i tesko je verovati da bi „preziveli“ zatvaranje Torinske fabrike na ustrb Kragujevca. Tu Markjone samo plasi mecku resetom i preti sindikatima..Fiat nakon odlaska Anjelija nema vise tako snazno uporiste u „visokom investicionom drustvu“ i ne treba ocekivati da ce im slamka spasa biti doturana sa svih strana. Banke im gledaju kroz prste i daju kratkorocne kredite ali pitanje je do kada ce to moci. Jos uvek u Evropi ali delimicno i u SAD vazi filozofija „veliki da bi propao“ ali uskoro ce se i od toga odustati.
    Uveren sam da menadzment Fiata koristi akvizicije kao trambuline ali ta strategija ima samo jednu manu a to je apsolutno optimisticki scenario u kom dolazi do buma potraznje automobila na trzistu. Znaci sve sto u narednoj godini ili dve ne bude globalni oporavak oterace ih pod led..
    A taj film se ne daje u bioskopu…

  11. BTW… Zar mislis da su Monti i Grili slucajno tu , aktivirace njih ujka Sem samo gledaj…Ljuljaju iznutra, spolja, sa strane… Veliki brat je neisrpan izvor destruktivnih ideja…

  12. Ma Darko ne posmatram iz optimistickog ugla vec gledam cinjenice. Ako smatrate da bi Italija mogla da bankrotira onda takodjer pretpostavljam da se slazete da je Italiji prijeko potrebna reforma koja bi podigla ekonomski potencijal te podigla produktivnost. Ne mislim da FIAT ima namjeru uopste zatvara Torinsku fabriku a osim toga u odnosu na Torino, Kragujevac je trivijalan. Niej u tome bila poenta ovoga sto sam rekao vec jednostavno da je Markoni pragmatican pa vodi brigu o potencijalnim uskim grlima u proizvodnji. Sa ili bez lokalnih sindikalnih problema FIATje globalni igrac i sebi ne moze dopustiti da zavisi od hirova lokalnig sindikata. Medjutim koliko sam upucen historijski interakcija izmedju FIAT-a njihovih radnika I uzajamna solidarnost je jaka I razgranata. Dakle ne vidim ja kragujevac kao instrument prijetnje Torinu vec vise sredstvo za uklanjanje potencijalnih uskih grla u kratkom roku a sudbina kragujevca nakon zavisi od globalne potraznje. Medjutim kako vec rekoh ovo su samo moja razmisljanja koja mogu biti totalno netacna. Kako to mislite: “otkako je Anjeli otisao, Fiat nema uoporiste u investicionom drustvu?”. Pa firmu danas vodi njegov unuk kojeg je on svojerucno izabrao i postavio na mjesto .

  13. Pa nije mogao da je ostavi postaru ??

    Evo dok mi cakulamo oni najvise ferragosto za fabriku u Napulju ?! Kaze da ne gomilaju zalihe..
    Inace reci da su nekome neophodne reforme i da mora podici produktivnost zvuci vrlo jednostavno ,skoro kao resenje.
    Ima tu samo jedno ali, koje muci sve one koji se reformisu,menjaju kurs i okrecu curak naopako a to je da to cesto ne uspe i da onda nastaje jos veci problem.
    Osnovni problem ove svestske krize je upravo to sto citav svet i sve nacije naprosto ne pristaju na korak unazad.

    A za neke nacije to treba da bude i dva koraka unazad ??
    Koliko vidim kriza traje vec cetiri godine i niko se nije reformisao ,cak niko nije ni zauzeo stav po tom pitanju.Kriza ce biti sve zesca i trajace sve dok ne padne neka zrtva u vidu neke valute,neke i necije ekonomije i uopste finansijskog sistema.Evropskog ili Americkog videcemo, ali meni se po angazovanju i organizovanosti cini da ce to biti Evropa. SAD su sada vec otvoreno u ekonomskom ratu i samo je pianje procene isplativosti kada ce povlaciti neke krupnije poteze kao sto je guranje velikih Evropskih kompanija,banaka i drzava pod led…

    Inace moze menadzment da bude pragmatican po vazdan ali ako je u Italiji opala prodaja automobila za 20% i ako to nije kraj onda pragmtizam malo pomaze..U narednim godinama opasce i u Kini…

    • Darko!

      Cak ni pad finansijskog sistema ili neke eura nece zaustaviti krizu. Kod mene u Rusiji se vec naveliko prica da se spoljna trgovina mora uravnoteziti tako sto ce se smanjiti izvoz i izvoziti samo onoliko koliko je potrebno za pokrivanje uvoza.
      Svima je ovde jasno da je blesavo davati robu (naftu, gas, metale) za papir. Imaju vec preko 500 milijardi tih papira, a Ameri i EU ih stampa u tri smene.
      Inace pad eura nece pomoci americi, nego ce unistiti svetsku trgovinu, svi za svoju robu na kraju traze neku realnu vrednost, a ne gomilu papira za koju vec sada ne mogu da pretvore u konkretnu robu.

      Ovo je klasicna kriza hiperprodukcije koju je Marks objasnio, zato se stalno vracam na njega i cudim se sto ga ovi moderni ekonomisti ne procitaju.

      Najveca glupost koju sam od nasih ekonomista cuo je da se mora povecati kjonkurentnost. U odnosu na koga? Ako Italija poveca konkurentnost (smanjujuci plate) onda ce Nemackoj pasti konkurentnost. Na kraju ni Nemac ni Italijanski radnik nece imatri para da kupe ono sto proizvode i ulazis u novu spiralu krize.

      • To je zato MIsa sto se bavite metafiikomumjesto da pogledate zive podatke.pogledajte rast njemackog bdp pa onda pogledajte rast realnih prihoda. ond apogledajte istepodatke za italiju paizvuciet zakljucke. ovako u prazno pricati je besmisleno

        • Ne mozes da imas dve najkonkurentnije zemlje, doduse neke zemlje imaju prirodne prednosti, uvek ce neki biti bolji, a neki losiji.
          I kako se moze povecati konkurentnost osim snizavanjem plata i produzivanjem radnog vremena?
          Ako to uradis ko ce kupovati tvoju robu? tvoji gradjani koji i9maju male plate, nece, a nece ni gradjani drzava koje su manje konkurentne.

          A o tim podacima mislim isto sto i Darko, uvek se setim Enrona i slavne revizije ili cuvenih COD iz 2008e, jel ono bese imase rejting AAA? A ispadose djubre.

          • pa ok MIsa vase povjerenej i nepovjerenje naspram zvanicnih statistickih podataka jednostavno odredjuju to da se mi ovdje ne mozemo naci. po meni vasi stavovi su dogmatski i sto god npr ja napisao i izanalizrao nalettio bih an zid veseg nepovjerenja naspram podataka.medjuti ok je. psotujem j avase stavove samo aj ne mogu iz vasih pozicija posmatrati svijet

  14. Darko sad vi odoste daleko u politiku ali ok treba i to pogotovo sto je drugi nalet krize euzrokovan politikom, odnosno moze se okarakterisati kao da se radi o krizi politickog sistema. Imamo jednu Njemacku sa nefleksibilnom Merkel i Nijemci koji principijelno, u mnogim stvarima jesu u pravu odbijanjem prihvatanja bilo kojeg rjesenja dovode stvari do pucanja. medjutim pucanje nece nista dobro donijeti a problemi koji postoje treba rjesavati mnogo sporijim tempom nizom godina. Takodjer slazem se ja sa vama da reforme nose svoje rizike ali najveci rizik je zalaganje za status quo.Italija je mocna ekonomija, sa bogatim pojedincima i korporacijama,sa sposobnim ljudima, kulturom sa velikim tradicijama u proizvodnji,inventivnosti, bankarstvu… I bez ove krize Italija je morala kad tad da se obracuna sa gubitkom konkurentnosti u ekonomiji.prosjecan ekonomski rast Italije zadnjih petnaestak godina,mislim da je ispod 0.5% godisnje. Vracanje naliru i devaluaciaj tim putem vise Italiji ne bi bilo rjesenje – to bi bilo samo odlaganje neminovnog.Dakle iz odredjene perspektive Italiji nije lose sto se bavi ovim problemima u jeku globalne krize. krizu pokusava da iskoristi da poboljsava vlastitu konkurentnost i tu su radikalni koraci vec poduzeti. Inace Italija je cudan mix u svakom pogledu a u ekonomskom pogotovo.Vecina prosjecno informisanih ekonomista ce bez sumnnje biti upuceni u regionalne razlike sjevera i juga no to je samo generalizacije razlika koje su zapanjujuce. Na kraju spektruma po pitanju ekonomske performanse Italija ima
    zapanjujuca razlike. Vjerovatno najbolej i najgore ekonomske performanse u evropi su oboje locirane u Italiji. Kao stovec rekoh Italija gubi trziste tamogdje je tradicionalno jako, proizvodnaj teske industrijske masinerije a uzrok je narusena konkurentnost ekonomije. Italija naravno ne zeli da izgubi tradicionalnu poziciju u ovoj grani i svakako shvata da bi status quo ovu poziciju ugrozio. Interesantan je slucaj tekstilne industrije,industrije koze i mode koja se uspjesno nosi sa naletom visoko subvencionisane konkurencije iz Kine. Konkretno iskustvo Italijana u ovoj industrii ce biti predmet izucavanaj dugi niz godina i siguran sam da ce se traziti nacini da se ova iskustva primjene i u drugim industrijama.
    Inace moram da kazem da sam vrlo skeptican u odnosu na vasu procjenu da ce Italija bankrotirati.Italijanski spoljni dug jeset veliki ali on je stabilan vec 20 godina.Zadnjih godina sve i jedna zapadna zemlaj su imale daleko vecu ekspanziju ekspanziju javnog duga, medjutim Italijanski javni dug je ostaoprakticno nepromjenjen. Koliko god to mozda zvucalo bizarno, teskoje okarakterisati italiju kao fiskalno neefikasno.Osim toga Italija je jedna od rijetkih zemalja koaj je uspjesno dugorocno reformisala penzioni sistem. Ovdje imaju stabilnost u stvari s kojim ce vecian evrospkih zemalaj trebati da se uhvati u kostac. Dalje Italija takodjer vrsi poreznu reformu.Sve u svemu Italiji treba suficit primarnog account-a dugi niz godian ali se ovo u ITaliji vec desava.italija nije grcka i italijani vec znaju kako da otresu Nijemce i njihove brutalne zahtjeve.italiji treba reforma javnih finasija dugi niz godina i to ce tako biti. Italijanse banke su ok kapitalizovane i ternutno iako su izlozene domacem javnom dugu ja ne vidim problem sa italijanskim bankama osim ako drzavne finasije ne puknu sto je malo vjerovatno. Talijanske korporacije,ukljucijuci fiat su takodjer dobro kapitalizovane i novi investicioni ciklus kao i sve druge globalne dobro kapitalizovane korporacije odlazu zbog politicke neizvjesnosti.Italiaj je kompleksna do apsurd ali ja mislim da ce biti finih investicionih prilika u Italiji.

  15. Uvek sam sumnjao u uspeh reformi ili bilo kakvih promena u stanju dugovanja??
    Slozio bi se sa tobom da nemaju dug ali ovako se postavlja pitanje da li oni nameravaju da vrate dug i da li to neko trazi od njih..
    Ako dodje do opsteg otpisa dugovanja ,sto je mozda pobednicka formula, onda Italija ima odlicnu platformu.U suprotnom oni se ne mogu izvuci ali ne samo oni i ostali duznici su u bunaru.

    Nemacka sada prevodi ekonomiju na polje politike zato sto je to jedini nacin da kapitalizuje svoje visedecenijsko ucesce u EU i svoj rad naravno..Politikom brani svoje interese.
    Ili imas novce za vracanje duga ili te ceka citav spektar nemackih predloga..

    No ovde je najrealnije napraviti tabelu duznika i opciono postaviti vreme za koje bi drzave mogle da vrate dug u slucaju da na svetskom trzistu ne dodje do vecih negativnih trendova.
    To bi pokazalo svu besmislenost starog ekonomskog modela i ukazalo na ono sto svet ceka u buducnosti.
    Realno da se uvede dvadesetcetvorocasovno radno vreme to vecini drzava ne bi ni malo pomoglo.Mnogima treba citav vek da vrate dug koji je napravljen za dve ili tri decenije..
    I da, ta prica o dobroj kapitalizaciji je svakako marketinsko demagoska ,to je kao kad Srbija duguje 22 milijarde a hvali se i kurazi da ima 10 milijardi deviznih rezervi ??? U krajnjem skoru kratka je 12….i vise …banalizujem..

  16. Darko i treba sumnjati deset puta mjeriti i tek onda sjeci.Apsolutno se slazem sa vama . Ja takdodjer nisam pobornik „revolucionarnog“ rjesenja :-). jednostavno sistematski pristup i spustanej duga nizom godina. Status quo je najopasniji. ta tabela duznika vec ima, iamm je negdje i ja u svojoj arhivi ali brzina normalizacie duga zavisi od strukturnohg oporavka ekonomije. njemacke propozicija u sustini opsano povecava rizik od dugogodisnej depresije.

  17. Eh, kada bi vi teoreticari mesec dana ziveli zivotom prosecnog stanovnika u Srbiji… Ne bi tada tako lakonski govorili da niste pobornici „revolucionarnih“ metoda. Logicno je da niste, kada ste deo povlascene kaste. Jos da toga postanete svesni…

  18. Hajde da i ja iznesem neko svoje misljenje na ovu temu. Prvo, mislim da je za Srbiju generalno odlicno da ima FIAT. Nije to dobar posao, slazem se u potpunosti, medjutim mi smo ulupali mnogo vece pare na raznorazne marifetluke, administraciju, „kofercice“ i afere tako da „baciti malo para“ na privredu nije preveliko zlo. Tacno je da se citav razvoj modela i „mozak“ nalazi u Torinu, medjutim cinjenica je da se na ovaj ili onaj nacin kroz velike kompanije kakva je FIAT odrzava odredjeni nivo tehnicke kulture zemlje. Ja znam da je vecina vas ovde ekonomske struke, medjutim, znate li vi koliki je problem odskolovati masinskog inzenjera u zemlji koja nema savremenu industriju? Gde ce on da vidi nesto i pokusa da radi u realnom razvojnom okruzenju na realnim problemima? Nadalje, sasvim je izvesno da ova kriza nece brzo proci. Nije moguce povecavati konkurentnost u globalnom okruzenju. Zasto? Zato sto stanovnistvo u razvijenim zemljama „stari“ i zato sto su globalni energetski, sirovinski i proizvodnoekonomski resursi konacni. Napredak tehnologije neminovno mora da vodi u neku vrstu „individualizma“. Uostalom neko je pomenuo modnu i kozarsku industriju Italije koje se „nose“ sa konkurencijom. Koliko ja znam vecina tih proizvoda se pravi u Indiji i Kini ali se „final touch“ daje u Italiji kroz prisivanje rajfeslusa i dizajnersku optimizaciju te uspesnu marketinsku prezentaciju. Da bi ljudi u buducnosti ziveli i radili morace mnogo vise da se bave uslugama i proizvodima veoma male serije. Sta prodaje Koka Kola? Sigurno ne prodaje zasecerenu vodicu. Isto pitanje mozete postaviti svuda. Na jednoj su strani konacni resursi, na drugoj strani je beskonacna inventivnost, varijacija, i masta. Potpuno je jasno gde stvari mogu da se „sire“. Dakle autoindustrija je odlicna kao „bazna“ razvojna grana, za odrzavanje „mentalne tehnicke higijene“ zemlje, jer nece biti da je dobro da svi oremo kopamo i mesimo hleb.

    • Budi bog s’nama ( s’tobom),od teksta… Sta znaci baciti malo para :Srbija se propisno garantno zaduzuila za projekt Fiata…Bespotrebno i nicim izazvana…Nikada nece povratiti taj novac …
      O tome da su „usluge“ buducnost ne treba pricati , „usluge “ su sustinski uzrok ove krize…

      Auto industija je mrtva prica bar za razvijeni svet ,mozda u Africi ali to je tamo korak od hiljadu milja..

      • Gospodine Darko, „baciti malo para“ je sarkasticno izreceno i zato je pod navodnicima. Moja je opaska da to nije ni prvi ni posledni slucaj razbacivanja novca, te da ovaj put mozemo ocekivati makar posrednu korist kroz odrzavanje tehnicke kulture nacije. Vidite, mozda ce i u nekim mali radionicama pravti neke delove i detalje a savremen proizvod vas neminovno tera da koristite savremene tehnologije, za sta trebate odskolovane strucnjake i tako „cuvamo plamen“. Recite mi molim vas, zasto je pametnije trositi stotine miliona evra svake godine na agencije, „tendere“, graditi mostove od 400000000 eur (bez pristupnih saobracajnica sa ne pitajte kojom cenom odrzavanja)? Bojim se da vi niste previse razmisljali o buducnosti. U SAD 2% stanovnistva „hrani naciju“ i izvozi u svet, jos oko 10-12% radi u nekakvoj preradjivackoj industriji i proizvodnji svega ostalog, dakle, uz zdravu nezaposlenost od 6% sta predlazete za preostalih 80% stanovnistva? Bas bih voleo da vidim taj svet, drzavu, vlast, sta god, koja bi kontrolisala 80% besposlenog i ocajnog stanovnistva. Ako su realni resursi konacni, elementarna logika vas tera da razmisljate o stvarima koje nisu konacne, a to su usluge svake vrste, od dizajniranja i proizvodnje jedinicnih ili maloserijskih proizvoda do „on line citanja bajki za laku noc“.

  19. Mile sa revolucijom u nasim uslovima ide pljacka i borba za privilegovani polozaj. Sa revolucionarnom promjenom stara garnitura izvlace pare u inostranstvo, nova garnitura se zahuktava i planira kako materijalno obezbjedi sbe i sve svoje do cukunucica. Promjene revolucionarne prirode smo imali dosta zadnjih 200 godina. Sto nismo naucili je smirana nateaumaticna tranzicija vlasti

    • Sasa, ne slazem se sa tobom. Pogresno tumacis pojam „revolucionaran“. On oznacava radikalnu i brzu promenu drustveno-politickog sistema, nasuprot sporim, evolutivnim metodama. Ako ce ti biti laske, to moze da se nazove i „shok terapijom“. Dakle, revolucionarne metoda ne moraju da proizvode pljacku, odlazak para u inostranstvo i sve ono sto smo imali priliku da vidimo.
      I jos nesto, Sasa, tamo gde se nagomila mnogo uslova za promene, ako se one ne dese mirnim putem, sigurno ce se desiti nasilnim putem. Promene se mogu odloziti, ali se ne mogu zaustaviti. To je prirodni proces i zove se – survival.

  20. Mile, slazem se ja sa vama. Pretpostavljam da su u ovom slucaju nase ralike vise lingvisticke nego sustinske prirode. Sok terapija je svakako neophosna i neminovna.

  21. Iz ovog prikaza, kao i iz komentara se jasno vidi da u Srbiji postoje još uvek ljudi koji su u stanju da misle.

    Ovom prilikom da napomenem da je za mene ovaj sajt nov i da sam na njega nabasao pukim slučajem.

    cerski

  22. Gosn. Dragane
    Dobro dosli medju komentatore.
    Zainteresovali ste me da proverim posetu sajtu od 9.9.2011 kada ja obnovljen nakon napada virusima.
    Od tada je bilo 54.406 poseta u tome 25.310 jedinstvenih oko 20.000 iz Srbije sto je manje od 0,3% ukupne populacije.
    Tragicno je koliko obicne gradjane (makar studente i ekonomiste?) ne interesuju ekonomske teme, a uzivaju u pljuvacinama i lazima.

    • Hvala na dobrodošlici,

      podatci koje navodite i nisu baš za čudjenje jer opšta letargija koja je zahvatila srpsku populaciju je zahvatila i intelektualni deo društva u Srbiji.

      Vaš sajt je i meni kao što rekoh bio nepoznat, mada sam između ostalog i ekonomista.

      Na vaš sajt sam „nabasao“ tragajući za jednim radom iz Makroekonomije, koji mi je bio nepoznat.

      Uzgred i ja ne živim u Srbiji.

      Srdačan pozdrav,

      cerski

Оставите одговор на MIsa Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *