BDP: Potrošni i proizvodni pristup, poređenje svih zemalja u 2010. godini

Podaci u prikazanoj radnoj tabeli su prikupljeni iz baza podataka UNCTADSTAT I MMF-ove WEODATABASE (BDP po stanovniku u USD po kupovnoj moći), dok sam izračunao Net exports, kao razliku između izvoza i uvoza, i neto štednju, kao zbir ukupnih investicija i neto izvoza.

Pre analize srpskih odstupanja od svetskog proseka, i njenog rangiranja u ekstremima, iskomentarisaću korelacije izabranih varijabli sa nivoom razvijenosti per capita i sa prosečnom godišnjom stopom rasta 183 zemlje u periodu od 2001. do 2010. godine.

Udeo lične potrošnje je negativno korelisan sa nivoom razvijenosti i sa prosečnom stopom rasta BDP-a. Sasvim očekivan rezultat: što je neka zemlja siromašnija to je veći udeo lične potrošnje i manji udeo investicija-štednje u ukupnom BDP-u. Visok nivo lične potrošnje deluje nepovoljno na stopu ekonomskog rasta.

Javna potrošnja je pozitivno korelisana sa razvijenošću, ali negativno sa stopom rasta. Logično: bogatije zemlje mogu da priušte veći udeo javnih izdataka, ali imaju sporiji rast, i obratno.

Investicije su negativno korelisane sa razvijenošću i pozitivno sa stopom rasta. Opet očekivan rezultat: siromašnije zemlje moraju više da izdvajaju kako bi ostvarile ekonomski rast.

Između ova tri udela imamo različite krajnosti među zemljama a koje će biti prikazane u tabelama kao veći ekstremi od Srbije.

Veći udeo izvoza u BDP-u je pozitivno korelisan i sa stepenom razvijenosti i sa prosečnom stopom rasta: izvoz je put u razvijenost kroz brži rast u odnosu na zatvorenu ekonomiju.

Uvoz je u pozitivnoj korelaciji sa razvijenošću i u, slaboj, negativnoj sa stopom rasta. Znači, veći uvoz imaju bogatije zemlje, a njegov rast usporava rast domaće ekonomije.

Neto izvoz je u pozitivnoj korelaciji sa nivoom razvijenosti i sa stopom rasta: suficit u trgovini imaju bogatije zemlje i brže se razvijaju, dok je trgovinski deficit odlika siromašnijih zemalja (ali i USA, UK…) i zemalja sa sporim ekonomskim rastom.

Neto štednja je pozitivno korelisana sa obe veličine: što se više štedi to je zemlja razvijenija i/ili ima višu stopu rasta.

Sada prelazimo na korelacije strukture BDP-a sa razvijenošću i ekonomskim rastom.

Udeo poljoprivrede u BDP-u je negativno korelisan sa razvijenošću i pozitivno sa stopama rasta. Kod poljoprivrede je najveći stepen negativne korelacije sa razvijenošću, I objašnjenje je relativno jasno: što je neka zemlja siromašnija to je veći udeo poljoprivrede u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti. Pozitivan koeficijent za ekonomski rast ukazuje na činjenicu da su u prethodnoj deceniji brži razvoj ostvarile siromašnije zemlje sa većim udelom poljoprivrede u svom BDP-u.

Industrija ima pozitivnu korelaciju i sa razvijenošću i sa stopom rasta, što je logičan i očekivan rezultat. Pošto je mnogo veći koeficijent za ukupnu industriju u odnosu na prerađivačku, znači da su rudarstvo i električna energija imali mnogo veći uticaj na rast od prerađivačke.

Građevinarstvo ima negativan koeficijent sa nivoom razvijenosti i pozitivan sa stopom rasta. Pošto je građevinarstvo povezano sa ukupnim investicijama, važi isto objašnjenje: razvijenije zemlje imaju, u proseku, manje stope investicija, a brži rast su imale zemlje sa većom građevinskom aktivnošću.

Usluge su pozitivno korelisane sa razvijenošću i negativno sa stopom rasta. Kod rasta imaju najveći negativan koeficijent. Opet očekivan rezultat: razvijene zemlje su se deindustrijalizovale i brži ekonomski rast imaju zemlje sa manjim udelom usluga u BDP-u.

BDP PPP BDP G.Rate
Household consumption expenditure (including NPISH) -0,425 -0,236
General government final consumption expenditure 0,085 -0,201
Gross capital formation -0,102 0,263
Exports of goods and services 0,489 0,039
Imports of goods and services 0,153 -0,087
Net exports 0,414 0,157
Net savings 0,369 0,291
Agriculture, hunting, forestry, fishing -0,611 0,205
Industry 0,137 0,340
Mining, manufacturing, utilities 0,157 0,318
Manufacturing 0,105 0,029
Construction -0,094 0,062
Services 0,388 -0,482
Wholesale, retail trade, restaurants and hotels -0,147 -0,175
Transport, storage and communications -0,180 -0,096
Other activities 0,581 -0,482

 

Srbija ima udeo finalne potrošnje u BDP-u 100,8% i samo 25 zemalja ima veći udeo od Srbije, uključujući BIH i Crnu Goru. Veći udeo potrošnje od BDP-a znači da se investicije finansiraju iz negativnog neto izvoza: udeo investicija je 19,1%, a neto-uvoza 19,8%, pa se i deo potrošnje finansira neto-uvozom.

Udeo potrošnje u BDP-u je u svetu 76,7%, a u EU 80,3%, tako da bi Srbija trebalo da smanji potrošnju za petinu kako bi bila uporediva za Unijom u čije članstvo želi. Može, naravno, i da poveća BDP za petinu, a da pri tome potrošnja ostane na sadašnjem nivou.

Final consumption expenditure
1 Liberia 221,2
2 Kiribati 188,0
3 Timor-Leste 153,0
4 Haiti 139,7
5 Lesotho 134,6
6 Sao Tome and Principe 129,6
7 Tajikistan 120,9
8 Tonga 118,1
9 Afghanistan 117,5
10 Republic of Moldova 115,0
11 Grenada 114,0
12 Samoa 113,2
13 Zimbabwe 113,2
14 Solomon Islands 110,2
15 Swaziland 106,5
16 Tuvalu 106,1
17 Montenegro 105,6
18 Saint Vincent and the Grenadines 105,0
19 El Salvador 104,2
20 Burundi 104,0
21 Kyrgyzstan 102,9
22 Eritrea 102,2
23 Guyana 102,0
24 BiH 101,3
25 Nicaragua 100,8
26 Serbia 100,8

 

Sa udelom od 81,7% lične potrošnje u BDP-u Srbija se nalazi na 35. mestu u svetu, i samo Crna Gora ima veći udeo među BJR. Prosečan udeo lične potrošnje u BDP-u je 58,7% u svetu i 58,1% u EU. Srbija bi trebalo da smanji ličnu potrošnju za 29% kako bi bila uporediva sa Uniom u čije članstvo teži. Ili da poveća BDP za 40% pri istom nivou lične potrošnje.

Household consumption expenditure (including NPISH)
1 Liberia 204,9
2 Kiribati 135,8
3 Haiti 126,7
4 Sao Tome and Principe 115,3
5 Tajikistan 111,2
6 Zimbabwe 106,6
7 Timor-Leste 103,9
8 Tonga 99,0
9 Grenada 97,7
10 Lesotho 94,8
11 El Salvador 93,3
12 Republic of Moldova 93,2
13 Samoa 92,9
14 Central African Republic 91,2
15 Saint Vincent and the Grenadines 88,8
16 Guinea-Bissau 88,5
17 Dominican Republic 87,6
18 Guyana 86,7
19 Malawi 86,6
20 Albania 86,5
21 Madagascar 86,3
22 Ethiopia 86,1
23 Togo 85,2
24 Burundi 84,7
25 Guatemala 84,5
26 Nicaragua 84,0
27 Kyrgyzstan 83,9
28 Mozambique 83,9
29 Rwanda 83,3
30 Jamaica 82,8
31 Pakistan 82,5
32 Montenegro 82,2
33 Nepal 82,0
34 Dominica 81,9
35 Serbia 81,7
36 Swaziland 81,5
37 Afghanistan 81,5
38 Yemen 81,0
39 Armenia 80,9
40 BiH 80,6

 

Sa udelom od 19,1% finalne potrošnje vlade u BDP-u Srbija se nalazi na 61. mestu među 183 zemlje. Veći udeo državne potrošnje imaju Slovenija, Hrvatska, BiH i Crna Gora, a manji Makedonija. U svetskom BDP-u udeo državne potrošnje je 17,9%, a u EU 22,2%. Stoga bi Srbija trebalo da poveća državnu potrošnju za 16% kako bi se ukladila sa Unijom u čije članstvo teži.

Sa udelom od 19% investicija u BDP-u Srbija se nalazi na 127. mestu i sve BJR imaju veći udeo investicija od Srbije. Udeo investicija u svetu je 22,7%, a u EU je 18,8%, tako da je u ovom pokazatelju Srbija najbliža EU.

Srbija je na 103. mestu prema udelu izvoza robe i usluga u BDP-u i sve BJR imaju veći udeo od nje. Udeo je 33,1%, dok je u svetu 29,6%, a u EU 40,6%. Da bi imala uporediv udeo sa EU Srbija bi trebalo da ima za 22,7% veći rast izvoza od BDP-a.

Srbija je na 76. mestu prema udelu uvoza robe i usluga u BDP-u, i samo Hrvatska među BJR ima manji udeo. Udeo kod Srbije je 52,8%, u svetu je 28,9%, a u EU je 39,7%, te bi Srbija trebala da smanji uvoz za 25% kako bi se uskladila sa podacima Evropske Unije.

Sa udelom neto izvoza od -19,8% Srbija se nalazi na 147. mestu i veću spoljnu neravnotežu imaju samo BiH i Crna Gora među BJR. Lošije plasiran od Srbije je niz zemalja poznat po ekonomskom uspehu i razvijenoj demokratiji.

Svet i EU imaju pozitivnih 0,8% te bi Srbija trebala da poveća izvoz i smanji uvoz kako bi svoju potrošnju dovela na ravnotežan nivo, uporediv sa EU.

147 Serbia -19,8
148 Honduras -20,7
149 Jordan -20,8
150 Albania -21,1
151 Djibouti -21,2
152 Dominica -21,4
153 Malawi -21,6
154 BiH -21,6
155 Maldives -21,8
156 Zimbabwe -22,1
157 Samoa -22,2
158 Lebanon -25,1
159 Armenia -25,4
160 Niger -25,4
161 Saint Kitts and Nevis -27,2
162 Nepal -27,7
163 Guyana -27,8
164 Nicaragua -28,3
165 Montenegro -28,4
166 Sierra Leone -28,4
167 Grenada -29,4
168 Saint Vincent and the Grenadines -30,5
169 Solomon Islands -30,6
170 Kyrgyzstan -31,4
171 Republic of Moldova -38,6
172 Tajikistan -39,3
173 Seychelles -42,8
174 Afghanistan -43,9
175 Tonga -46,5
176 Cape Verde -46,9
177 Haiti -48,3
178 Sao Tome and Principe -50,7
179 Lesotho -68,2
180 Timor-Leste -75,1
181 Tuvalu -83,5
182 Liberia -141,2
183 Kiribati -146,9

 

Srbija je na čelu liste 28 zemalja koje imaju negativnu štednju: veći udeo trgovinskog deficita od udela investicija u BDP-u. Ispod Srbije su BiH i Crna Gora, i mnoštvo „sočnih“ imena od država.

Udeo štednje u BDP-u je 23,5% u svetu a 19,7% u EU.

156 Serbia -0,7
157 Nicaragua -0,8
158 BiH -1,3
159 Guyana -2,0
160 Eritrea -2,2
161 Kyrgyzstan -3,0
162 Burundi -3,5
163 Guinea-Bissau -3,9
164 Djibouti -4,0
165 El Salvador -4,2
166 Saint Vincent and the Grenadines -5,0
167 Montenegro -5,6
168 Tuvalu -6,1
169 Swaziland -6,4
170 Solomon Islands -10,2
171 Grenada -12,7
172 Zimbabwe -13,2
173 Samoa -13,2
174 Republic of Moldova -15,0
175 Tonga -17,2
176 Afghanistan -17,5
177 Tajikistan -20,9
178 Sao Tome and Principe -29,6
179 Haiti -35,3
180 Lesotho -37,0
181 Timor-Leste -53,1
182 Kiribati -88,0
183 Liberia -121,2

 

Sa udelom poljoprivrede od 12% u BDP-u Srbija je na 75. mestu, tik ispod Makedonije, a od evropskih zemalja samo još Albanija i Moldavija imaju veći udeo poljoprivrede.

Prosečan udeo poljoprivrede u svetu je 4,3%, a u EU 1,7% te će liberalizacija našeg tržišta za proizvođače iz EU prirodno oboriti našu proizvodnju za 86% kako bi se uskladila sa prosekom EU.

Agriculture, hunting, forestry, fishing
1 Liberia 72,0
2 Sierra Leone 58,5
3 Central African Republic 53,4
4 Togo 46,6
5 Ethiopia 46,3
6 Guinea-Bissau 45,3
7 Niger 44,2
8 Dem. Rep. of the Congo 41,7
9 Burundi 40,1
10 Mali 40,1
55 Albania 18,8
67 Republic of Moldova 14,0
74 Macedonia 12,1
75 Serbia 12,0
86 Montenegro 9,5
90 BiH 9,1

 

Srbija je na 131. mestu prema udelu industrije u BDP-u a manji u deo u Evropi od Srbije imaju Crna Gora, Moldavija, Francuska, Kipar, Grčka i Luksemburg. Srbija ima identičan udeo kao UK, a veći od USA i Izraela, zemalja koje su joj bile uzor u dezindustrijalizaciji i razvoju zasnovanom na uslugama.

Udeo industrije u BDP-u Srbije je 21,8%, a u EU je 24,9% i u svetu 29,4%. Stoga bi sa rastom industrije za 14% Srbija uskladila ovaj pokazatelj sa prosečnim u EU.

Srbija je na 79. mestu prema udelu prerađivačke industrije u BDP-u od 13,9%, i manji udeo ima većina zemalja u dužničkim problemima: Španija, Portugalija, Grčka… Veći udeo imaju Makedonija, Hrvatska i Slovenija koja je 26. u svetu, sa udelom identičnim kao u Japanu.

Udeo prerađivačke industrije je u EU 15,7%, a u svetu je 17%.

Manufacturing
1 Swaziland 41,1
2 Turkmenistan 40,3
3 Thailand 35,6
4 China 32,4
5 Korea, Republic of 30,5
6 Belarus 30,3
7 China, Taiwan Province of 27,1
8 Malaysia 25,6
9 Romania 25,6
10 Ireland 25,5
11 Indonesia 24,8
12 Czech Republic 24,5
13 Hungary 23,7
14 Uzbekistan 23,5
15 Dominican Republic 23,3
16 Suriname 22,5
17 Singapore 22,2
18 Philippines 21,4
19 Germany 20,7
20 Slovakia 20,6
21 Argentina 20,5
22 El Salvador 19,8
23 Viet Nam 19,7
24 Myanmar 19,6
25 Japan 19,4
26 Slovenia 19,4

 

Sa udelom građevinarstva od 3,9% u BDP-u Srbija se nalazi na 146. mestu i od evropskih zemalja su lošije kotirane Moldavija, Irska i Ukrajina. Sve BJR imaju veći udeo građevinarstva u BDP-u a on je u svetu 5,7% i u EU 6%, te bi trebalo da povećamo dodatu vrednost građevinarstva za 50%.

146 Serbia 3,9
147 Madagascar 3,8
148 South Africa 3,8
149 Namibia 3,8
150 El Salvador 3,8
151 Republic of Moldova 3,7
152 Togo 3,7
153 Bahrein 3,6
154 Malta 3,5
155 Iraq 3,5
156 Fiji 3,4
157 Congo 3,4
158 Malawi 3,3
159 Syrian Arab Republic 3,2
160 Ukraine 3,2
161 Gabon 3,2
162 Malaysia 3,2
163 Bolivia (Plurinational State of) 3,2
164 Ireland 3,1
165 Liberia 3,1
166 Mozambique 3,0
167 Swaziland 3,0
168 China, Hong Kong SAR 2,9
169 Brunei Darussalam 2,9
170 China, Taiwan Province of 2,9
171 Thailand 2,7
172 Niger 2,6
173 Pakistan 2,5
174 Equatorial Guinea 2,4
175 Kiribati 2,2
176 Solomon Islands 2,1
177 Chad 2,0
178 Kuwait 1,6
179 Zimbabwe 1,5
180 Mongolia 1,4
181 Sierra Leone 1,4
182 Nigeria 1,3
183 Guinea-Bissau 0,4

 

Sa udelom usluga od 66,2% u BDP-u Srbija se nalazi na 59. mestu u svetu i manji udeo imaju BiH i Makedonija. Interesantno je da je Grčka na 9. mestu sa udelom 78,8% i veći udeo od nje imaju Hong Kong, Luksemburg i države-ostrva (Bahami, Maldivi, Sajšeli, Barbados, Grenada i Sent Lucija.

Udeo usluga u svetu je 66,2%, a u EU 73,3%.

Udeo trgovine i turizma u BDP-u Srbije je 13,2% i rangirana je na 125. mestu, pri čemu su sve BJR iznad nje. Prosečan udeo ovih delatnosti u svetu je 14,2%, a u EU 14,1%.

Udeo saobraćaja, skladišta i komunikacija je 17% i u ovom pokazatelju Srbija je daleko iznad svetskog proseka i EU, gde je udeo istih 6,8%.

U ovoj delatnosti Srbija je rangirana na rekordno visokom 7. mestu, ali nije jasno da li je to posledica „Srbije na raskršću Istoka i Zapada“ ili veće zavisnosti od mobilnih telefona u odnosu na Crnogorce.

Transport, storage and communications
1 Djibouti 28,4
2 Cape Verde 22,3
3 Madagascar 20,7
4 Panama 18,4
5 Antigua and Barbuda 18,3
6 Saint Lucia 17,4
7 Serbia 17,0
8 Latvia 16,1
9 Lithuania 15,2
10 Saint Kitts and Nevis 15,2
11 Fiji 15,0
12 Dominica 14,8
13 Turkey 14,6
14 Saint Vincent and the Grenadines 14,4
15 Grenada 14,0
16 Samoa 13,8
17 Myanmar 13,8
18 Sri Lanka 13,5
19 Estonia 13,5
20 Sao Tome and Principe 13,4

 

Prema udelu ostalih usluga (36,1%) Srbija se nalazi na 76. mestu i sve BJR su rangirane iznad nje. U ovu oblast spadaju i informatika, štampa i izdavaštvo, kultura… Prosečan udeo u svetu je 45,3%, a u EU 52,4%, te bi Srbija trebalo da poveća njihov udeo za nepunih 50%, a kako bi kompenzirala pad u poljoprivrednoj proizvodnji.

Srbija je u 2010. godini bila rangirana kao 81. zemlja prema vrednosti BDP-u po glavi stanovnika od 10.258 dolara iz 2005. godine. Ispod nje su bili Makedonija, BiH i Albanija, ali ne treba sumnjati da će u 2014. godini sve evropske zemlje biti bolje rangirane, ili makar to neće biti BiH.

Zaključak

U skladu sa stihom Branimira Štulića, Srbija voli da laprda među krajnostima kao rijetko g…. Stoga su i poželjne strukturne promene:

– manja potrošnja i veća štednja;

– manji uvoz i veći izvoz;

– manje usluga i više robe.

4 komentara

  1. Te strukturne promene se u prevodu zovu pad standarda i svodjenje ekonomije Srbije na realnu meru.
    Naravno tu postoji i mala zackoljica a to je vec postojeci dug.
    Pad standarda bi bio racionalna mera da Srbija ne poseduje ozbiljan dug ali u sadasnjoj situaciji sve sto ne bi bila ekspanzija odvuklo bi Srbiju u najtamniji kutak najdublje rupe..
    Potebna je novostvorena vrednost,povecanje unutrasnje potrosnje ,viskovi za izvoz i vrlo efikasno i striktno dalje zaduzivanje…
    To je jedini nacin da Srbija vrati dug da je ne bi opet tabali i Nemci i Turci..

    Nakon toga svako se moze igrati nove reforme…

    • Potrebno je znaci promeniti motivatore. Smanjiti rashode u „rupu bez dna“ i stimulisati ljude da pocnu da rade i stvaraju novu vrednost. Dok god se moze piti kafa u klimatizovanoj kancelariji, letovati u Grckoj, a radno vreme provoditi na facebook-u nema nista od toga. Takodje, ja smatram da bi privreda trebalo da se finansira (barem jednim delom) za vec zapocete projekte ili izvrsene radove, primarnom emisijom kroz neki vid drzavnih obveznica sa odlozenom naplatom a kojima se moze trgovati na berzi. Ubedjen sam da nam strane pare nisu potrebne barem ne za valjane projekte dok za one lose i strane pare kao i domace su cista primarna emisija sa visestrukom „kamatom“.

  2. Sukob izmedju administracije i ostatka nacije je fikcija ,to je virtuelno..to je pogresan nacin razmisljanja sa svih ekonomskih aspekata. Cak i da neka buduca vlast drsko podigne ili smanji plate administraciji za 100% to ne bi nista drasticno promenilo … Tu je u pitanju vise psihologija ,zavist i trazenje izgovora.. Realno to nema veze sa sveukupnom ekonomijom drzave.
    Osim sto neki misle da su vise drzavljani Srbije od drugih…

Оставите одговор на Darko Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *