POLOŽAJ DOMAĆIH BANAKA – KOMPARATIVNA ANALIZA

Poslednjih dana se u medijima intezivno analizira stanje domaćih banaka (Srspke banke, Poštanske štedionice, JUBMES i Privredne banke Beograd). U  analizama se čak ističe i mogućnost da Agrobanka ’’dobije društvo’’ odnosno da neka od nabrojane četiri banke vrlo brzo doživi likvidaciju. Kakva je situacija u bankama sa dominantnim državnim vlasništvom pokazaće sledeća analiza osnovnih finanisjskih pokazatelja iz bilansa stanja i uspeha  navedneih banaka u prethodne dve godine.

Izvor: nbs.rs/bankarski sistem/bilansi banaka

Šta se na bazi prezentiranih finansijskih pokazatleja može naslutiti:

Pogoršanje poslovnih performansi banaka kroz odnos izvora i plasmana. Rast plasmana banaka nije bio pokriven adekvatnih odnosom u njihovim izvorima, jer je kod Poštanske štedionice rast plasmana bio pokriven enromnim rastom obaveza, dok je kapital ostao gotovo nepromenjen ili čak smanjen. Dve banke (Srpska i JUBMES) su imale nešto bolje poslovne pokazatelje, mada je nivo datih kredita JUBMES zanemarljiv u odnosu na ukupne kreditne plasmane. Odnos kapitala i depozita je veoma povoljan. Kod Srpske banke situacija je nešto drugačija ali ne toliko alarmantna.

Učešće kapitala u izvorima sredstava banaka

Proračuna autora

Privredna banka već gotovo godinu dana svoje plasmane zasniva na pozajmljenim izvorima (depozitima i kreditima). Kod Poštanske štedionice odnos kapitala i obaveza  ubrzano klizi ka zoni neadekvanosti kapitala, odnosno obavezne dokapitalizaicje.

Banke nažalost,  snose posledice  finansijskog stanja svojih klijenata koje se pogoršava iz dana u dan. Opstanak banke će diefinitno zavisiti od finansijskog opstanka svojih najvećih komitenata. Ako se donedavno komitenti bili taoci svojih poverilaca, polako se dolazi u situaciju da poverioci budu taoci svojih dužnika.

Struktura izvora sredstava plasmana banaka pokazuje da domaće banke svoje plasmane  zasnivaju na kraktoročnim (transkacionim) i ostalim depozitima. Krediti  nemaju neko značajno učešće u izvorirma. U narednoj tabeli je data struktura izvora i za tri najveće banke sa akcionarskim kapitalom gde se vidi da primljeni krediti (od svojih matica iz domicilnih zemalja) imaju značajno učešće u plasmanima. Na taj način se relativizuje rizik jer su krediti vučeni po višestruko nižoj kamati nego što  je kamata na plasmane ili odobrene kredite. Za razliku od domaćih gde nema prirasta kapitala u anlaiziranom periodu kod tri najveće banke rast kapitala je značajan.

Izvor: Isto,

Takodje je evidnentno da domaće banke (izuzev JUBMES) imaju značajno veći udeo ‘’loših plasmana’’ u ukupno odobrenim kreditima. Ukoliko se taj trend nastavi, odnosno ako banke u narednom periodu (što je vrlo verovatno) dodju u situaciju da nastave za ispravkom vrendosti neneplativih kredita njihova finansijska pozicija će se pogoršavti kroz rezervacije troškova, pada vrednosti kapitala i naravno smanjenja odnosa kapitala i depozita. Da li će Agrobanka dobiti društvo pre svega zavisi od pomenutih tendencija.

Osnovni poslovni pokazatelji  najvećih banaka u Srbiji

Uporedjujući podatke o poslovanju navednih banaka sa četiri domaće banke vidi se da one imaju izrazite viškove likvidnosti (gotov novac i opozivi depoziti-repo operacije i sl.) upravo zbog činjenice da domaća privreda više nema adekvatnu kreditunu
sposobnost i da se banke nerado odlučuju za intezivnije kreditiranje privrede i stanovništva.

Udeo  ‘’loših’’ plasmana u odobrenim kreditima

3 komentara

  1. Nisam siguran ali mislim da drzava i dan danas nije ispunila svoju obavezu prema Postanskoj nakon pripajanja Agrobanke(nove) Ili je to uradila kao prelazno resenje dajuci joj neku garanciju preko onog fonda, prazne ljusture..

Оставите одговор на Darko Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *