Srbija koja nestaje (3): Gadžin Han

Nakon Crne Trave, Gadžin Han je opština sa najvećim relativnim padom broja stanovnika nakon Drugog svetskog rata. U davnoj 1948. godini u ovoj opštini je živelo 26.380 lica, a prema popisu u 2011. godini 8.357 lica te je broj smanjen za 68,9%. Pre 65 godina je u ovoj opštini živelo tri puta više stanovnika nego sada. Opština se smanjuje za po skoro 200 stanovnika svake godine, te će se poslednji njen stanovnik u njoj nalaziti za oko 40 godina. Ukoliko se ne iseli, naravno.

U vreme socijalističkog razvoja broj zaposlenih je povećavan, te je on bio 899 lica u 1971. godini, 1.261 lice u 1981. godini i
najveći je bio 1989. godine kada je u firmama radilo 2.024 lica. Rast broja zaposlenih ni u tom davnom vremenu nije moga da utiče na demografski pad. Broj rođenih je bio više nego dvostruko manji od broja umrlih već 1981. godine, a više nego strostruko manji 1991. godine, da bi se sada na jednu kolevku spremalo po 5 kovčega. Sad, što je manji ukupan broj stanovnika, smanjivaće se i broj umrlih, ali će se ovaj relativan pokazatelj i dalje pogoršavati.

U opštini Srbi čine veliku većinu, a između dva popisa se povećao udeo Roma sa 1,7% u 2002. godini na 3,1% u 2011. godini. Verovatno se usred nataliteta Roma zaustavio dalji pad broja rođene dece, a koji je bio minimalan u 2009. godini kada se rodilo 23 beba ili po dve mesečno.

Ukupan broj zaposlenih lica je smanjen za trećinu od izbijanja svetske krize do marta 2011. godine. Broj preduzetnika je u tom
periodu gotovo prepolovljen, dok je pad u pravnim licima bio mali. U periodu od marta 2011. do marta 2013. godine došlo je do blagog oporavka zaposlenosti u preduzetničkom sektoru, ali je broj zaposlenih u pravnim licima smanjen za trećinu te je ukupan broj zaposlenih smanjen za 15%.

Probleme koje ne ume da reši težak život sa lakoćom rešava smrt te će umiranjem biti rešeni problemi nazaposlenosti, siromaštva i drugih ekonomskih i socijalnih pojava. Prema procenama starosne strukture stanovništva RZS-a iz 2010. godine, u opštini je bilo 15% lica mlađih od 19 godina i 45% lica starijih od 60 godina te je prosečna starost u opštini premašila 51 godinu. Sa nestankom života, nestaće i svi problemi.

Jedan komentar

  1. Šteta za ovaj kraj. Priroda je lepa, ali je činjenica da je infrastruktura loša naročito do Suve Planine. Društveni sektor je propao, a privatni se nije razvio na valjan način. Vrlo često kupim barbeški sir ili jogurt, što zbog ukusa što zbog pijeteta prema ovom kraju.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *