IZVOZ SRBIJE U 2012

Jedna od bitnih pretpostavki jačanja  privredne konjukture je kratanje  izvoznih aktivnosti privrede. Srbija po  tom pitanju ima nepovoljne trednove u 2012 godini. Recesija i pad privredne aktivnosti i pre objavljivanja zvaničnih finansijskih i računovodstvenih podatak je moguće videti kroz kretanje spoljnotrgovinske razmene.

U prvih sedam meseci 2012 godine izvoz privrede Srbije beleži stagnantno kretanje ili realni pad. Podaci o kretanju izvoza po tarifnim grupama u prvih sedam meseci u poredjenju sa istim periodom prošle godine su dati u narednim tabelama.

Šta se može zaklučiti iz navedenih tabela? Rast izvoza kod tarifnih stavova 85 i 84, električna i elektronska oprema i mašine i alati. Medjutim izrazit je pad izvoza po mesecima kod žitarica (taj trend će biti naročito izražen u drugoj polovini godine jer glavni izvozni proizvod-kukuruz zbog suše neće značajnije zastupljen u izvozu. Pad je izrazit i kod voća (mada druga polovina godine bi trebala biti izvozno intezivnije jer tada stiže glavna ponuda ovog izvoznog proizvoda (maline, kupine, jabuke i sl.). Veliki pad izvoza je još kod sledećih pozicija koje čine prvih deset izvoznih pozicija:

  • Žive  životinje;
  • Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa;
  • Gvoždje i čelik;
  • Bakar i proizvodi od bakra;
  • Guma i proizvodi od gume;
  • Odevni predmeti;
  • Pića, alkoholi i sirće i sl.

Glavni udar na smanjenje izvoza biće zaustavljanje rada Železare Smederevo, odnosno izvozne pozicije  gvoždje i čelik, koji su do 2012. Bili udarni proizvodi u izvozu. Mala je verovatnoća na bazi podataka  prvih sedam meseci da će druge tarifne pozicije značajno smanjiti ovaj nedostatak, pogotovo što ni  glavni izvozni proizvodi nemaju rast izvoza. Od ostalih značajnijih pozicija u izvozu još su samo farmaceutski proizvodi značajnije povećali  izvoz u odnosu na isti period prethodne godine. Postoji povećanje izvoza kod manje značajnih pozicija u izvozu ali oni ne  mogu ni blizu alimentirati smanjenje izvoza dominantnih pozicija.

Mesečne vrednosti  izvoza u 2011 i 2012 godini.

Grafikon kretanja izvoza po mesecima

12 komentara

  1. Tesko je raspravljati o bilo cemu u zemlji gde obican narod, ali i ucene ljude, ne zanima sticanje dohotka, vec jedino i iskljucivo njegova raspodela. Zato cemo uskoro doci da raspodeljujemo – nista. Otud je bolje da ja i dalje cistim boraniju…

  2. Darko, nisam pratio, pa kada procitah tvoj komentar, prokrstarih po netu… Moram nabaviti puno, puunoooo boranije…

  3. Izvoz je manji… Ali je zato deficit veci…

  4. Gosn. Darko
    Post je o izvozu tako da brišem komentare koji nisu u vezi sa postom.
    Gosn. Mile
    Možda nas boranija preporodi, i bukvalno i simbolički.

  5. Danas popricas sa covekom koji je bio ozbiljan proizvodjac mleka i kada sam cuo sa cim se sve suocavao, a i sa cim su se suocavli svi ostali proizovdjaci nije ni cudo gde nam je izvoz. Mnoge sanse su ispustene i do novih cemo se nacekati.

  6. A spominjanje „Sartida“ u kontekstu izvoza po meni posmatrajuci sa laicke strane je nepotrebno. Uvezli, preradili i izvezli.Nema uvoza, nema ni izvoza. Uticaj na nula.

    • Nije uticaj nula. Veliki je gubitak i to se pokriva poreskim novcem, kao u desetini drugih fabrika po zemlji.

      • Sa unutrasnjeg stanovista. Uticaj je nula.Nisu uvezli, nisu izvezli. Na tom sam mislio.Procitah da ce dobiti novog poslodavca do polovine sledece godine. Tada mi je sve bilo jasno. Cena sirovnina se menja dnevno na svetskom trzistu, cak toliko da prosecan industrijski proizvodjac moze da izgubi milione evra dnevno, ali nasi pametnjakvoci znaju sta ce se desavati na trzitu u narednih godinu dana. Bice milijarderi, ako vec nisu.

      • Mile,
        Uzeli od nas i dali njima. Za drzavu u globalu nije neki gubitak. Sasvim je nebitno u cijem su dzepu pare. Cista preraspodela. Totalno nepravedna. Isto mislim i za te druge fabrike koje spominjete, da li ce novac dati njima ili administraciji nije toliko bitno, ni jedni ni drugi ne stvaraju.

        • Slazem se, samo nemoj vise koristiti odomaceni termin „drzava“. Nisu oni drzava, mi smo drzava, a oni su drzavni aparat, vladajuca oligarhija, kasta… Moramo raditi u narednom periodu na definisanju, sto bi rekli seljaci, ko je goramo, a ko je doljamo.

  7. Ovim zavrsavam moje oglasavanje na ovim stanicama sto ne znaci da ih necu pominjati u javnosti…
    Greska uvek vodi u jos vecu gresku i aksiom je da se tom prilikom brzina dogadjaja minimum triplicira…

    Vreme je da neki ljudi zacute…Kad Seselj govori i deluje, najbolje je otici sto dalje…

  8. Nepotreban je lican obracun, ako se zeli popularizacija ovog sajta. Sto ljudi, sto cudi.

Оставите одговор на mile Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *