POSLOVNOST DRŽAVE: Junad za kukuruz

U dosadašnjoj razmeni za kukuruz država od stočara preuzela ukupno 6.000 tovnih junadi. Stočari su u razmeni dobili 15,30 kilogtrama kukuruza za kilogram  žive mere junadi. Ovog trenutka u stajama se za prodaju nalazi još 12.000 do 15.000 junadi. Svaki dan njihovog dalјeg tova znači i tov gubitaka!

Državne robne rezerve u saradnji sa pet klanica, završile su  prijem junadi u raszmeni za merkantilni kukuruz. U poslednjoj turi preuzeto je od stočara oko 3.000 tovnih junadi, namenjenih za narezak i gulaš. Stočari su u razmeni dobili 15,30 kilograma kukuruza za kilogram žive mere junadi. Na ovaj način ostvarili su veoamdobru cenu junadi od 2,30 evrfa po kilogramu. Razmena kukuruza za junad otpočela je 16. maja 2019. godine na inicijativu Udruženja ,,Agroprofit“ iz Novog Sada koje okuplјa oko 130 odgajivača tovnih rasa junadi. Tri decenije Srbija nije imala junadi i junećeg mesa za izvoz. Posle ove akcije i prošlogodišnje klanja oko 12.000 junadi bio je krenuo izvoz u Tursku. O je pokrenulo i  tov.

U dosadašnjoj razmeni junadi za kukuruz Državne robne rezerve preuzele su oko 6.000 junadi sa oko 500 gazdinstava. Zavrešena razmena je pokazala da je u ponudi za tržište bilo najviše kvalitetnih grla simentalske rase, a ponuđene su i rase angusa i šarolea.. Na našem tržištu se još uvek pojavlјuje veći broj junadi holštajn rase. Farmeri znaju da u ovoj razmeni oni obavlјaju transport junadi i kukuruza. Junad su preuzimala i odmah isplaćivala farfmerima klanice ,,Kotlenik“, ,,Divci“, ,,Bik Trade“ i ,,Kod Jordana“, dok nisu zadovolјni kako je to obavlјala klanica ,,Turković“ iz Sjenice.

U Srbiji se godišnje utovi oko 12.000 junadi i proizvede oko 75.000 tona junetine, što je dovolјno za naše potrebe. Prosečan potrošnja junećeg mesa u Srbiji, po stanovniku je oko četiri kilograma godišnje. Sada su se ponovo javili problemi, jer tovlјači nemaju kome da prodaju i izvoze stoku. Zatajila je organizacija u prodaji. Ovog trenutka u stajama za prodaju se nalazi 12.000 do 15.000 junadi. Nema sposobnih da ugovore izvoze u bivše nesvrstane zemlјe gde je traženo ovo meso. Inače, EU godišnje iz Brazila i Argentine uveze oko 700.000 tona junećeg mesa. U ovom poslu veoma dobro se snašla Hrvatska. Uvek u tovu ima oko 120.000 junadi. Dugoročni izvoz je ugovoren na bliski i daleki istok, u oko 30 zemalјa, po najnižoj ceni od 2,10 evra po kilogramu žive mere.

                                                                                                            B. Gulan

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *