Izvoz ili Smrt: Uni hop čarape i helanke za ceo svet

Шта је, највероватније, заједничко Рускињама, Немицама, Италијанкама и Словенкињама? Да носе  уни хоп чарапе или хеланке од синтетичких материјала произведене у Србији. Текст има за циљ да докаже овај став, а он би се могао оповргавати другим елементима женске гардеробе и парфимерије.

Извоз уни хоп чарапа и хеланки из Србије повећан је са 49 милиона евра у 2007 години на 114 милиона у 2012 години, а у 2013 години ће достићи нову рекордну вредност од око 130 милиона евра. У односу на вредност подаци изгледају импресивније ако се искажу у количини: у 2013 години ће бити продато иностранству око 180 милиона уни хоп чарапа произведених у Србији што значи да ће свака двадесета жена у свету имати једне произведене у Србији!

Но, да се вратимо из ових фантазија у реалне податке.

У првој табели су годишње вредности извоза од 2007 до 2012 године и ту се види да је највећи део извоза ишао у Италију, Немачку и Холандију. Тек у 2012 години регистрован је извоз у Руску Федерацију у вредности од 29,7 милиона евра, што је била упола мања вредност од извоза у Италију.

У другој табели су месечне вредности из 2013 године, где се види да је у јулу, августу и септембру више од половине извоза ишло у Руску Федерацију, а кренуо је да се појављује и извоз у Словенију, и у Белорусију.

Трећа табела приказује количине извоза, које су до половине 2012 године у килограмима, а од тада у комадима. У трећем тромесечју 2013 године извезено је 47 милиона комада уни хопа и хеланки, у чему у Руску Федерацију 21 милион, у Италију 13,4 милиона, у Немачку 9,8 милиона, а у Словенију 868 хиљада. Када се саберу подаци из последња четири тромесечја испада да је продата бар по једна уни хоп чарапа свакој Рускињи, Италијанки, Немици и Словенкињи (65,5 милиона, 58,3; 42,4 и 2,1 милиона комада, респективно).

Четврта табела приказује вредност увоза Русије по земљама где се види да је увоз из Србије у 2011 години износио 27 милиона евра, а у 2012 години 58 милиона евра, а што указује на реекспорт чарапа и хеланки из Италије у Русију у 2011 и у 2012 години. Пад извоза из Италије, са 65 милиона евра у 2010, на 55 у 2011 и на 35 у 2012 години додатно упућује на ту могућност.

Пета табела приказује месечне вредности увоза Руске Федерације у 2013 години, где је Србија убедљиво на првом месту, испред увоза из Кине, Белорусије, Хрватске и Италије.

Шеста табела приказује број увезених чарапа и хеланки. У септембру је увезено 15,5 милиона комада, у чему из Србије 5,4 милиона, из Кине 5,3 милиона, из Белорусије 2 милиона, из Италије 1,2 милиона и још три четвртине милиона из
Хрватске.

Седма табела приказује јединичне цена увоза по комаду. Просечна цена у септембру била је 96 евроценти, из Србије је била 99 евроцента, из Кине 56, из Белорусије 1,2  евра, из Хрватске 1,7 евра, а из Италије један евро и пет цента.

Kада смо већ дошли до сазнања да од увозних унихопки и хеланки Рускиње највише купују произведене у Србији, ред је да видимо каква је ситуација у Немачкој, Италији и Словенији.

Осма табела приказује месечне вредности увоза Немачке, које се крећу између 6,7 и 9,6 милиона евра и Србија је постала други инострани снабдевач овог тржишта након Италије. Врло је вероватно да ће током 2014 године постати први снабдевач, као код Русије.

Девета табела приказује увоз Италије по земљама и ту је Србија иза Хрватске и Румуније, а испред Албаније и Кине. Све сама звучна имена земаља се ниским зарадама, где су Хрватска и Кина изнад нас, а Албанија и Румунија испод.

Десета табела приказује податке о увозу Словеније. Ту је Србија у августу 2013 године достигла удео од три четвртине укупног увоза Словеније, док је у јануару била једва изнад једне десетине, претекавши Немачку и Италију и преотевши им ово тржиште.

Једанаеста табеле рангира земље према вредности извоза унихоп-а и хеланки од синтетичких влакана.Овај тржишни сегмент је у свету вредео 1,55 милијарди евра у 2012 години и више од половине укупног извоза имале су Италија и Кина заједно. Србија је у 2012 години учествовала са 7,3% у укупном светском извозу, као трећи светски извозник, а са више него дупло већом вредношћу од Турске на четвртом месту. САД, Белорусија, Немачка, Хрватска, Ел Салвадор и Румунија су још биле међу 10 највећих извозника , а ових десет земаља је објашњавало четири петине укупног светског извоза.

Било би лепо када би смо имали још пуно оваквих прича у Србији, а које би биле основ за вођење свих економских политика. Уместо прича о дефицитима и слављењу нових кредита и распродаја…

 

15 komentara

  1. To je pogled sa jedne grane a da vidimo gde bi ta prica bila ako bi radnice-i koji proizvode te carape umesto 25.000 RSD imale-i platu ,celih a opet jedva pristojnih, 50.000 RSD.
    Ta matematika je izvozni problem Srbije u koji naravno treba uracunati i cenu gasa i struje kao podsticaj koji nece dugo trajati..

    Konkurentnost na ustrb smrti naslov ove teme ne dovodi u dilemu?

    • I da su plate 50 hiljada isto bi bio unosan izvoz, mala razlika bi bila na stetu zarade poslodavca. Produktivnost je na dnevnom nivou izuzetno velika po radniku, ucesce zarade u jedno paru carapa je dosta nisko. Secam se primera od pre desetak godina kada je materijal koji se utrosi za jedan duks kostao jedan evro, za sivenje je odlazio jos jedan, maloprodajna cena bila je oko deset evra.

      Danasnji primer: radnica u proizvodnji donjeg vesa dnevno sasije robe za trziste u vrednosti od hiljadu evra, njena dnevnica je 1200 dinara. Siguran sam da i ovde poslodavci imaju razloga za zadovoljstvo iako ne znam odnos troskova proizvodnje i zarade po jedinici proizvoda.

    • Mislim da ima jos jedan izlaz: veca hrabrost radnika da krenu samostalno u privatne vode.

  2. Da se razumemo,ja jesam pristalica obaranja standarda kao trasiranja puta za izlaz iz ovog gliba ali ako se obaranje standarda bude sprovodilo jednostrano ,sa prihodovne strane, to nece biti dobro. Ni sada ni kasnije. Stvorice se preveliki jaz izmedju potreba i mogucnosti a za to nece sigurno biti dovoljni i plodonosni apeli politicara i guvernera da banke smanje kamate a trgovci marze.
    Pre ce biti da ce se povuci sa trzista jer ta opcija im je isplativija a u vidu treba imati da su u Srbiji trgovinski lanci,banke i distributeri pretezno starane kompanije. Dominantno strane,ako se zanemari forma.

    Dakle da bi se podigao izvoz ,proizvod zaista mora biti konkurentan a ne prividno a privid je da se „pita“ moze napraviti od radne satnice od 1 eura. Sa tim problemom ukrsta se i poljoprivreda i industrija vec sada.
    Dakle trenutni izvoz je trenutna iznudica bez mogucnosti da ima srednjerocno trajanje u ovim trzisnim uslovima u Srbiji.
    Drzava je autisticno napravila gap jer joj je politicki lakse da da manje plati domaceg radnika nego da utice na cenu ino proizvoda.
    Kako to prevazici bez dodatnih kredita u tenutku kad ste vec zaduzeni do guse a izkazujete zelju da se prikljucenjem u EU povinujete tudjim pravilima i zeljama, ja ne znam. Nemam pojma,to prevazilazi moj intelekt a iskreno mislim da je to nemoguce i sa nestrpljenjem ocekujem da to neko obnaroduje. A morace ,idu izbori na kojima se ce se postavljati jako naezgodna pitanja bez osvrat na proslost..

    Men’ se cini da ce opet marketing da pojede svoju djecu..

  3. I posle se cudimo zasto izumiremo, sa platom od 25000, ne mozes hraniti decu.

    Jedini izlaz koji Srbija ima je modernizacija, ulaganje u obrazovanje i nauku. Danas se zavrsio jedan tehnoloski ciklus (informatika), a otvaraju se novi (biotehnologije, robotika…) danas se mogu sa malim ulaganjima osvajati novi proizvodi. Danas Srbija jedino na cemu nesme da stedi je obrazovanje i nauka.

    • Srbija i za obrazovanje mora da pozajmljuje novac i ne samo novac.?! Treba razumeti sta faktici znaci procenat duga u odnosu na BDP.

      Dragane unosan biznis nije nesto sto se sagledava iz drzavne perspektive ,on je unosan i plodonosan kapitalu a sada je to slucaj iskljucivo na osnovu jeftine radne snage.
      Ne moze se i ne sme se vrsiti javna preraspodela u smislu odredjivanja koliko je kome malo i mnogo . Drustvo moze teziti socijalnoj jednakosti ali za to je potrebno da zauzme odredjeni ekonomski model. Srbija sada ne pokazuje ni promil zelje za tim ali ostaje mogucnost da ce se nesto promeniti u buducnosti. Privredni ambijent za koji se zalaze ministar Radulovic a koji je i meni blizak, nije drustvo socijalne jednakosti u reziji drzave vec trzista. To je ozbiljna razlika koja u ce u sebi nositi i ozbiljan kolateral.
      Na zalost u Srbiji je taj model sada jedino moguc jer je bezvezno protracila pocetnu mogucnost izbora.A mogucnost izbora je uvek dobra pocetna pozicija bez obzira na licne afinitete apropo pravca u kom se neko drustvo i ekonomija krecu.

    • Koliko sam ja shvatio znaci drzava treba skolovati ljude (na kraju krajeva porezni obveznici) za tehnologije koje ne postoje u Srbiji koje ce mozda doci u buducnosti (kao „strani investitori“), a sa velikom vjerovatnoscu da ce u 25.godini zivota ti isti spakirati kofere pravac Njemacka. Pa jel to Srbija vec neradi?

      Puno poz

      • Nele, trenutno je u Srbiji jedan poseban model, procenite sami koliko je dobar: najbolji djaci se upisuju na najjace fakultete (logicno),na budzetu su, dobijaju dom za smestaj, zavrsavaju fakultet i odlaze u inostranstvo da rade, da pune penzione fondove za tudje roditelje. Losiji djaci ne mogu da se upisu na budzet, roditelji im placaju preskupe skolarine koje nisu u srazmeri sa prosecnom zaradom, kao i privatni smestaj. Kada zavrse fakultet zaposljavaju se i moraju da rade za penizioni fond za svoje roditelje, kao i roditelje onih najboljih koji su otisli u inostranstvo.

  4. Prvo moramo pronaci uzrok ovog stanja u Srbiji.
    1. uzrok je da sve Vlade od 2000. slijede krivi model razvoja(kakav boziji Slovacki model razvoja) zasnovan na stranim investicijama negirajuci da je proces industrijalizacije istocne Evrope od zapadnoevropskih, USA i dalekoistocnih giganata zavrsen! On je zavrsen oni su pronasli terirorij 90ih i to je to! (45% krivice na njima).
    2.Monetarna politika NBSa. Svi guverneri od Dinkica do zadnje su jednako krivi jer nisu izasli u JAVNOST i PPRIZNALI da je ovaj „ZAKON o NBS“ STETAN za SRBIJU i da je u sluzbi svetskog FINANCIJSKOG OLOSA i da je dug KRIVICA NARODNE BANKE SRBIJEEEEEEEEE! ( 45% krivica )
    3. Sudstvo, al oni su na kraju i ja nevjerujem u silu represije ( 10% samo zato sto nedaju max kazne i spori su)

    Sad ovako sta napraviti?
    Novi model razvoja i novi „zakon o NBA“
    1. Srbija je SILA po zemlji po glavi stanovnika. Ulagati u poljoprivredu navodnjavanje(masovno navodnjavanje kakvi stanovi cesturine obilaznice zobilaznice i pizdarije) sto vise poticati plastenike vocnjake vinograde staklenike ma sve za hranu!
    2. energetika, biomasa,hidro.
    3. IT, opismeniti narod koristenjem interneta da izacu iz te je.. skucenosti uma koja im se stalno servira.

    Kurs, kurs je nerealan i nije u sluzbi izvozne privrede i resursa. Fluktuirajuci, ostaviti ga trzisnim silama (NBS samo da regulira od dnevnih spekulacija i napadaja trejdera). Ljudima koji su se zaduzili u evrima recimo dati jeftiniji evro da ga otkupe recimo za ratu ali da nemogu ranije otplatiti dug. Sigurno se ovo vec negdje desilo u svijetu i siguran sam da su ljudi pronasli dobar nacin za ovaj problem!

    Ukratko, zabranio bih budzetski deficit i da se NBS bavi trgovinom hartijama, zaduzivanjem u evrima itd mogo bih clan po clan da komentiram iz zakona. Mislim da bi bila i dobra tema za „Makroekonomija.org“ .
    Jednostavno vise PRIVATNOG kapitalizma i manje drzave.
    Ovo je ukratko.

  5. Dragane, vi ce te ih skolovati, dug ce vama ostati a oni ce odlaziti. Nezaustavljiv proces. Za penzije ce uvijek biti jer donose puno glasova(koliko ce one kupiti to je drugo pitanje) a najgori studenti ce u politiku i odlucivati o sudbini drugih tj o tebi.

  6. Poštovani Nele, Dragane I ostali.
    Pređite sa komentarima na Mišu I Mileta ili krećem da brišem jer su potpuno besmisleni u odnosu na post.
    Hvala vam na razumevanju.

Оставите одговор на Dragan Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *