http://www.borislavpekic.com/2006/05/reforma-kolske-nastave.html Tekst je objavljen u knjizi „Političke sveske“, izdanje Solaris, Stylos, Novi Sad, 2001; © Borislav Pekić. 20. avgust 1955. Reforma školske nastave: ne samo u tehničkom pogledu i opštem sistemu obrazovanja, nego osobito u pogledu gradiva. Savremeni sistem stupnjevitosti bez selekcije pogoduje jedino mediokritetima. Pamet je zapostavljena za račun strpljenja. Hvale se i nagrađuju osobine robova. Škola postaje ogromna vežbaonica poslušnosti. Znanje …
Pročitajte Još »Književnost
Biti rodoljub nije sramota
http://www.borislavpekic.com/2013/05/biti-rodoljub-nije-sramota.html Biti rodoljub – nije sramota (za novi program Demokratske stranke) Dame i gospodo, uvaženi članovi DS, Neću govoriti o tekućem privremenom programu naše stranke, svima poznatom, nego o pripremama za njegov budući reljefniji i konzistentniji izgled, s kojim ćemo, ako na Velikoj stranačkoj skupštini bude odobren, izaći na izbore i njim, u mogućoj koaliciji s drugim srpskim strankama, …
Pročitajte Još »Moralni aspekti demokratije
http://www.borislavpekic.com/2011/05/moralni-aspekti-demokratije.html Dame i gospodo, veli se da politika ne poznaje moral kao kategoriju s kojom bezuslovno računa u svom praktičnom delovanju. Priznajem da u tome ima istine. Ali ako ga ne poznaje društveni sistem što ga takva politika gradi, ako on nema svoje moralne osnove, svoja načela i svoje zakone na koje se svi možemo, s jednakim pravima, osloniti, on …
Pročitajte Još »Disidenti, konfidenti, prazne ulice
А истина је можда могла бити у томе да је управа Сремске Митровице, у консултацији с Удбом Сремске Митровице, дошла до научног, дијалектичког претпостављам, закључка да више нисам акутно друштвено опасан, а уз то сам мал`не мртав, па да би било целисходно, један потенцијалан леш уклањајући, направити места за живе Србе који би их једног дана заиста могли угрозити. Наш …
Pročitajte Još »Druga, veoma duga, okupacija
Tada sam nekako počeo pisati pesme kojima je odsustvo rodoljublja bilo simptomatično. Možda je tu do izražaja došla netrpeljivost prema narodu, uzroku mojih nevolja, viđenom iz sasvim bliske perspektive i u dosta golom izdanju. Priznajem da taj uzrok za moje mešanje nije izrekom tražio. Ničije, uostalom. Mislio sam da je to zato što je moj razlog ubijen „drugom okupacijom“. Posle …
Pročitajte Još »Zatvor bolji od bekstva
Ispričaću vam priču o beguncu, kroz razgovor što sam ga na temu njegovog bekstva vodio, pošto je uhvaćen, u više navrata premlaćen i u samicu vraćen. – Dobro – rekao sam – mislio si da ti je skrovište obezbeđeno kod prijatelja? – I bilo je. Tako smo se pre njegovog izlaska dogovorili. Ali on je u međuvremenu umro. – Pa …
Pročitajte Još »Quo vadis, Jugoslavijo
http://www.borislavpekic.com/2013/01/quo-vadis-jugoslavijo.html Stope u pesku, Službeni glasnik 2012, Copyright © Borislav Pekić Quo vadis, Jugoslavijo Ima jedna politička zagonetka koja glasi: „Šta je to što ima tri boga, šest naroda i osam država, a samo jedno ime?“ Odgovor je – Jugoslavija. „Šta je to“, glasi druga politička pitalica, „što nešto znači, a ime mu ne znači ništa?“ To je opet …
Pročitajte Još »Dva telegrama Borislava Pekića
Oproštajni telegram[1] Bolešću sprečen da lično učestvujem na ovom Skupu izražavam duboku veru u to da ćemo stalnim i legitimnim pritiskom postići jedan od svojih najvažnijih ciljeva, a to je osvešćenje Srbije. Zadesile su nas teške nesreće i još teže nas čekaju. Za razliku od samohipnotizovane vlasti mi nismo dužni da ih trpimo. Nismo za njih odgovorni, nismo dužni da …
Pročitajte Još »Imali li igde išta dobro da za Srbina piše?
Godine 1943, iz štaba nemačke okupacione komande u Kopenhagenu obnarodavana je zapovest da svi danski Jevreji moraju nositi žut traku sa Davidovom zvezdom. Iz Amalienborga, rezidencije kralja Kristiana, stigao je odgovor da su svi Danci jednaki. Njegovo veličanstvo će od sutra i samo nositi žut traku oko ruke. Njegovo veličanstvo očekuje od svih lojalnih Danaca da ga u tome slede. …
Pročitajte Još »Posleratna sudbina
Prišao mi je čovek (da li, ili već „jazavac“?) s brkovima i rukom čijoj su šaci nedostajala četiri prsta, a palac je, plav i zadrigao, ličio na kasapsku kuku za vešanje mesa. Levo oko bilo mu je poluzatvoreno, desno kao signalni fenjer ritmički treptalo. – Kako se zoveš? – Borislav Pekić. – Za broj te pitam? – 14054. – Ah, …
Pročitajte Još »Komunističko zatiranje građanstva u Srbiji 1944-1945.
Stalež je tek izašao ispod revolucionarne mašine, povesne kombinacije prese i stroja za mlevenje mesa. Bio je izgužvan, izmrcvaren, iskasapljen. Mnoge porodice su još žalile streljane ili na Sremskom frontu ubijene[1]. Mnoge su žrtve tekućeg klasnog rata, budnosti vlasti i njenih rodoljubnih dostavljača, u kojima Zinovjev vidi prirodne proizvode rane mladosti komunizma, a ja kasne posledice prirodnog ljudskog nemorala [2] i …
Pročitajte Još »Veljača, Handke i propaganda
Када желим да се освежим од српске простачке медијске понуде (свака част изузецима) приступим хрватском порталу jutarnji.hr. Осим обожаваног Анте Томића пронађу се пристојни текстови на којима се може потрошити пар минута. Вељача ми је „запала за око“ због српских медија који су истицали њено задовољство животом у Београду, позитивним искуством. Ја га не делим. Мучим се сваки дан са …
Pročitajte Još »Režimi terora i prijateljstvo
Vreme je bilo takvo, ispunjeno bolesnim sumnjama, manijakalnim nepoverenjem i histeričnom budnošću da bi, verujem Udba i nama izbegla da kaže zašto nas je pohapsila samo da je to nekako mogla, da se istraga bez nas mogla odvijati. „Sretan sam bio bez obzira na ishod suđenja jer sam znao da je najgore prošlo. Za ovo vreme sam video (pored iskustva …
Pročitajte Još »Slovenci, Nedić, Tuđman i NDH
Slovenci, Nedić, Tuđman i NDH Равнодушност према прошлости рода није особина грађанства, осим ако је та прошлост банкротерска или криминална. Али је већ увелико текла 1941, били смо под окупацијом, Правила игре, Regola tu perhidiv, некадашње гркоцинцарске београдске чаршије распадаху се под дејством оштрих фрагмената Нове Европе, моје је ујак из фабрика „Југословенске удруђбе барв“ (JUB), из Дола крај …
Pročitajte Još »Pošteni rodoljubi su trn u dupetu lopova
Ujutru me je probudila hladnoća. Otvorio sam oči i na pedalj od njih ugledao olovno lice inženjera J. Ukočen pogled bez vida bio je upravljen pravo na mene, a usta poluotvorena kao da je na putu da mi nešto kaže. – Dobro jutro – rekao sam mahinalno, ali odmah shvatio da odgovor neću dočekati. Mrtav se čovek prepoznaje čak i …
Pročitajte Još »Fanatizam se ne leči, on samo menja idole
O Morbus Pauli, Pavlovoj bolesti ili Obraćeničkom sindromu Većina obraćenika staro, odbačeno mišljenje, čak i kad nikome zla nije nanelo, ne smatra tek zabludom, ispravljivom pukim prihvatanjem drugog mišljenja. Ono je za njih uvek i greh. A greh valja okajati, greh se ispašta. Ispaštanje se, međutim, ne izvodi uvek samokažnjavanjem, samomučenjem. Praktikuje se zlostavljanje drugih. U istorijskoj projekciji pokajanja preobraćenika …
Pročitajte Još »Partija
Пре рата, у рату, Партија је била елитистичка, карбонарска организација, уједињена, према властитом мишљењу, прогресивним циљем чије је остваривање, наводно, помагала сама природа историје, њена „дијалектичка нужност“, конспиративном техником и тираноидном дисциплином ратно-калуђерског Реда, крсташком мисијом, аскетизмом Изабраних и борбеним инстиктом Прогоњених, али, изнад свега, високом свешћу о тој изабраности, нарочитости, изузетности, што је у тако чистом виду може однеговати …
Pročitajte Još »U politici je opasno da se zaspi
Народни посланик румуњске мањине, друг Трајан Флора, био је типичан банатски паор. Нимало различит од војвођанских сељака које сам упознао у време окупације на мајчином имању у Баваништу, ништа друкчији од оних изгубљених несрећника које ћу у време Колективизације и Откупа срести у Среској Митровици (затвору, МЗ). Ушао је у ћелију као да су га тек пред вратима пробудили, у …
Pročitajte Još »Farawell Britain and…
Kad samo pisao uspomene s robije, objavljene pod naslovom „Godine koje su pojeli skakavci“, mučio sam sebe pitanjem: šta si od robije dobio, šta si u tamnici naučio. Premda u zatvor nisam otišao dobrovoljno, već zato što sam uhvaćen u pokušaju da našim narodima otmem slobodu, niti sam osuđen da nešto naučim, već da nešto zaboravim, uporno sam se trudio …
Pročitajte Još »KAKO IMATI IZBORE A NE IZGUBITI IH
Zašto vlade padaju na izborima retko je kad ikom jasno, ponajmanje palim vladama. Jer da jeste, da je razlog predvidljiv, retko bi koja vlada ikad pala. Obarao bi je samo inat elektorata kome su dojadili isti ljudi, isti govori, ista politika, čak i uspešna, ili strah od diktature kojoj beskonačno vladanje jedne garniture političara počinje da liči. Uskraćivanje povererenja takvoj …
Pročitajte Još »Nostalgični pomen srpsko britanskim odnosima
Већ сама чињеница да они постоје, да неки односи између Срба и Енглеза егзистирају, чак и да су прилично стари, треба да нас чини поносним. Бити запажен од Форин офиса није ни најмање лака ствар. Чак је и Хитлеру то пошло за руком тек када је опалио из свих топова. Из оног што сам прочитао о немачко-енглеским односима тог доба, …
Pročitajte Još »Službeni moral
AFERA PONTING, ILI ŠTA JE SLUŽBENI MORAL “Pisma iz tuđine“ od Borislava Pekića 2. maja 1982, u folklandskom ratu, britanska nuklearna podmornica „Osvajač” potopila je argentinsku krstaricu „Belgrano“. Kada je uočena, plovila je prema britanskim ekspedicionim snagama koje su se pribiižavale okupiranom otoku; kad je potopljena, udaljavala se od njih. No, u oba položaja bila je izvan zone, od britanske …
Pročitajte Još »Englezi, Rusi i Srbi
Време равнотеже и напретка, парадоксално, почиње једним ратом. Многи су ратови разједињавали Британију. Сетимо се битака између Брита и Англосаксонаца, па ових и Нормана; Рата Беле и Црвене руже; округлоглаваца и каваљера; лојалиста и оранжиста па чак и поводом рата са северноамеричким колонијама Енглеска подељена. Кримски је рат, између 1854. и 1856, патриотски уједињује. Почео је захтевом Руса за међународним …
Pročitajte Još »Najopasnije, međutim, nije bilo to što je glup, već što je pritom bio đavolski vredan
Geogre Prvi je uvek smatran nulom, ali je nula još veća bio onaj Drugi – glasila je jedna ulična doskočica. Najopasnije, međutim, nije bilo to što je glup, već što je pritom bio đavolski vredan. Glupost koja ustaje pre zore opasnija je od one koja se iz kreveta diže tek oko podneva. Mrzeo je Engleze – sjajna pretpostavka za upravljanje …
Pročitajte Još »Kakva bi danas bila Srbija da je Pekić pobedio Šešelja?
Није луд ко с лудим живот води. Луд је онај, госпо, коме лудо – годи. (Том 7, 560) Свака Историја – а то важи за породице каогод за народе и појединце – личи на тешко натоварена кола која се, успоравана кочницама, спуштају низ неку стрмину. У почетку се њени точкови споро, опрезно, пипаво котрљају. Али, како се дну примиче, споне …
Pročitajte Još »Zlatno runo: Veliki Srbin
Не кажем ни ја да је рипнуо што је био Србин, сасвим је могућно да је рипнуо што је био луд, само, опет, ко зна није ли то у неки тамо рачуњ – иста ставка… И онјдак, шта им је то – велики Србин? Као, тај је и тај, Бог да му душу прости, био народни добротвор и ВЕЛИКИ СРБИН. …
Pročitajte Još »Zlatno runo: predaja gradova
Чекајте, Кир-Симеоне, шта вам је супруга одговорила на пребацивање да нема призрења спрам големости магновенија? Зар је одговорила? Наравно да јесте. Зацели не би остала жива да није. Пребацила вам је да је, по њој, грђа срамота у тобожњем солидаритету с народом, према коме се стварно ништа не осећа, тражити пардоне за своју наследну шкртост. Isos, може бити. Умела се …
Pročitajte Još »Tvrđava, Meša Selimović
Ах, онај! Па шта ћу с њим у овој тарапани, ако бога знаш! Видиш колики је свијет. Ко све није био! И кадија, и муселим, и муфтија и дефтердар. Све сам их оставио да сједе заједно. А знам, мрзе се и гризу као бијесне кучке. Баш да видим шта ће бити, кажем сам себи. А они сједе на сећији, један …
Pročitajte Još »Majstor Žika i austrijski kapital
Мајстор Жика се – рећи ће – са своја три метра платна дневно свакојако није могао носити с тонама царински повлашћеног аустријског текстила. На тај начин је швапски монопол умртвио нашу привреду. У пеленама нам удавио индустрију, обогаљио занатске еснафе, заробио спољну трговину, а што је најопасније – отежавањем сваке домаће иницијативе – демобилисао чаршијски пословни дух. Аустрија је најмање …
Pročitajte Još »Trbuh uz Austriju, srce Rusima, mozak na otavu, a koža na doboš
Између бедног стања у коме Срби егзистирају као људи и идеалног које би уживали да су коњи, нема, синко, никакве паметне будућности. Кентаурско стање компромиса, равнотежа смерова и сила, половичност облика, панметронаристонска прагма још никог усрећила није. Трбух уз Аустрију, срце Русима, мозак на отаву, а кожа на добош. И да ли сам ја ишта срећнији што нисам регуларно рођен …
Pročitajte Još »Poraz pobednika: citat iz Zlatnog Runa
Ako ti Crni kolevku ne razbije, grob će ti svakako rasturiti. Ne možeš ga mimoići. A nekako je tako naopako svedeno da ti deca ne izumiru dok si mlad i kadar dok ih nadoknjadiš, nego kad si ustajao i rabatanj. Isprazne ko boltadzijski rafovima u trgovačka blokada. Sva ti reserva semenja istekla. Moz da sejes još jedino jed i pljuvačka . …
Pročitajte Još »Početak 1941 godine u Beogradu
БЕОГРАЂАНИ СУ ПО ОБИЧАЈУ ВЕСЕЛО ДОЧЕКАЛИ НОВУ ГОДИНУ. У нади и жељи да Нова Година 1941 буде носилац нових стремљења, бољих нада, Београђани су, понесени вољом да што пре дође тренутак опроштаја са старом годином, једва дочекали поноћ. У свим кафанама, посмртни марш је био сведок да је стара 1940 година сахрањена. Никада посмртни марш није одушевљеније био дочекан. Последњи …
Pročitajte Još »Meša Selimović o bosancima
Једном ми је показао богаља Џемаила, кога су дјеца вукла у колицима, а избатргавао се у своју терзијску радњу на два штапа, вукући сакате осушене ноге. Док је сједио, изненађивао је свакога љепотом и снагом, мушким лицем, срдачношћу осмијеха, широким раменима, јаким рукама, стасом као у пехливана. Али чим би устао, сва би се та љепота порушила, а према колицима …
Pročitajte Još »Andrić: Zlostavljanje
Али четкар је, ето, у последње време почео и од тих часова да јој узима понешто за себе. Јер његова страст да својој жени прича и пред њом глуми, све је више расла, а часови после вечере више му нису били довољни. Све се чешће дешавало да газда Андрија, одушевљен и узбуђен сопственим причањем, продужи да говори још и код …
Pročitajte Još »Andrić o Musoliniju
Ко је у новембру 1921, за фашистичког конгреса у Риму, видио њихове поворке како, у црним кошуљама са мртвачким главама, разбарушене косе и парадна корака, пролазе мирним римским улицама, тај је у њима могао да чита порекло и пут фашизма. Изузимајући по којег одушевљена и брадата професора и газдинске синове, и студенте с наочарима, све су то била брутална, неинтелигентна …
Pročitajte Još »Nezvani neka šute
Чувши, ту и тамо, дебате о републици или монархији, ми смо могли стварати више или мање оштре закључке о политичкој неваспитаности масе и о плиткости буржоаске психе и – прећи преко тога. Али журналистичка воденица која много меље а мало брашна даје, докопала је и распру доконих пургара и напухала од ње уводничарски балон, први злокобан и отрован симптом неслоге. …
Pročitajte Još »Ivo Andrić: Ćilim
Баба Ката, самохрана удовица у седамдесетој години, чиста и ушушкана старица, има на Бистрици кућу у којој живи и која јој је остала од оца, Петра Маруновића. Ту кућу је она донела у мира и у њој је сада сама, пошто је надживела мужа, а деце није никад ни имала. То је једна од оних малих сарајевских кућица у дну …
Pročitajte Još »Ivo Andrić o ekonomskoj okupaciji
Цитати из романа „На Дрини ћуприја“ Јер, чак и у овој забаченој касаби, где је живот у две трећине својих појава био још потпуно источњачки, људи су почели да робују бројкама и да верују у статистику. „Седамдесет и четири милиона“. „Нешто мање од пола милиона, управо 445.782,12 круна, по километру“. Тако је свет испирао уста великим бројкама, али од тога …
Pročitajte Još »Miloš Crnjanski: Seobe, citati
Seobe, druga knjiga, str. 11-15. Garsuli se načini kao da nikad nije luka ni jeo, ni mirisao, ali je Engelshofen znao nisko poreklo tog dvorjanina, kao i to da Garsuli ima umešane prste u sve to. Garsuli je, međutim, počeo da govori i tumačio je svoj dolazak u Temišvar, kao događaj vrlo važan. Veli, o tome zna i carica. Njena je …
Pročitajte Još »Umlatimo siromahe!
Бејах се на петнаест дана повукао у своју собу и окружио књигама по укусу онога времена (има томе шеснаест до седамнаест година); хоћу рећи књигама у којима је расправљано о вештини да се народи учине срећним, мудрим и богатим, а у року од двадесет и четири часа. Бејах дакле створио – прогутао, хоћу да кажем – свеколике даноноћне мудролије свих …
Pročitajte Još »Saramago: Citat iz Smrt i njeni hirovi
Полемика о смрти и смртима, тако добро започета између духа који лебди изнад воде у акваријуму и ученика филозофије, завршила би се комедијом или фарсом да се није појавио чланак економисте. Премда статистичко израчунавање, као што је он сам признавао, није било његова стручна специјалност, сматрао је себе довољно добрим познаваоцем материје да изађе у јавност с питањем с којим …
Pročitajte Još »Dragi daleki mladiću
Tražiš od mene savet, ali ti ga ja ne mogu dati u običnom pismu, čak ni uz pomoć ideja iz mojih ogleda, koje ne odgovaraju sasvim onome što ja stvarno jesam, nego više onome što bih želeo biti, samo da nisam otelovljen u ovoj staroj, već sagnjiloj mrcini, ili u crkotini koja tek što nije istrulila, a koja predstavlja moje …
Pročitajte Još »Andrić: citat iz Vezirovog slona
Kad se ljudi u Turskoj ispnu do visokih položaja i dokopaju vlasti i sredstava, često se kod njih javi i pojača zanimanje za neobične životinje. Nešto kao lovačka strast, ali izopačena lovačka strast koja izbegava pokret i napor. Tako je i do sada bivalo da pojedini veziri dovedu poneku životinju koju ovdašnji svet nije nikada video: majmuna, papagaja, angorsku mačku. …
Pročitajte Još »Zdravo, zdravo!
– Šta ćeš sad da pišeš? – pitali su me mnogi mnogi posle 29. maja nekako pakosno i podrugljivo – nema više za tebe materijala! O publiko srpska, dobričino moja, kako si grdno prosta i naivna. Prošao je 29. maj, ali smo ostali mi. Mi smo isti onakvi kakvi smo i pre bili. Poginuo je Aleksandar, a to …
Pročitajte Još »Sabato citat dijaloga
– Lažljivče! Nebrojano puta si mi rekao da se žene razlikuju od muškaraca! – Pa to je razlog više da me zanimaju njihova mišljenja. Čoveka uvek kopka ono što je drukčije ili nepoznato. – Dakle, priznaješ da je za tebe žena ipak nešto sasvim drukčije od muškarca! – Ne treba se uzbuđivati zbog nečega što je tako očigledno, Norma. …
Pročitajte Još »Citat iz Stradije
Сирота нова влада одмах је морала мислити, а томе занату министри у Страдији нису вични. Искрено да говоримо, неколико дана су се јуначки, поносно држали; док је трајало и последње паре у државној каси, они су прекодан весела и ведра лица примали силне депутације из народа и држали дирљиве говоре о срећној будућности миле им и напаћене Страдије; а кад …
Pročitajte Još »Iz Autobiografije Nušića
Из Аутобиографије Бранислава Нушића Сећам се, на пример, да смо се једном играли и кризе. Криза је појава која траје од самог постанка ове државе и трајаће све док држава устраје, као оно кад се дете роди „с фалинком“ па је вуче целога живота. И политичка деца најрадије играју ту игру, па зашто је не би и ми играли? Разуме …
Pročitajte Još »Sabato – poslednji dani Če Gevare
Bio sam četiri dana u patroli sa prvim bataljonom četvrte divizije, u onim iskonskim planinama punim zmija, boa, divovskih paukova i jaguara (iz sećanja Marija Sajla, ratnog dopisnika London Tajmsa). Septembar je bio još gori nego avgust. Morali smo na užasne marševe, gubili smo ljude, bilo je nekoliko bitaka i počelo je da nam ponestaje i ono najneophodnije. Još …
Pročitajte Još »Bodler: Loš staklorezac
Ima priroda isključivo posmatračkih, kojima delanje uopšte ne odgovara, a koje, međutim, po nekom tajanstvenom i nepoznatom porivu, stupaju katkada u dejstvo s takvom brzinom za koju ni same ne bi poverovale da su sposobne. Onaj ko se pribojava da ga pazikuća ne dočeka i ne ojadi kakvom vešću, pa kukavički luta po čitav čas pred vratima ne usuđujući …
Pročitajte Još »Sabato o medijima
Naslađivao sam se čitajući dve stvari koje su me očaravale: male oglase i policijsku hroniku. To su bile jedine stvari koje sam čitao od svoje dvadesete godine, jer jedino one osvetljavaju ljudsku prirodu i velike metafizičke probleme. U šestom izdanju piše: U NASTUPU LUDILA, SEKIROM UBIO ŽENU I ČETVORO DEČICE. Ništa ne znamo o tom čoveku, osim da se zove …
Pročitajte Još »Ernesto Sabato: Citat iz Izveštaja
Koliko budalaština počinimo kada mislimo da se rukovodimo strogim logičkim rasuđivanjem! Zaista, mi rasuđujemo dobro, rasuđujemo izvanredno, na osnovu premisa A, B i C. Jedino nismo uzeli u obzir premise D i E, a ni F. Kao ni preostala slova latinične abecede ili ćirilične azbuke. Taj isti mehanizam navodi pametne psihoanalitičare da budu bezbrižni nakon što su izveli sasvim ispravne …
Pročitajte Još »Bile su to dramatične i burne godine.
Mislim, na primer, na Karlosa čije pravo ime nikada nisam saznao. Još ga vidim, još me gane njegova slika: vidim ga kako, nagnut nad onim jeftinim izdanjima knjiga od trideset ili četrdeset sentavosa, uporno i teškom mukom sriče slova, kako šakama upire u slepoočnice kako neki mladić koji se upinje, traži, konačno nalazi i otvara kovčeg za koji je čuo …
Pročitajte Još »Sabato o anarhistima
Među anarhistima se moglo sresti beskonačno mnogo različitih tipova. Bio je tu tolstojevski tip koji je odbijao da jede meso, kao protivnik svake nasilne smrti, koji se često bavio esperantom i teozofijom. Ali je bilo i pristaša nasilja, čak i u najekstremnijem vidu, bilo zato što su smatrali da se protiv države može boriti jedino silom, bilo zato što su, …
Pročitajte Još »Danilo Kiš o nacionalizmu
„Nacionalizam je, pre svega, paranoja“ (pisao sam u tom intervjuu). „Kolektivna i pojedinačna paranoja. Kao kolektivna paranoja, ona je posledica zavisti i straha, a iznad svega posledica gubljenja individualne svesti; te, prema tome, kolektivna paranoja i nije ništa drugo do zbir individualnih paranoja doveden do paroksizma. Ako pojedinac, u okviru društvenog projekta, nije u stanju da se „izrazi“, ili zato …
Pročitajte Još »