Etničke promene u Srbiji između popisa 2002-2011, 14. Bunjevci i Rusini

Bunjevci i Rusini su male etničke grupe visoko koncentrisane u malom broju opština u Vojvodini. U odnosu na popis iz 2002 broj Bunjevaca smanjen je za 16,5%, a Rusina za 10,4%. Bunjevci su smanjili populaciju sa 20.012 na 16.706 lica, a Rusini sa 15.905 na 14.246 lica, a zbirni udeo u ukupnom broju stanovnika Srbije smanjen je sa 0,479% na 0,431%.

Bunjevci su najvećim delom nastanjeni u Severno i Zapadno-bačkom okrugu gde živi 95,4%, a nakon ove dve oblasti u Novom Sadu (287) i Beogradu (172), dok u svim ostalim oblastima živi u zbiru 313 pripadnika ove etničke grupe. Rusini su koncentrisani u Zapadno (4.718) i Južno-bačkoj (4729), Novom Sadu (2.160) i Sremskoj oblasti (2.044 lica). Između dva popisa broj Bunjevaca i Rusina je povećan u Novom Sadu, dok je u Beogradu povećan broj Rusina i smanjen Bunjevaca.

Posmatrano po opštinama 81% Bunjevaca živeo je u Subotici, 12,3% u Somboru, 1,7% u Novom Sadu, 1,2% u Bačkoj Topoli i 1% u Beogradu. U 74 opštine u Srbiji nije evidentiran ni jedan Bunjevac.

Najviše Rusina živi u opštini Kula (32,2% ukupnog broja Rusina), Vrbasu (23,7%), Novom Sadu (15,2%), Žablju (8,4%), Šidu (7,2%), Sremskoj Mitrovici (4,4%), Bačkoj Topoli (1,8%), Beogradu (1,7%) i Subotici (1,2%). Rusina nije bilo u vreme popisa u 63 opštine u Srbiji.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *