ANALIZA KUPOVNE MOĆI I TROŠKOVA ŽIVOTA U BJR

Indikator koji pokazuje relativnu visinu troškova života, odnosno relativne potrošačke cijene naziva se indeks potrošačkih cijena (engl. Consumer Price Index – CPI). Rast CPI ne ide u prilog potrošačima, jer se na taj način povećavaju njihovi troškovi. Međutim, postoji visok stepen korelacije između standarda života i troškova života. U tabeli 1. prikazani su indeksi potrošačkih cijena BJR gdje su za baze uzete potrošačke cijene u EU 28. Njaniže troškove života na početku i na kraju posmatranog perioda (2005 – 2012.) imala je Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, zatim Srbija i Bosna i Hercegovina. Najviše troškove života na početku i na kraju perioda imala je Slovenija, a zatim Hrvatska. Najniži rast cijena zabilježila je Hrvatska čije su cijene rasle 5% sporije u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Srbija je zabilježila najbrži rast cijena koji je za 5% veći u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.

Tabela 1. – Troškovi života u BJR (EU = 100) i rast troškova života u odnosu na BiH

Izvor:http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tec00120&plugin=1 – Eurostat

Najčešće korišteni pokazatelj standarda života je BDP per capita (po glavi stanovnika). U tabeli 2. prikazani su podaci o BDP per capita korigovani paritetom kupovne moći (engl. PPS). Iz tabele vidimo da najviši BDP per capita in PPS na početku i na kraju perioda imala je Slovenija, zatim Hrvatska, što korespondira sa podacima o troškovima života. Najniži BDP per capita in PPS bilježi Bosna i Hercegovina, zatim Makedonija i Srbija, gdje je samo Bosna i Hercegovina promijenila svoje mjesto u hijerarhiji među ovih 6 zemalja. Crna Gora zauzima treće mjesto po oba pokazatelja.  Kada posmatramo promjenu relativne kupovne moći, zapažamo da je slovenija zabilježila najveći pad koji u odnosu na Bosnu i Hercegovinu iznosi 17%. Najbrži rast ovog pokazatelja ima Crna Gora, čiji je rast za 24% brži u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.

Tabela 2. – Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika (EU=100) i promjena u odnosu na BiH

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *