Srbija (Makedonija) i Bugarska: plate po stanovniku po regionima IX 2013

Mи са браћом Бугарима имамо много више сличности него са било којим другим народом у свету: исту веру, сличан језик, Ћирилицу, ратове, окупације и ослобађања, комунизам и краљеве… Још нисмо као Бугари достигли цивилизацијско достигнуће да магарце предлажемо за градоначелнике и скупштину, али ако би се мало више окренули погледом на Исток, можда би нам наша западна перспектива изгледала јасније.

Бугарска је чланица Европске Уније са статусом завршеног предшколског образовања и припремом за Први разред основне школе. Подаци о БДП-у не упућују да су се чином рађања у великој заједници народа нешто до сада овајдили, али ваљда томе служи образовање.

Дакле, Србија и Бугарска имају сличан број становника (не рачунајући овде КиМ јер РЗС од 1999 не располаже подацима са овог дела свете српске територије), али их краси различитост у погледу броја запослених лица и у погледу просечне зараде. Бугарска има пола милиона више запослених, и има за десетак посто мању просечну зараду (овде смо претпоставили да је нето зарада за 20% мања од бруто зараде, јер је у Бугарској порески систем напредан и усклађен са борбом против Беле куге, као и у већини земаља ОЕЦД-а). Фонд зарада у Бугарској је већи за око 100 милиона евра месечно, а по становнику је већи за 11 евра по члану, месечно: у Бугарској је од плата расположиво 102 евра а у Србији 91 евро. У просеку, месечно, по становнику и то у септембру 2013. године.

Подаци обрачунати по регионима су тако пријатни за гледање, услед самољубља и самозадовољства у погледу коришћених боја, те су приложени и табеларни обрачунски подаци, и слике ове две пријатељске, братске и комшијске земље. (Бугарска је тенденциозно релативно већа од Србије, а због мог порекла. Ако сви дођу и живе у Београду, а од њега више воле планине са којих су се спустили, онда и ја имам то право: да више волим Бугарску од Србије. А и чланица је ЕУ па више вреди, као што ће Србија са чланством више вредети).

Области Србије и Бугарске смо измешали у складу са рангом у погледу плата по запосленом. Бугарски региони су концентрисани при врху и дну табеле, а што указује на веће регионалне разлике него у Србији, а што би требало и потврдити некаквом значајном формулом и изабраним показатељем, још када би нам то био и циљ.

На врху листе се налази главни град Бугарске Софија, престоница, са 243 евра по становнику, што је упола боље од наших престоница Београда и регионалног центра Новог Сада. Чак и када би престоницу Софију смућкали са њеним окружењем, регионом Софија, опет би по становнику наша сабраћа имала по 216 евра, што је непристојно више него у нашој престоници Београду и регионалном центру Новом Саду. Након наше престонице и регионалног центра по рангу су чак четири бугарске области, Стара Загора, Варна, Габрово и Добрич, са приходима од 90 до 107 евра, а да би се као у идеалној породици и браку (још и када би биле разнородне) измешало много наших и њихових области са примањима од зарада у распону од 72 да 89 евра.

Након те заједнице области са сличним примањима у Србији и Бугарској следи 6 области у Србији које имају примања по становнику од 63,6 до 72,3 евра.

По 63,2 евра по становнику од рада и мање има 28 области у овим братским и религиозним суседним државама, у чему је 17 области у Бугарској а 11 у Србији. Уметност или мука преживљавања 5,6 од 14,4 милиона становника обе земље са по 2 евра и десет центи од зарада, и мање од тога, дневно могу се описати као одрицање од свих других потреба сем хране, а и она се купује и конзумира у најјефтинијем и најсировијем виду. Са дужим чланством у заједници народа Европској Унији, или са дужим очекивањем примитка у то чланство, свеједно.

Када је већ уложен оволики труд у сликарство и мапирање источнобалканске сиротиње искористили смо прилику да унесемо и податке о Македонији, коју и Албанци и Срби и Бугари и Грци једнако воле и доживљавају као своју. Подаци се базирају на једној грубој претпоставци да је проценат пољопривредног становништва исти у свим македонским регионима. Боље Ич него Нич. Та претпоставка би у Србији била сасвим тачна. Шта више, могли би да тврдимо да сем сељака других радника и немамо. Али, у Македонске детаљне податке немамо увид и претпостављамо да су сељаци, то јест пољопривредници, у једнакој пропорцији расути као и радници по њеним регионима.

Без да улазимо у исправност диверсификације агрикултураца у Македонији од плата има по 78 евра по становнику, што је за 12 евра мање него у Србији, а за 23 мање него у Бугарској. Југоисточен регион је најразвијенији са 98 евра и само су Престоница Софија, Престоница Београд, Регионални центар Нови Сад, Стара Загора и Варна испред њега по развијености. Скопски регион је на 10. месту са 88 евра, а Пелагониски на 11. на 87 евра. Најсиромашнији је, наравно, као и код Бугарске, Североисточен регион који се граничи са Србијом. Политика „осиромашимо сами себе што више, како би се решили становништва његовим исељавањем“ се не практикује само у Србији, јер су Македонија и Бугарска очигледан доказ да се та мудрост лако усваја и у окружењу. У Североисточнем региону живе са по 38,5 евра од зарада по становнику, док је у комшијском Пчињском тај податак 69,3 евра, а што претпостављамо да утиче да се из овог првог мало селе у овај други, макар романтични део популације. Миграционе статистике по земљама и по општинама би то потврдиле, или као гнусну помисао одбациле.

Свакакве још мисли могу да се изроде погледом на слике са подацима. На пример, Полошки регион у Македонији (56,2 евра по главчету) упоредив је са Сремом (58,5). Мучим очи гледајући у мапу и никако не могу да разумем како је та економија успешнија на Шар Планини него на Фрушкој Гори. А кад још упоредим равнице ова два региона, чиним се себи самом да личим на сина Драгана, Милашиновог.

22 komentara

  1. Neuporediva je Sara ( Gora) sa Fruskom Gorom. Gore je stocarstvo jos uvek ozbiljan posao( desetine hiljada grla) a iz svake kuce jedan ili dva clana rade u inostranstvu. Fruska gora je pak i geografski i ekonomski obican obronak.

    I to verujem da postoje podaci sa Gore samo iz onih opstina koje su pod upravom Goranaca i nesto malo Makedonaca. Dragas i ostale opstine su pod upravom Albanaca i sumnjam da su ti podaci dostupni a sve i da jesnu bili bi pozitivniji od Fruske gore.

  2. Kako da pricamo o prosecnim platama kada uopste ne znamo koliko objavljeni podaci odstupaju od realnih – ponovo se u sve uplice siva ekonomija: rad na crno koji se ne evidentira, isplacene zarade radnicima po minimalnoj ceni rada, zarade preduzetnika pausalaca koje su sve samo ne realne i jos mnogo toga.

    • http://www.youtube.com/watch?v=bcRSnw3yns0

      Dragane ,Dragane …U Srbiji ( bez Kosova i Metohije) ima 7,1 miliona stanovnika od toga 1,7 miliona ima zaposlenih isto toliko( 1,7) miliona penzionera a ostali su nelikvidni. Dakle 5,4 miliona ljudi u Srbiji ne privredjuje a 3,7 ne prihoduje ….

      Sta ce se desiti ako siva ekonomija bude nula(0) ,sto inace nije moguce nikad i nigde.

      Siva ekonomija se odnosi iskljucivo na one koji su zaposleni a skrivaju porez ?! Da li ce tada bolje ili gore ziveti onih 1.7 zaposlenih ili mozda ovih 5,4 nezaposlenih ?!?

      Da li ce budzet biti veci ako se suzbije siva ekonomija ili ako se zaposli recimo jos 1 ili 2 miliona stanovnika.

      Ja kazem da treba zaposliti jos 2 milona ljudi pa taman se siva ekonomija duplirala u odnosu na danas a nece ,opasce..

      To sa sivom ekonomijom je toliko glupo da ja stvarno ne mogu da verujem da je to uopste tema. To je isto onoliko glupo koliko i mantra o izvozu kao spasu za budzetski deficit.To nema veze jedno sa drugim jer sto izvoz bude veci budzet ce biti sve manji .Nema poreza na izvoz ,nema carina vec samo bogati pojedinci koji ce uvek novim ulaganjima postojati sve bogatiji a poreske obaveze smanjivati ili drzati na prihvatljivom nivou.

      Koga briga za platni bilans u drzavi koja je zaduzena do guse . Dakle na sve gore izneto spoljni dug je kao onaj djavolski trozubac koji svaki cas odozgo bocka svih 7,1 milion stanovnika i vraca ih da se kuvaju u vreloj vodi..

      A ispod lonca podlozeno, vatrica samo bukti…

      • Zaboravih da konstatujem da od 1.7 miliona zaposlenih 700 hiljada radi za drzavu sto implicira da ce lov na sivu ekonomiju da se olomi o onom jedinom radnom i produktivnom milionu Srba.

        Ajduk se ne postaje iz zelje vec iz nuzde a juruti ajduka da bi mu se naplatio porez je budalastina ?!

        Zasto?

        Zato sto kad ga nahvatate ( jadnoga ajduka) vi mu nemozete naplatiti harac a da ga ne uhapsite. Ovo pisem posto vidim da ni Radulovic ne razume kako to biva u realnosti.

        I na kraju treba da se vidi koliko ,istorijski,ima ajduka pokajnika?! To su oni koji ce nastaviti da privredjuju ali u okviru sistema gde je nemoguc opstanak ?!

        Odokativno cenim da ce od tog 1 milona produktivnih Srba ostati jedno 700 hiljada pokornih i vernih. Do Djurdjevdana.
        I to je taj posao i njegov rezultat.

        • Darko, ajde odgovori i da se vise ne vracamo na isto: da li je vlasnik firme koji prijavi samo 200 miliona dinara prometa, cinjenicno ima 600, par stotina radnika ne prijavljenih, jadnik koga ti podrzavas? 5,4 miliona ljudi ne privredjuje? Zar je moguce da verujes da ima toliko ljudi koji ne privredjuju? I onoliko onih koji ne prihoduju? Pojasni mi molim te ko onda vrti samo desetak tricavih milijardi evra van legalnih tokova? sirotinja? neradnici? Ajde onda predlozi da mi, produktivni Srbi, nikome i nista ne placamo.

          Sta bi bilo kada bi siva ekonomija bila nula, pitanje tvoje – Porezi na zarade bi se smanjili za trecinu, moja firma bi trenutno zaposlila 5 radnika. Da li bi to bilo za drustvo ili ne? Naravno da bi bilo dobro, a takvih primer bilo bi puno. I tocak privrede bi se pokrenuo. Vec znas da bi penzioneri, prosvetari, zdravstveni radnici, vojska i policija dobili mesecno po 50 evra vise – to je na godisnjem nivou 1,2 milijarde evra veca potrosnja u Srbiji nego sada – ta sredstva sada vecinom zavrse van granica zemlje.

          • Na osnovu kog zakona ili pak iskustva Vi tvrdite da bi se smanjenjem sive ekonomije porezi smanjili za trecinu a administracija dobila vece plate. U kakvoj su korelaciji uopste ta dva procesa ili pak povecanje broja zaposlenih.
            Upravo suprotno smanjio bi se broj zaposlenih a vasa pretpostavka o povecnju zarada u administraciji je nesto sto nece pokrenuti privreni ciklus vec traznju u uvozno orjentisanom modelu.
            Dakle to sto vi mislite da ce se desiti vec se desavalo od 2005 pa se od tog modela sada bezi ako primecujete. Od pokretanja privrede traznjom..

            Inace ne da 5,4 miliona ljudi ne privredjuje nego i onih 1,7 prihoduje neprihvatljivo malo. O prihodu penzionera ne treba ni govoriti.

            I na kraju nesto sto sam primetio u vasem izlaganju je stalna tezna za ugledanjem na druge apropo poslovanja. To je jedan revolucionarni sistem razmisljanja o ostajanju na liniji i teznji za kosmickom pravdom u ime drzave i buducnosti.
            Moram da vas razocaram, jer ono cemu Srbija tezi i ono u sta samovoljno ulazi nije pretpostavka socijalne pravde i drustva koje ce zajednickim naporima snaziti drzavu zbog kolektivne dobrobiti. To je drustvo koje stiti kapital i vlasnistvo pre svega pa cak i pre kolektivnog blagostanja.

            Drustvo koje nema interes da pita poslodavca koliko i kako placa radnike vec da li ce siriti svoj biznis i ostati na trzistu. Srbija je imala 50 godina uredjenje koje je trebalo da bude socijalno odgovorno sa nultom sivom ekonomijom pa opet siva ekonomija nikada nije bila veca nego tih godina. Pogledajte svaku gradjevinu u Srbiji ,sve je to siva ekonomija.

            I na kraju ono o cemu vi pricate nije siva ekonomija a vezano za nezaposlene ,siva ekonomija se odnosi iskljucivo na zaposlene tj. one koji legalno privredjuju. Ostali nisu obuhvaceni poreskim sistemom.

            • Darko, za mene penzioneri, prosvetni radnici, zdravstveni radnici, vojska i policija nisu administracija. Vrlo jednostavno bi se porezi i doprinosi na zarade smanjili za trecinu, pre toga mora da se naplati dobar deo utajenog PDVa, i svega sto sam napisao. Smanjenjem opterecenja zarada privrednici koji sada zaposljavaju preko 500 hiljada radnika na crno morace svoje radnike prijaviti ili otpustiti kako ne bi rizikovali visoke kazne. Povecanje potrosnje nece bas pokrenuti samo uvoz robe – velika zabluda da u Srbiji postoji samo uvoz robe i prodaja te iste robe – a gde su sve one druge branse, razne proizvodnje i usluge. I te kako ce se sve pokrenuti u Srbiji. Darko, sva moja razmisljanja su sa stanovista poslodavca – posao obavljam i razvijam iskljucivo zbog svoje porodice, ne zbog radnka. Do sada nikada mojim radnicima sa mnom nije bilo lose.
              Materijal o suzbijanju sive ekonome je mnogo duzi, detaljniji, ovo je samo sazetiji prikaz, u kratkim crtama prikazan – svi bi morali biti obuhvaceni poreskim sistemom.

          • Interesantan je toliki spin oko sive ekonomije u zadnje vreme. Valjda je potreban dezurni krivac za stanje u zemlji. Zasto niko ne spomene koliko je para dato kroz ogromnu referentnu kamatnu stopu. Pa samo 2007 je ref stopa u jednom trenutku bila 17% , a na repo stoku par milijardi eura. Razumem ja da moramo da platimo veliku cenu nemanja kapitala ali zar bas toliko da platimo da bi nam uvozna roba bila jeftinija. Pored toliko sistemskih gresaka koje imamo spinovati kako ce resavanjem sive ekonomije resiti sve probleme a neke od problema nikada i ne pomenuti, to je onda previse.

            • To je vec bila posledica zelje da se momentalno 2000 godine podigne standard. Upliv kapitala i uvoz su punili budzet i naizgled omogucili da sa 20 necega plate odu na 100 necega u kratkom roku. Kasnije se taj kapital tj.njegov ostnak animirao visokom ref.kamatnom stopom jer da nije Srbija bi bila daleko ispred Grcke a verovtno po ulicnim desvanjima slicnija.

              Da stvar bude zanimljivija a u prilog tezi da je Balkan dubok kazan imamo i ovu situaciju deceniju i vise kasnije. I sada bi kapital da izadje iz Srbije ali vise ne moze ,ostao je previse dugo,skuvao se. Sa te strane negde na ovim stranicama ima i mojih komentar iz vremena Beckog sporazuma. I tada sam bio uveren da je opet politika proigrala kapital na Balkanu ,sto se u principu i desilo.

              I sad imate trenutak u Srbiji da se njeni poverioci bore za dolazak novog kapitala u Srbiju ne bi li na taj nacin pretovarili svoja nenaplacena potrazivanja i izasli ..Zato nema novih banaka,merdzovanja ect..

              Skoro pa perpetuum mobile …ako zanemarimo Kosovo kao kolateral nakon cega ce doci na red i Republika Srpska. Mudrolijanje uvek ima cenu…

            • Strane banke su za deset godina iznele iz Srbije preko 28 mlrd. evra, to je strasan podatak. Pre par dana Zec je postavio pitanje: ako se guverner NBS hvali najmanjom inflacijom, zasto ne objasni zasto nam je referentna stopa trenutno najveca u Evropi (10.5%) i kolika je cena koju Srbija placa zbog previsoke stope?

              • Zavis kako se gleda na to ,da nije bilo tog kapitala Srbija bi jos bila u ’90-im godinama.Iznele su profit zasnovan na nasim zeljama a ne mogucnostima. Onomad kad 5.oktobra svi graknuse hocemo promene niko se nije pitao sta one donose.
                I sada kad hor slozno peva hocemo u EU niko se ne pita sta to donosi i kolika je cena.
                U Srbiji bi svi da budu bogati ,visoki i lepi ali pod uslovom da to drzava obezbedi. I tako se trasira politicki pravac delovanja drzave i aktivnosti drzavne administracije. Naravno to ima svoju cenu ?!Tako je oduvek i to Zec dobro zna jer otkad je drzave Srbije njena administracija je uvek imala deficit.Uvek se trosilo vise nego sto se zaradi.

                Inace ref.kam. stopa je ovako niska iz iznudice jer ne postoje privredne aktivnosti koje bi angazovale kapital.Zato nema svezeg kapitala i investicija a ako kamata i dalje bude padala poremetice se odnos interesa i rizika i nastace povlacenje bez obzira na nemogucnost naplate. To je stalna pretnja .

                • Darko, da li biste mogli u par tocki staviti u sto bi Srbija trebala ulagati i sto je jos vaznije koji bi koncept razvoja Vlada trebala usvojiti kao „koncept razvoja“ i zasto.

                  Puno poz

                  • Kad se kaze Srbija verujem da se misli drzavna administracija.
                    Sa te strane budzet treba, mora i jedino sme da finansira izgradnju infrastrukture.Konkretno to bi trebalo raditi iz nekog vida razvojnog fonda u koji bi se opet novac slivao iz tacno odredjenih prihoda. Dakle izgradnja inrastrukture,obrazovanje i pravna drzava u smislu institucija. Pod institucijama podrazumevaju se razni drustveni segmenti od socijalne politike do odbrane.
                    To je posao drzavne administracije i svake vlade,ambijent u kom vlada pravo i sigurnost.

                    To je koncept razvoja i to je sve . Sve preko toga je nepotrebno uplitanje i suvisno znanje sto bi se reklo.
                    Naravno ima tu sirokog spektra i ingerencija ali ja cak nisam ni pobornik modela u kom vlada privlaci direktno strane investitore. To je generalno kratkorocno i vrlo lose iako mnogi misle da je to vrlo,vrlo drzavnivcki posao .

                    To je nekad bio posao careva i kraljeva pa se malo preneo na politicki angazovane vlasnike veoma krupnog kapitala u svetu ,da bi sada sve zabe videle da se konji potkivaju..

                    Infrastruktura pak ima svoje prioritete i tu treba biti oprezan posebno kad je hidro energija u pitanju …Uglavnom Srbija tu iam posla za dve tri naredne decenije da bi dosla u ravan moderno izgradjenih drzava. Putna ,recna,zeleznicka,strujna,vodna,vazdusna i ina mreza..
                    Naravno prvo treba vracati dug koliko se moze jer dug je zao drug.

                    • Darko, sve ono sta ja predlazem je da se Srbija uhvati onog cega ima i sto moze da proizvode i izveze sa svojim rukama i pamecu u sljedecih 10-15 godina. Proizvodnja i stednja prave ceste jel dug je zao drug kako si rekao.
                      O onome sto ti govoris Srbija je daleko, o modernoj gradjanskoj zapadnoj Evropskoj ili anglo-saksonskoj drzavi. To je postupak sazrijevanja svijesti naroda i vlasti a to je dug proces koji se nemjeri godinama nego generacijama. Oni su davno prosli kroz to, recimo sazrijevanje odnosa poslodavca i radnika, trosenje novca poreznih obveznika (Mrka i Velja grade i takve baljezgotine).
                      Ja osobno mislim da zbog mentalnog sklopa ljudi koji zive u Srbiji (Srba i svih nacionalnih manjina) da bi bolje bilo da idu u pravcu smanjivanja socijale i drzavanog petljanja(recimo penzije) a vise u pravcu individualizma i privatnog kapitalizma (ponavljam, to je moje misljenje).
                      Uglavnom shvatio sam sto si zelio reci.

              • Dragane savjetovao bih ti da odes nas stranicu NBS i da procitas zakon o NBS . Tadasnji guverner gosp.Dinkic je napisao zajedno sa MMFom i Svjetskom bankom. Ovaj zakon sluzi da bih se OZAKONILA pljacka pri trgovinom valutama a UVIJEK I SAMO UVIJEK na stetu SRBIJE.
                Tu sam napisao gosp. Darku moje misljenje pa neznam dali si procitao,
                http://www.makroekonomija.org/0-miroslav-zdravkovic/izvoz-ili-smrt-un-hop-carape-i-helanke-za-ceo-svet/

                Razvoj privrede drzave je zapravo vrlo jednostavan i svede se na 2 solucije! Hoces se razvijati PROIZVODNJOM ili POTROSNJOM!
                http://s1315.photobucket.com/user/nenad77nad/media/pisanje-page-001_zps0d6896bc.jpg.html

                Ako odaberes proizvodnju stavljas MONETARNU politiku u sluzbu svojih resursa(prvenstveno) + strani investitori kojima odgovara razvojna politika. Vremenski duzi, stabilniji i sto je vaznjje ISPRAVAN nacin razvijanja drzave.
                Ako odaberes potrosnju … nerazumijem kako Srbija moze podizati BDP ako neizdaje konvertibilnu valutu i jos puno toga.

                Ministar Radolovic je rekao da je otvoreno 17k radnih mjesta a Dinkic 55k. Neka Palma i Dinkic koji mlate drzavnim parama za svakog stranog investitora stave SVOJU KUCU kao zalog! Kad privatnici dizu hipoteke nek i oni stave svoje. Kada bi tako garantirali ja bih PRVI GLASAO za njih.

  3. Grijesite Darko, grijesite.

  4. ali ovo se moze i emailom diskutovati

Оставите одговор на NeleYYC Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *