https://www.chinadaily.com.cn/a/202507/21/WS687d7ab5a310ad07b5d90e4c.html
Ekonomisti kažu da će nacija vjerojatno povećati ulaganja u imovinu koja nije u dolarima
Od ZHOU LANXU | CHINA DAILY | Ažurirano: 21.07.2025. 07:24
Ekonomisti i politički savjetnici rekli su da je za Kinu strateška nužnost daljnje smanjenje udjela u američkom državnom dugu kako bi se zaštitila nacionalna financijska stabilnost, usred slabljenja povjerenja u sustav temeljen na dolaru i trajnih geopolitičkih napetosti.
Kako bi se postigla uravnoteženija i kontroliranija raspodjela deviznih rezervi, zemlja će vjerojatno povećati ulaganja u imovinu koja nije u dolarima, uključujući financijske instrumente svojih azijskih trgovinskih partnera i ključne resurse poput zlata, energije i hrane, dodali su.
Yu Yongding, akademski član Kineske akademije društvenih znanosti, pozvao je Kinu da nastavi na uređen način smanjivati dužništvo američke vlade.
„Idealan pristup bio bi povećati uvoz i iskoristiti višak deviznih rezervi za kupnju visokotehnoloških kapitalnih dobara i strateških materijala. To bi moglo zahtijevati od Kine da smanji svoj trgovinski suficit, krene prema osnovnoj ravnoteži u trgovini robom i uslugama ili čak neko vrijeme ima trgovinski deficit.“
„Izvanredna vremena zahtijevaju izvanredne mjere. Moramo pomno pratiti fiskalnu situaciju u SAD-u i pripremiti planove za nepredviđene situacije kako bismo izbjegli da nas nešto iznenadi“, rekao je Yu.
Nakon što se u ožujku povukla s drugog najvećeg imatelja američkog duga na treće mjesto, Kina je u svibnju dodatno smanjila svoje udjele u američkim državnim obveznicama za 900 milijuna dolara, na 756,3 milijarde dolara, što je najniža razina od veljače 2009., kada je iznos iznosio 744,2 milijarde dolara, prema podacima američkog Ministarstva financija.
Smanjenje je usporilo ukupni oporavak stranih udjela u američkom dugu nakon pada u travnju. Strani udjeli u američkim državnim vrijednosnim papirima porasli su s 9,013 bilijuna dolara u travnju na 9,046 bilijuna dolara u svibnju, a glavni imatelji američkih dugova poput Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade povećali su svoja udjela.
Wang Peng, izvanredni istraživač na Pekinškoj akademiji društvenih znanosti, rekao je da smanjenje kineskih rezervi u svibnju – treći mjesec zaredom smanjenja unatoč povećanoj izloženosti drugih velikih imatelja – proizlazi iz kontinuiranog napora za optimizaciju strukture deviznih rezervi.
Cilj je smanjiti rizike prevelikog oslanjanja na dug američke vlade i ograničiti potencijalne ekonomske gubitke zbog geopolitičkih napetosti, uključujući rizik od zamrzavanja imovine u slučaju američkih sankcija, rekao je Wang, dodajući da taj potez također odražava zabrinutost zbog rastućih američkih fiskalnih deficita i neizvjesnosti oko američkog gospodarstva.
Pan Gongsheng, guverner Narodne banke Kine, nacionalne središnje banke, ukazao je na rizike povezane s dominacijom američkog dolara kao globalne rezervne valute, rekavši prošli mjesec da bi se američki fiskalni i financijski regulatorni problemi mogli proširiti, dok bi dolar mogao biti oružje u geopolitičkim sukobima.
Guan Tao, glavni globalni ekonomist investicijske banke BOCI China, rekao je da ne postoji neposredan rizik od krize američkog državnog duga, budući da je tržišna potražnja za američkim državnim obveznicama i dalje snažna, a prinosi američkih državnih obveznica mogli bi pasti ako američka Federalna rezerva kasnije ove godine smanji kamatne stope. Prinosi obveznica kreću se u suprotnom smjeru od cijena.
No, dublja zabrinutost, rekao je Guan, jest dugoročna održivost američkog duga. Ako se američki državni dug nastavi povećavati bez puta ka stabilizaciji, to će na kraju izazvati probleme.
Agencija za kreditni rejting Moody’s snizila je u svibnju američki kreditni rejting na Aa1, navodeći kao razlog prevelike deficite, dok bi golemi zakon o porezima i potrošnji američke administracije, koji stupa na snagu ovog mjeseca, mogao pojačati takve zabrinutosti, budući da se predviđa da će povećati deficite američke savezne vlade za više od 3 bilijuna dolara u sljedećem desetljeću.
Chen Weidong, direktor Istraživačkog instituta Banke Kine, rekao je: „Kao treći najveći vlasnik američkih državnih obveznica, Kina mora izgraditi višeslojnu, sustavnu strategiju kako bi se zaštitila od rastućih rizika povezanih s američkim suverenim dugom i financijskim sustavom temeljenim na dolaru.“
„Ovo nije samo ključno za financijsku sigurnost Kine, već ima i dalekosežne implikacije za evoluciju globalnog financijskog poretka“, rekao je Chen, dodajući da je Kina smanjila svoje američke državne obveznice za više od 40 posto od 2013.
Rekao je da ključni prioriteti za Kinu u budućnosti uključuju postupno smanjenje američkih državnih obveznica, optimizaciju investicijskog portfelja u dolarima alokacijom većeg udjela u kratkoročne vrijednosne papire, povećanje ulaganja u nedolarima i napredak u internacionalizaciji renminbija.
Također je pozvao na produbljivanje financijske suradnje unutar Azije – koja zajedno drži preko 60 posto globalnih rezervi u imovini denominiranoj u dolarima – kako bi Azija mogla formirati unutarnji sustav cirkulacije rezervi i smanjiti svoju ovisnost o vanjskim tržištima.
Kina pojačava napore za diverzifikaciju svojih rezervi. Službene zlatne rezerve zemlje porasle su osmi mjesec zaredom na 73,9 milijuna unci krajem lipnja, priopćila je Državna uprava za devizno poslovanje.
Devizne rezerve zemlje, u međuvremenu, porasle su na 3,32 bilijuna dolara krajem lipnja, što je najviša razina u gotovo desetljeću, priopćila je administracija.
zhoulanxv@chinadaily.com.cn