FARMACIJA – ZAVRŠNI UDARAC

Naslov ovog teksta može da bude u najmanju ruku dvosmislen. Da li farmacija, tj. farmacetuska industrija zadaje završni udarac. Odgovor je ne. Država  odlukom komisije za zaštitu konkurencije (ako je suditi po tekstu u prazničnom broju Blica) planira da  zbog kako je navedeno kartelskog udruživanja i nedozvoljenih odluka u vezi načina distribucije lekova  i narušavanja konkurencije na tržištu izrekne drakonske kazne. U najmanju ruku logična odluka ali samo ako se ova materija ne poznaje.

Prvo i osnovno, lek nije kao i svaki drugi proizvod na tržištu, njegova proizvodnja, promet i registracija je strogo definisana vrlo  egzaktnim uslovima definisanim Zakonom o lekovima i medicinskim sredstvima. U njemu jasno piše kako se obavlja proizvodnja i promet lekova, ko  može biti nosilac dozvole za proizvodnju i stavljanje leka u promet i sl.

Zatim, vrlo bitno ono što najveći borj ljudi ne zna, a  nažalosti ni oni koji su plaćeni da to znaju ne znaju,  a to je da proizvođač niti trgovac lekovima  ne stvara tražnju. Tražnju stvaraju prepisivači, medicinski radnici koje ta ista država plaća iz budžeta;

E sada, najvažnije, to samo u Srbiji ima, država koja finansira zdravstvenu potrošnju i njeni delatnici (lekari koji prepisiju) nemaju direktnu vezu, tako da Fond zdravstva plaća, a ne utiče na potrošnju direktno, dok lekari prepisuju i nije ih briga kako će to fond platiti.

Ne treba mnogo mudrosti da bi se zaključilo da ceh plaćaju distributeri i proizvodjači. Ti isti koje država sada globi milionskim kaznama (u eurima naravno) i koji verovatno neće moći da plate ako im banke ne odobre kredite (i ovako su prezaduženi jer država svoje obaveze za isporučene lekove plaća u ovom trentuku u roku većem od 210 dana) koji se sada koriste za finansiranje obrtnih sredstava jer su im svoja zarobljena u potraživanjima kod države. Mnogi verovanto neće moći da plate i imovina će im otići na doboš.

Da  se nadovežem na uzrok ove pošasti. To je sporazum o načinu distribucije lekova u 2008 godini gde su proizvodjači dali ekskluzivno pravo najvećim veledrogerijama da preko njih prodaju svoje lekove i da ih distribuiraju do potrošača. Tačno je da se na ovaj način favorizuju velike  veledrogerije (ovih sedam veledrogerija  preko 90% učešća u snabdevanju tržišta Srbije) ali iste imaju sve uslove za tako nešto. Prvo adekvatna i kondicioniran skladišni prostor prema istom Zakonu o lekovima, zatim  veliki vozni park kojim se ti lekovi distribuiraju apotekarskim ustanovama, bolnicama i domovima zdravlja i sl. Takođe je tačno da postoji preko 200 veledrogerija u Srbiji međutim njih 90% ima promet na nivou osrednjeg kioska sa novinama i sitnicama na dobroj lokaciji.

E sada ključno pitanje: šta sprečava proizvodječe da sami distibuiraju svoje lekove. NIŠTA. Zakon o lekovima u članu 120 stav 4 to dozvoljava.

Takodje treba podsetiti da već preko polovine tržišta lekova pokriva uvozni lek. Uslove distribucije uvoznih lekova preko  predstavništava velikih kompanija niko nije spomenuo. Kakav kartelski sporazum kad je cena leka pod kontrolom i kada je pravilnikom definisano kako se cena leka formira i koliko maksimalno može biti po jednom preparatu i obliku.

Takođe potrošnja lekova nije isto što i potrošnja sokova, piva, bombone i sl. Jer potrošnju definiše lekar indikacijom bolesti i potrebnom terapijom. Teško da neko hoće da pacijentu prepiše  deset tableta dnevno diklofenaka, brufena i sličnog leka ako indikacija bolesti nalaže maksimalno dva ili tri.  Prema tome, samo obrazloženje ne da je smešno nego i nelogično u najmanju ruku.

Postavlja se pitanje da li su se možda kartelski udružile i cementare obzirom da ih ima samo tri u Srbiji i pod kojim uslovima oni kontrolišu tržište, ili pak proizvodjači cigareta kojih ima samo dva velika i jedan zanemarljivi i da li oni imaju sporazum o kontroli u uslovima prodaje na tržištu. Da li su oni kojim slučajem narušili konkurenciju. Mnoga pitanja i mnoge logične postavke su bez odgovora.

Šta je mogući scenario. Ne usudjujem se prognozirati i pored toga što sam više od 12 godina radio u najvećoj farmaceutskoj kući u Srbiji  isključivo na rukovodećim poslovima, što sam 4 godine bio generalni direktor u to vreme treće farmaceutske kuće u Srbiji po proizvodnji i prometu lekova (2003-2007) i sl.

Lekovi su posebno osetljiva materija jer su egzistencijalno zavisni proizvodi, u Srbiji više osim Galenike nema domaćeg  proizvodjača,  da li će Actavis i Stada kao kompanije koje imaju potpuno vlasništvo nad Hemofarmom i Zdravljem početi da iseljavaju proizvodnju iz Srbije i ovde ostaviti nekoliko hiljada ljudi bez posla, na njima je da odluče. Ili će pak ovde proizvoditi a prodavati na drugim tržištima i to je poslovna odluka. Država Srbija već preko polovine svojih potreba podmiruju uvoznim lekom na račun domaćeg (svake godine uvoz raste po stopi od 10-15%) svi registrovani uvozni lekovi su uglavnom na listi koje finansira Fond zdravstva,  velikim kompanijama koje snabdevaju tržište Srbije (preko 90% tih lekova  proizvode domaće fabrike) država ne sme očigledno da se zamera.

22 komentara

  1. „Ne treba mnogo mudrosti da bi se zaključilo da ceh plaćaju distributeri i proizvodjači“
    Ovo je, naravno, apsolutno netacno. Najveca korupcija i KRIMINAL su upravo u ovoj sferi, a aktivni ucesnici kriminalnih radnji su upravo proizvodjaci i drzavni distributeri.
    „E sada ključno pitanje: šta sprečava proizvodječe da sami distibuiraju svoje lekove. NIŠTA. Zakon o lekovima u članu 120 stav 4 to dozvoljava.“
    Pa sto onda ne distribuiraju? Zato sto onda ne bi moglo da se krade.
    Zapanjen sam da je uvek lucidni Dragovan napisao ovakav tekst.

  2. Postovani gospodine Mile,
    uz svo postovanje za vas komentar moram konstatovati da niste u pravu i da ne postujem uz svo uvazavanje strucnjake opste prakse. Ja vec pet godina nisam u toj vrsti biznisa, nemam interes da branim nikoga, ali ovo su cinjenice, kakav kriminal i korupcija, mesate proizvodjace i zdravstvo to je ko da ne kazem sta… Ovo je aksiom koji se moze proveriti uvek, nisam ni rekao da ne postoje pojedinacni iskrivljeni slucajevi, ali je fakat to sto sam naveo. Ulozite uvozne sirovine, platite radnike i poreze, platite kamate bankama i cekate 220 da naplatite vasu crkavicu, covece kakva korupcija,

  3. Dragovane ,sve ti napisa sa dozom zabrinutosti ali ne sastavi dve karike ,ne sastavi lanac…
    Zar upravo farmaceutske kuce ne salju svoje ljude na noge svakom doktoru,lekaru i direktoru …Cak i po provincijama…
    Cemu sluze oni silni trgovacki putnici( putnicki-trgovci) koje velikodusno placaju genericke kompanije.
    Ili da ne pominjemo genericke kuce….??

    Otvoris Politiku i tamo oglas „Prima se doktor za prezentaciju bla-bla….auto,troskovi i plata duplo veca od eminentnog hirurga.
    To je izvor korupcije i to su bukvalno bele kragne…

    Distributer i proizvodjac ne placaju nista jer sve to placa zdravstveno osiguranje tj.radna sila Srbije.O fondu posebnom prilikom jer se za svog vakta ne secam da je isti imao direktora koji nije odoleo…
    Na stranu sto poimence znam sve koji su se u poslednjih pola veka bavili ili se bave bilo cim u vezi farmacije pa mogu i da svedocim…
    Farmacija je oblast u kom se mito planirano nudi i kalkulise u troskove kompanija .Kako ovde tako sugde u svetu..
    Jedino mi je nepoznat motiv za ovakav tekst zabrinutosti…posebno u svetlu cinjenice da su se Srbija i njeni ljudi satrli da bi doveli recimo i Stadu i Aktavis..

    • Dragi Darko, nema posebnog motiva ali ako pogledate desavanja sa ovom granom videcete da je drzava uspela da jednu retko prifitabilno i tehnoloski superiornu granu od koje moze biti veoma znacajnog deviznog priliva baci na kolena. Farmacija je samo po sebi profitabilna grana, kao i telekomunikacije, ucesce rada visokog stepena strucnosti je veoma izrazen, prosecno ucesece visokoobrazovanih radnika u ukupnom broju je kod svih faramceutskih kuca oko 40-45% tako da i to treba repsektovati. Pogledajte koja grana je najveci izvoznik u Svajcarskoj – farmacija pa onda kompanije koje proizvode hranu

      • Znam, ali to je opste mesto. Holandski lobi drzi citav region u saci u domenu poljoprivrede,EU banke su kartelisale finansijsko trziste i ne dozvoljavaju razvoj trzista kapitala, Rusi kontrolisu naftu i gas,Nemci sve zivo i mrtvo..(opsta potrosnja)
        SAD daju dozvole na izvoz oruzja i opreme ali kontrolisu i sve rejting agencije i finasijske institucije. Naravno i najace institucionalne investitore.

        Vi dobro znate da u Srbiji ne postoji institucija ili persona koja se moze odupreti moci bilo koje velike kompanije…Moc multinacionalnih kompanija odavno je prerasla male i srednje drzave.
        To je politika. I to je ono na sta su ekonomisti upozoravali politicare jos daleke ’90 godine neposredno pre raspada YU.

  4. Postovani gospodine Dragovane, ja imam dokaze o korupciji i kriminalu prilikom kupovine lekova. Ogromnoj korupciji i ogromnom kriminalu. I ne samo ja. Sirom Srbije cveta korupcija i kriminal u ovom drzavnom „biznisu“. Apsolutno ne mogu da poverujem da za to ne znate.

  5. Gospodine Dragovane, proguglajte malo po domacim novinama, pa cete i sami naci nebrojeno primera, da ne bude da ja, „strucnjak opste prakse“ nesto izmisljam. Uostalom, ne morate da odgovorite meni, „strucnjaku opste prakse“, odgovorite sami sebi na retoricki postavljeno pitanje zasto proizvodjaci ne otvaraju apoteke. Odgovorite na jednostavno pitanje – zasto u Srbiji uporno postoje drzavne apoteke? Nije valjda to zbog brige za gradjane ove nesrecne zemlje?

  6. Apoteke kao i distribucija nisu bitne.Bitan je odnos koji se direktno uspostavlja na nivou predstavnik genericke kuce -doktor…
    Tako isforsirana vestacka traznja ,kasnije samo prolazi kroz distribuciju i maloprodaju…Mozda malo kod suplemenata i sl.. ali to je zanemarljivo…
    Usput odnos „drzavnih“ i privatnih apoteka je nemerljiv jer na jednu dzavnu dolazi najmanje pet privatnih…..odokativno…

  7. Darko, proguglaj malo i ti, pa ces videti cemu sluze drzavne apoteke. Takodje, sam broj apoteka ne znaci nista. Neuporedivo veci promet je preko drzavnih apoteka.

  8. Ne razumem…hoces da kazes da drzavne apoteke proizvode vestacku traznju ?? Ili distributeri??

  9. Hocu da kazem, primera radi, da je bilo slucajeva da je gomila lekova pred istekom roka trajanja prodato drzavnim apotekama, jer privatne apoteke nisu lude da tako nesto placaju SVOJIM PARAMA. Hocu da kazem, primera radi, da ce drzavna apoteka da otvori gomilu apoteka koje nemaju nikakvu ekonomsku opravadanost, da bi se u odredjenom momentu ostvarili odredjeni politicki interesi. Hocu da kazem, primera radi,da se u drzavne apoteke zaposli buljuk radnika, onako, da bi se ostvarili odredjeni politicki interesi. Hocu da kazem, primera radi, da se stvaraju ogromne, neracionalne, zalihe lekova da bi rukovodstvo dobilo letovanje u Egipat za 4-5 ljudi. Hocu da kazem, primera radi, da se placaju, preko reprezentacije, stranacki kafanski racuni. Hocu da kazem, kako je to sve ista ekipa, a koja sve to radi, jer je udruzen privatni interes i drzavna (nicija) kasa.

  10. Mile, Darko je ovde potpuno u pravu!
    Radio sam u Tehnoservisu jos 80tih i jedan oour se bavio zastupanjem americke farmaceutske kuce upjohn, od 30 zaposlenih 25 su bili lekari i veterinari koji su samo obilazili kolege i objasnjavali prednosti upjohanovih lekova, ne moram da naglasavam koliko je seminara bilo organizovano od Dubrovnika do Majamija i neces verovati svi trajali po 7 dana, obezbedjen smestaj i prevoz i za muza ili zenu. I to je bilo u socijalizmu kad nisi mogao tako lako da potkradas drzavu kao danas.
    Inace najveci problem nabavke lekova je upravo nas zakon o lekovima koji u jednom clanu kaze: Uvozni lek pored atesta u Srbiji mora prvo da dobije i atest u nekoj drzavi EU. Tako smo onemoguceni da uvozimo jeftine lekove (i do 10 puta jeftinije) iz Kine, sto je najgore cak se i inostrani lekovi koji su atestirani kod nas (Kubanska vakcina protiv raka pluca) i koji su se pokazali odlicno ne mogu distribuirati pre nego sto je odobre u nekoj zemlji EU. Samo taj clan zakona zdravstveni sistem kosta desetine miliona eura godisnje, a ubacen je da bi se velikim zapadnim koncernima omogucio monopol.

  11. „Radio sam u Tehnoservisu jos 80tih i jedan oour se bavio zastupanjem americke farmaceutske kuce upjohn, od 30 zaposlenih 25 su bili lekari i veterinari koji su samo obilazili kolege i objasnjavali prednosti upjohanovih lekova, ne moram da naglasavam koliko je seminara bilo organizovano od Dubrovnika do Majamija i neces verovati svi trajali po 7 dana, obezbedjen smestaj i prevoz i za muza ili zenu. I to je bilo u socijalizmu kad nisi mogao tako lako da potkradas drzavu kao danas.“
    I to je sad opravdanje? Pa upravo je tako i moglo zato sto je bio socijalizam i onda i sada. Da si ti, Miso, vlasnik privatne apoteke da li bi uzeo od dobavljaca nepotreban i skup lek zato ako bi ti obecao seminar od sedam dana?

  12. Nije bitna apoteka, nego dali je lekar prepisao taj lek. Ako postoji traznja naravno da bi ga uzeo. Apoteke su nebitne one samo izdaju lekove koje lekari prepisuju, bitna je sprega proizvodjac-lekar.

  13. „Ako postoji traznja naravno da bi ga uzeo.“
    Ja sam te pitao da li bi uzeo lek ako ne postoji traznja. Da li bi drzao tri puta veci lager nego sto je potrebno? Da li bi uzeo lekove koji su blizu isteka roka trajanja? Uostalom, i sam si rekao da su placali seminare po 7 dana, cemu to, ako lekovi sami sebe prodaju? I sam znas da je to daleko od idealnog… Jedini nacin da se to spreci je privatizacija.

  14. Nismo lacali apotekare, nego lekare da prepisuju lekove i stvaraju traznju. Kada se pojave recepti sa odredjenim lekovima, apotekari sami dolaze da ih kupe.

    Apoteke su nebitne, mozes im prodati samo jednom ako nema recepata, zato salji lekara u Majami da napise sto vise recepata.

  15. Dakle, Miso, ako se uhapsi direktor Apotekarske ustanove zbog milionske stete izazvane preteranim zalihama i istekom roka trajanja lekova, mora da je greska, jer nista nije kriv direktor, nego su lekari izdavali mnogo recepata?
    U ovoj drzavi i jeste ovako, jer vecina obrazovanih ljudi naivno misli da su samo politicari pokvareni, a svi ostali su super i kada bi imali postenije politicare, drzava bi procvetala… Sto sam stariji sve vise uvidjam znacaj obicne ulicne prakse, jer tek kada covek spozna nase drustvo moze da shvati i probleme. Evo, primer gradjevinske industrije. Nekada sam mislio da su korumpirani samo oni gradjevinci koji su radili sa ondasnjim vlastim, a tek kada sam izbliza upoznao tu „industriju“ video sam da nema cistih. Svi koji rade za drzavu i kojima treba nekakva saglasnost drzave su do balcaka umesani.

  16. Mile ja ko kineski da ti pisem, nema apoteka i nikog nije briga za njih, nikad se nije desilo da se otpisuju milionske sume zastarelih lekova.
    Lekari su bitni, kad oni pisu recepte postoji potraznja i posao cveta godinama, apoteke mozes samo jednom tako da napunis i da dodjes na crnu listu, niko od farmaceutske industrije to nije radio. Ovo sa lekarima rade svi.

  17. Miso, daj neki privatni mejl, da ti posaljem par linkova, da ne bude da izmisljam..

  18. Ako Dr kaze da koristis Nimulid a ne Nimesulid i ako najednom na trzistu ima Nimulida a sve redje Nimesulida onda to znaci da je marketing sluzba Indijaca ili njihovog predstavnika ,zavrsila posao..
    Direktori ustanova su potrosni kolateral jer neposten covek napravice proneveru i kod prodaje cigli…Nema to veze sa trzistem.
    Druga stvar je sto masta prosecnog potrosaca ne moze ni da predpostavi kako izgleda trzisni rat i sta se odvija i na sta su kompanije spremne u trci za prodajom..
    Tako recimo EU odmah zabrani Nimulid za decu mladju od 12 godina i psiholoski prepolovi traznju..Onda izlobira za jos par poteza i izgura ga sa trzista..
    Glave lete Mile zbog prodaje i vodi se citav obavestajni rat. Dok je nasa sluzba decenijama vodila brigu o ratovima i teritoriji ,strane agencije su bile u sluzbi velikih kompanija. U sustini citave drzave stoje ispred svojih proizvoda bez obzira da li se one proizvode u Kini ili Indiji.. Vazno je kome pripada profit…
    Zaposlavanje Kineza ili vec koga je samo koska za gladne…
    Kanal distribucije je nebitan nakoh porudzbe jer porudzbina je vec lavovski deo posla…
    Onda u Srbiji dolazi do onog drugog paradoksa o kom govori Dragovan, a to je naplata.Velike kompanije i to nekako izdrzavaju zahvaljujuci difersifikaciji.Neke bolje neke gore…Male nikako i zato se prodaju…
    Ima tu naravno i beslovesnog bescarinskog rezima ali to je nas usud jer ono sto mi uradimo leku uradimo i cementu i belom luku i…
    Kad si neobrazovan,naivan,neiskusan,gladan,zeljan a prevaren onda nema mesta cudjenju.. To je nasa politika i na moje cudjenje narod uporno bira one politicke partije koje sporvode takvu politiku.
    Naravno pre ili kasnije doci ce do otreznjenja ali iz tog grma nece iskociti zec.. A nece zato sto nema alternative. U Srbiji ne potoji nista politicki organizovano a dovoljno svesno,edukovano i obuceno da postane protivteza bezumlju.
    Kao i vecina covecanstva i Srbija je posla za zadovoljenjem svojih niskih strasti..

  19. „To je nasa politika i na moje cudjenje narod uporno bira one politicke partije koje sporvode takvu politiku.“
    A zar ima drugacijih partija?

  20. Misio sam na to da bira partije koje takvu ekonomsku politiku imaju u svom programu. Stranke ne menjaju program pa racunam da i dalje zastupaju tu politiku…
    Naravno u realnosti to ne mora da bude tacno jer i one partije koje nisu tako orjentisane sdusno su sprovodile takvu politiku…
    No sa te strane trebalo bi ocekivati da LDP nestane kao i sto je nestala komunisticka partija ali realnost je drugacija…

Оставите одговор на Darko Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *