Poređenje opština u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj u 2012. godini: zarade, zaposleni i fond zarada

Ukupan fond isplaćenih zarada u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori u 2012. godini iznosio je 9,8 milijardi evra, za 2.135 hiljada zaposlenih uz prosečnu neto zaradu od 385 evra. Udeo Beograda, Novog Sada, Podgorice i Banja Luke u ukupnom fondu zarada iznosio je 46,5%, a kada im se dodaju Niš i Kragujevac ovih 6 gradova je učestvovalo sa više od 50% u ukupnom fondu zarada u 228 opština u ove tri države i teritorije. Stoga se poređenja mogu smatrati interesantnim za gradove srednje veličine, ili za manje opštine ovih država/teritorija. Na primer, Bač u Vojvodini je uporediva sa Kolašinom u Crnoj Gori, Šipovom u Republici Srpskoj i Velikim Gradištem u Centralnoj Srbiji sa fondom zarada od 7 miliona evra u 2012. godini.

Prva tabela rangira opštine prema prosečnim neto zaradama, druga prema broju zaposlenih, a treća prema fondu isplaćenih zarada. Stoga su u vrhu prve tabele opštine iz Crne Gore i Republike Srpski, dok su one i na dnu druge, i treće tabele usled malog broja zaposlenih i fonda zarada.

Najmanje plate u Republici Srpskoj imaju u opštini Vukosavlje, 268 evra, i u 36 opština u Srbiji su niže prosečne zarade. Opština sa najnižim prosečnim zaradama u Crnoj Gori je Ulcinj sa 357 evra i nalazi se na 80 mestu ove izmešane liste, što znači da 148 opština u Srbiji i Republici Srpskoj ima niže zarade. Među 30 opština sa najvećim prosečnim zaradama nalazi se 15 opština iz Crne Gore, 11 iz Republike Srpske, i samo četiri iz Srbije.

Druga tabela u vrhu ima samo dve opštine iz Crne Gore, tri iz Republike Srpske i 25 iz Srbije, što u konačnom utiče da prema fondu isplaćenih zarada među 30 opština se nalaze 23 iz Srbije, četiri iz Republike Srpske i tri iz Crne Gore.

Nisu poznati podaci o broja stanovnika po opštinama u Republici Srpskoj kako bi smo doveli u vezu fond zarada sa brojem stanovnika. Na primer, Podgorica ima sličan broj stanovnika kao Kragujevac (186 prema 178 hiljada stanovnika), ali ima znatno
veći broj zaposlenih (72 hiljade prema 40 hiljada) i skoro 3 puta veći fond zarada (456 prema 167 miliona evra). Nadajmo se da će proizvodnja FAS-a i pratećih kompanija, kao i pozitivne eksternalije od te proizvodnje na zaposlenost i zarade, uticati da u 2013 godini ne bude ovoliko veliko odstupanje Kragujevca u odnosu na grad uporedivog broja stanovnika.

Podatke svako može da koristi i analizira prema svojim interesovanjima. Na primer, trgovci za ocenu moguće prodaje po opštinama i mogućnosti za izgradnju trgovinskih objekata, bankari za zaduživanje stanovništva, industrijske kompanije za pronalaženja lokacije za početak proizvodnje (prosečne zarade po „beloj“ sirotinji).

Podaci se mogu koristiti i na sledeći način, na primer, za izračunavanje mogućih koristi od saradnje između opština; ako se zalažem za bratimljenje i ekonomsku saradnju Jagodine i Trebinja šta je moguće postići saradnjom.

Jagodina ima 18,6 hiljada zaposlenih lica i 68 miliona evra mesečni fond zarada, a Trebinje ima 7,4 hiljada zaposlenih lica i 38 miliona evra fond zarada. Herceg Novi se nalazi na sredini, mereno fondom zarada, sa 10,4 hiljada zaposlenih i 51 milionom evra neto zarada. Ukoliko bi svi Jagodinci, što je nemoguće ali je ilustrativno, otišli na godišnji odmor u Trebinje i potrošili 7 miliona evra (ne računajući penzionere čiji je fond penzija mnogo značajniji u odnosu na ove dve opštine u Srpskoj i Crnoj Gori) to bi Trebinju značilo rast BDP-a za skoro petinu, a to bi onda dovelo do povećanja prosečnih zarada, ili povećanja broja zaposlenih, ili kombinaciju i jednog i drugog. Novljani sa fondom zarada od 51 milion evra i Trebinje sa 38 miliona evra mogu predstavljati interesantno tržište za plasman poljoprivrednih i industrijskih proizvoda iz Jagodine, utičući na rast zaposlenosti i fonda isplaćenih zarada u Jagodini. Prema fondu zarada Jagodina se nalazi na 23. mestu na ovoj listi opština, Herceg Novi na 35. a Trebinje na 45. mestu. Uzeti zajedno postaju osma ekonomska veličina, iza Subotice, a ispred Pančeva sa 36,4 hiljada zaposlenih i sa fondom zarada od 157 miliona evra (što je više nego u Subotici).

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *