Prelepa Srbija

Volim da se samonazovem Jovančom Micić iz Jagodine. Na žalost, proputovao sam svet od Tokija do San Franciska ali nisam bio u selima udaljenim od Jagodine ni pet kilometara. To je bila posledica stava da nisam za vozača, a koja je promenjena kada sam pre godinu dana sa par uglednih javnih ličnosti bio na Oplencu, u Topoli. Tada sam poželeo da položim vožnju kako bih sa suprugom i decom ponovio lepi doživljaj, ali i da bih upoznao Srbiju dalje od Beograda i Jagodine.

Pisati o lepotama Srbije u vremenu, već viđenih, nestašica osnovnih životnih namirnica, velikih poskupljenja i dramatičnog pada standarda građana nije pristojno. Ali, ne može se život provesti u iščekivanju kada će kod nas nešto biti pristojno i ukusno.

Oporavak standarda građana nakon sankcija trajao je do 2008. godine, da bi potom došlo do njegovog oštrog pada. Velikom broju mogućih indikatora pada standarda dodajmo i dolaske i noćenja domaćih turista. U odnosu na 2008. godinu u 2012. godini, na osnovu tendencija iz prvih sedam meseci, broj dolazaka domaćih gostiju biti manji za oko 22%, za koliko će biti registrovano i manje noćenja. Stranih turista biće više za 25%, uz 27% više noćenja nego 2008. godine.

Ukupan broj dolazaka i noćenja turista, a usled mnogo većeg relativnog značaja domaćih gostiju, biće za oko 8% manji nego u 2008. godini, uz oko 13% manje noćenja.

U odnosu na 2000. godinu broj dolazaka i noćenja domaćih turista smanjen je za 37%, dok je broj dolazaka stranaca povećan 4,9 puta, a noćenja 4,1 puta.  Stoga je ukupno smanjenje dolazaka 4,2%, a noćenja 16,7%.

U hijerarhiji ljudskih potreba hrana se nalazi na prvom mestu, dok se potrošnja za razonodu, putovanja nalazi među poslednjim. Slovenija je imala, prema anketi o potrošnji domaćinstva, u 2011. godini 3,4 puta veću potrošnju po stanovniku od Srbije (6.701 prema 1.963 evra). Pri tome je na hranu prosečan Slovenac trošio više za 29% (1.082 prema 841 evro), dok je za saobraćaj trošio 6,7 puta više (1.144 prema 170 evra), na rekreaciju i kuturu 8,7 puta više (732 prema 84 evra), a na restorane i hotele 7,4 puta više (281 prema 38 evra).

Ovi podaci ukazuju na redosled rasta u potrošnji: rast prosečnih prihoda u Srbiji za 30% gotovo da bi se u potpunosti potrošio za hranu, ali da bi zato rast preko te stope višestruko povećao rashode za druge potrebe, između ostalog i za saobraćaj, putovanja i hotele i ugostiteljske usluge. Pošto je takav rast prihoda nerealno očekivati u srednjem roku možemo se nadati potrošnji stranaca u Srbiji.

Stranci otkrivaju lepote Srbije, i o tome govore podaci o neprestanom rastu broja dolazaka i noćenja.

Jedan Austrijanac mi je pričao kako se čudi da je najveći broj njegovih sugrađana pod uticajem negativne propagande o Srbiji, a da je ona udaljena samo 250 kilometara, i da je malo njih radoznalo da je poseti i upozna. Jedini kanal uticaja je dobar glas o lepom provodu, o iskustvima, što zainteresuje nove znatiželjnike da dožive dobar provod u Beogradu, Exit-u ili Guči.

Blic je već pravio liste naj mesta u Srbiji, pa će i nabrajanje koje sledi biti sasvim ličan izbor, a napravljen uz pomoć google maps alata koji nam daje moć da zavirimo i u najnedostupnije delove planete Zemlje.

U izboru su mi prirodne lepote, vidikovci a idealno bi bilo da se na ovim lokacijama nalazi i dobra turistička ponuda (hoteli, restorani…).

U Vojvodini najvrednije lokacije koje se mogu obići su: Palićko jezero, Belo Blato kod Ečke, Fruška Gora  i Vršac.U Beogradskom regionu Boljevci (Nautičko selo)

Sa istočne strane Velike i Južne Morave u izboru su mi tri jezera (Srebrno, Vlasinsko i Zavojsko), nacionalni park Đerdap i Sokobanja.

U Zapadnoj Srbiji, najjužnije do Užica i Šumadiji najlepša mesta za obilazak su Aranđelovac, Topola (Oplenac), Ravna Gora, Valjevski kraj i sliv reke Drine.

Oblasti južno od Zapadne Morave i zapadno od Južne Morave nema smisla imenovati i nabrajati. Pošto se čitave oblasti prazne od stanovništva (što je slučaj i sa Istočnom Srbijom), ovo postaju prirodne i divlje lepote Srbije. Od Đavolje do Nove Varoši, od Tare do Ibra i Jablanice previše je lokacija koje vredi obići. Osnovna ograničenja za obilaske su kvalitet saobraćajne infrastrukture i nedostatak turističke ponude.

4 komentara

  1. Najbolje je diviti se Srbiji iz inostranstva. Od daleka mnogo bolje izgleda.

  2. Obavezno posetite Veliki Buk, iza Resavske pecine i Strmostena. Najbolje je posetiti ga po temperaturi od 40+ stepeni i u restoranu nad potokom uzivati u prirodno klimatizovanoj kotlinici ( oko27-28 stepeni). Neponovljivo uzivanje, takodje potpuno nepoznato u turistickom smislu je i vrelo recice Krupaje koje takodje preporucujem za popodnevni izlet. Naravno, najveci broj prelepih meste u Srbiji, dostupan je turistima samo leti jer zimi mnogi budu nepristupacni i po vise meseci. O Peruccu, kanjonu Uvca, Tari, Gocu,… ne treba ni trositi reci, prelepa mesta, mesta „sa karakterom“ koja tesko da mozete pronaci negde drugde u Evropi. Prelepa zemlja, sa puno potencijala, ali nazalost toliko smo lose organizovani da i crnacka plemena mogu da nam budu uzor.

  3. Gosn Boki

    Hvala na ideji. Iduceg leta kad budem u Jagodini, a i izvestim se u voznji po brdskim krajevima.

  4. Metar moga sela Amerika cela. Tesko bilo sta ozbiljnije Srbija moze turisticki da ponudi onima koji nisu sentimentalno vezani za nju.

Оставите одговор на Boki Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *