Subvencije za kupovinu novog vozila Fijata

Reče ministar finansija i privrede, parafraziram, daćemo 3.000 evra subvencija  svakome ko kupi novog Fijata. Iskaz bi trebalo da glasi „od novca poreskih obveznika, ili novim zaduživanjem, častićemo svakoga ko kupi novo vozilo“. Častiće se i FAS da postigne veću prodajnu cenu u odnosu na moguću od srpske sirotinje, koja u najvećem delu, a to je oko 98% stanovništva, nije ni pri pomisli da kupuje novo vozilo.

Znači, subvencioniše se relativno mali deo stanovnika koji već imaju novca. A šta je sa onima koji nemaju? Na primer, zašto se dodatno ne subvencioniše sa po 3.000 evra majka svakog novorođenog deteta u delovima Srbije sa najvećim padom broja rođene dece? Ili sa po 300 evra mesečno svaka trudnica na selu koja odluči da održi trudnoću do druge godine deteta? Ako se pomaže manjini, onda bi trebalo da se cilja njen najugroženiji deo.

Ako deca nisu najbitnija, i socijalno-materijalna ugroženost žena koje se ohrabre da rode, stoka, u svetlu afere sa alfatoksinom i ugroženosti zdravlja mlekom koje pijemo, dobija na značaju. Istom svotom novca (15 miliona evra) može interventno da se kupi oko 8 hiljada krava iz Nemačke i Austrije, i da se podeli na lutriji svim zainteresovanim seljacima u Srbiji, a da to ne bude privilegija samo jagodinskih.

Međutim, ovakvim pokušajem polemisanja, zapravo se opravdava besmisao, pa je nepotrebna i štetna reakcija.

Dok se ministar igra ekonomije, a ne igra se samo on, Srbija će nastaviti da ide ka ivici provalije, na kojoj je bila krajem 2008. godine, i propast je sigurna i neizbežna. Samo je pitanje kolika je dubina provalije.

Početkom 2009. godine nas par smo kritikovali subvencionisane kredite privredi. U februaru 2009 godine donet je „paket mera za izlazak iz krize“ koji je najvećim delom predstavljao kopiranje mera koje je primenila Nemačka. Suštinsku razliku predstavlja činjenica da je Nemačka izvozno, a Srbija uvozno-orijentisana ekonomija, pa mere koje podstiču oporavak Nemačke, u Srbiji podstiču uvoz i uvoznu orijentaciju. Strašno je što je to bilo pre četiri godine, a to je pola investicionog ili tehnološkog ciklusa. Koga je briga što godine prolaze?

Subvencionisani krediti za kupovinu stanova podstiču cene nekretnina umesto da se dopusti da one padnu, pa da oni koji imaju novca i žele da dođu do nekretnina, to mogu da učine po nižoj ceni od tržišne.

A subvencionisane kredite preduzećima (bankama da smanje prekogranične kredite), za kupovinu nekretnina, radna mesta u neprivatizovanim preduzećima, nisku cenu električne energije i drugih javnih usluga, penzije veće od mogućih kao i rast broja mesta u javnom sektoru i njihovih zarada, subvencionisanje novih radnih mesta sa po 4, 8 ili 10 hiljada evra, plaća preostali maleni i efikasni
privatni sektor.

Kada se ovakva mera najavi postavlja se pitanje da li je ona bila planirana budžetom za ovu godinu, ili će se zbog nje vršiti rebalans budžeta, preraspodelom potrošnje ili povećanjem potrošnje i deficita? Ali, pitanja poput ovog može se napraviti predugačak spisak, suština je ista: u Srbiji su ekonomija i pravo igrarija i dok se deca mogu igrati sve je u redu. Narod je glup, ili se tako misli, ali je statista ovakvih igrarija.

Ako već nismo napustili Srbiju, niti se pobunili protiv ovakvog neracionalizma (ima i prikladnijih reči), idealno bi bilo kada bi mogli da uđemo u kolektivnu  hibernaciju, pa da sačekamo da igranje sa ekonomijom prođe. Mada, možda se već dugo godina i nalazimo u hibernaciji. Imamo skoro više penzionera od zaposlenih, dece sve manje, droge, prostitucije, psihički bolesnih sve više… Koga se to tiče? Bitno je da se igra. Hajde Jano…

64 komentara

  1. Miroslave,

    Srbija uvozi oko 300 miliona evra automobila.
    Te pare odlaze. Svake godine.
    Za poslednjih 5 otišlo je oko 1,5 mlrd evra.
    Nije li bolje da ostanu ovde?

    Na 14.000 evra koliko košta 500L pdv iznosi 2,800 evra.
    To je i iznos subvencije.
    Praktično je ovom merom skinut PDV na domaći auto (5000 domaćih automobila ili oko 20% od ukupnog broja prodatih novih automobila u Srbiji).
    U slučaju uvoza PDV ostaje.
    Na ovaj način se uvoz supstituiše domaćom proizvodnjom.
    A to je dobra stvar za makroekonomsku stabilnost.
    Slažem se da se jedan deo delova i uvozi ali opet sigurno je uvoz delova manji od uvoza gotovog proizvoda.

    Inače što se tiče subvancija slažem se da ima i većih prioriteta. Ali kada se dublje razmisli ovo i nije baš klasična subvencija.

    • Dejane
      Kao Jagodinac radujem se proizvodnji Fijata u Kragujevcu. Već vidim za 5-7 godina izgrađen autoput Jagodina-Kragujevac dug 45 kilometara. To će komponentaši tražiti, a opštine podržane republikom finansirati. Znači, meni je to novi život za Šumadiju i Pomoravlje.
      Međutim, problem je što ovde nedostaje državna strategija zagledana u 10-20-30 godina unapred, šta se želi i šta će se događati, a da bi država reagovala korektivno.
      Na primer, ulaganja u infrastrukturu Prijepolja, Priboja, Kuršumlije, Vranja, Trgovišta su nacionalna odbrana.
      Rapublika Srpska će pasti na demografiji, kao što se dogodilo sa KiM. A šta će biti sa ispražnjenom polovinom površine Srbije za 20 godina?
      Ovi problemi se ne vide, ne sagledavaju i na njih se ne reaguje.
      A istih 3*5=15 miliona evra je potrebno da se završi autoput do Bagrdana, što je komentar Zvezdana.
      A uvoz automobila je mnogo veći od milijarde evra, vidite post oko značaja Fijata za izvoz u 2013 godini, imate detaljne podatke o uvozu.

      • Recimo Hrvatska sada vraca stanove (stanarska prava)pretpostavljam po pritiskom EU. A gde je tu drzava Srbija? Tj zasto nikad nije zastitila svoje interese

      • „Međutim problem je što ovde nedostaje strategija …….,“

        Nedostatak strategije u Srbiji, pa i u svim kljakavo novokomponovanim „kapitalističkim državama,“ je prirodna posledica potpunog kolapsa samog društva i njegovih institucija, a najviše moralnih normi i ostalih komponenti društvenog života a samim tim i države kao društvene organizacije.

        Ono što se u tzv. društvima u Tranziciji prodaje kao strateguja razvoja društva i države je bila „strategija“ pljačke učinka i akumulacije(u vidu kapitala) rada mnogih generacija, na jednoj strani, i diletantski pokušaj razvlašćivanje državne birokratije (iste one koja je u normalnom društvu okosnica strategije razvoja društva i države), na drugoj strani.

        Ovaj proces je još uvek u toku(završni deo), i ostvaruje se ideološkom satanizacijom „bivše“ inače, za dobre poznavaoce stanja stvari i sadašnje državne birokratije i prateće administracije.

        Bivša birokratija naravno nije razvlašćena već je opstala i osvežena novom „ideologijom,“ nesadržajnog tipa, i proširaena ogromnim brojem za državnu službu spremnih do zla boga poslušnih i veoma nepismenih administratora i još nepismenijih birokrata.

        Očekivati u takvim uslovima strategiju razvoja bilo kog segmenta drštva, pa i privrede je vrlo neumesno!

        Borba za vlast i opstanak na vlasti, jednostavno oduzima sav društveni potencijal i energiju, tako da za bilo kakvu strategiju ne ostaje ni vremena, ni energije a ni potencijala, a jedina „strategija“ je preživeti i opstati.

        Pripremama za rat(osamdesete), koji nije vodila ali i pored „Velike Moralne Pobede,“(izjava Dačić/Milošević & Co.1999.), definitivno izgubila, srpska birokratija je umesto strategije razvoja države, privrede i društva, društvo i državu odvelo stranputicom kojom još uvek vas cela Srbija putuje, naravno u provaliju koji spominjete.

        Umesto strategije razvoja društva i države birokratija i prateća administracija se bavila strategijom vlastitog preživljavanja i opstanka na vlasti, koja je i danas ultimno zanimanje srpske birokratije, dok je, kako društvo tako i država prepušteno stihijskim procesima u kojima nema mesta čak ni taktičkim potezima a još manje strateškom planiranju države i njenih interesa(da država treba da zastupa interese društva nije potrebno naglašavati!?)… mada, ima još onih koji to nisu u stanju da shvate)).

        Ukratko,

        Srbija nema pojma šta će sa samom sobom,

        pa u tom košmaru treba videti i ovu „Meru,“ subvenciranja nekvalitetnog stranog automobila, umesto subvencioniranja proizvodnje, kvalitetnog domaćeg pasulja ili recimo kvalitetne domaće rotkve.

        Dakle od kvazi demokratije ka kvazi kapitalizmu.

        cerski

  2. Eto, koliko se dilema i problema otvori kada se drzava trpa tamo gde joj nije mesto.
    Postoji, Dejane, kljucna razlika, koja, cini mi se, tebe ne zanima. Kada neko kupi uvozni auto on trosi SVOJE pare, a kad se dotira poreskim parama, onda taj kupuje auto i MOJIM parama. Makreokonomska stabilnost je samo los izgovor.

  3. Očekivani neto devizni priliv od izvoza Fjjata je 300 miliona evra.Oko 70%komponenti se uvozi(gledano u novčanom iznosu).Srbija je prodala preko 35000 automobila Fijat Punto a na njih nije plaćena ni carina ni PDV.Prizvod je stopostotno bio uvozni bez ikakve osnove da se oslobodi carine i poreza.Zatim se išlo na novi podsticajni besmisao da se prizna iznos od 1000 evra za polovni automobil u akciji staro za novo.Ni na ovaj iznos nije plaćen PDV.Najciničnije je objašnjenje na protest ostalih prodavaca automobila zbog očigledne neustavne diskriminacije.Njima je savetovano da i oni dovedu u Srbiju Mercedes ili Volvo pa će im Država pomoći.Strašno!Bože,šta li još piše u onom zatamnjenom delu ugovora.Valjalo bi zatržiti podsticajna sredstva za prodaju tekstila,nameštaja…U čemu je razlika?Sa budžetom se ,odavno,upravlja ne po zakonu o budžetu nego po poslovnim vizijama potpunih diletanata.Sjajan tekst.

  4. @ Miroslav

    Da slažem se da strategije nema već uglavnom ad hock rešenja.
    Ali ipak mislim da ovo sa supstitucijom uvoza i nije tako loš potez.
    Pogledajte samo koliko su pobesneli uvoznici (trgovci).

    Što se tiče toga kako se troše državne pare kamo sreće da se troše da se podrži supstitucija uvoza svega i svačega.
    Eto onda rasta i standarda ljudi i vise posla i manje sirotinje i vise spokoja i hrabrosti da se covek upusti u stvaranje vece porodice.
    Jedan uspeh radja drugi…
    Najlakse je biti pesimista. Obrni okreni uvek je u pravu.

    Inace, celokupni rad ministra finansija ne ocenjujem pozitivnim. Ali ipak ne znači da je uvek u krivu. Ako mene pitate ovo je dobra ideja. Glupo nazvana kao subvencija.
    Moglo je to i pametnije i drugacije nazvati ali sustina je dobra.
    Bolje kupiti domaci nego uvozni auto.
    WIN – WIN sitacija za sve osim uvoznog lobija.

    • Pa pošto se dve trećine PDV-a naplaćuje od uvozne robe idealno bi bilo da se stopa PDV-a podigne na 30%, a da se sva domaća roba oslobodi od PDV-a?
      Kada se uspostavi sistem neće biti važni pojedinci, kako god se zvali.
      I mi ćemo, kao razvijeni narodi živeti u blaženom neznanju kako nam se zovu i predsednik i ministri.

      • Da i sa tim se suštinski slažem.
        Ali prvo se moraju obezbediti uslovi.
        Mora postojati neki proizvod koji mora da parira tom uvoznom.
        Nažalost to je otežavajuća okolnost za sprovođenje strategije opšteg povećanja PDV-a.
        Mislim da je bolje da lomimo prut po prut nego ceo snop preko kolena.

    • „Bolje kupiti domaci nego uvozni auto.“
      Ne razumem ovu konstataciju domaci. To je nesto kao „nase“ i treba da budemo srecni zbog toga? To mi zvuci podjednako kao domaca reprezentacija. Igraju tamo neki za velike pare, a mi svi tasunamo i treba da budemo jako srecni sto su „nasi“. Sa stanovista prosecnog gradjanina, koji uglavnom jedva ima za nesto malo preko hleba, sasvim je svejedno koja ce kola neko kupiti. Prilicno ironicno zvuci konstatacija da je Fijat „domaci“ automobil. Nekorektno je u celoj ovoj stvari pominjati rec uvozni lobi i to pezorativno. Otprilike kao da sad kukamo na neki drugi narod sto je nama lose. Da ponovim jos jednom, uvoznici koji uvoze automobile nista ne uzimaju od gradjana, za razliku od „naseg“ Fijata. Sve ove mere imaju samo jedan cilj – da Dinkic celu ovu ujudurmu prikaze kao uspesan poslovni potez i slavu za to pripise sebi. Dakel, cisto politikanstvo.

      • @ Mile,

        Rečenica “Bolje kupiti domaci nego uvozni auto“ je napisana u kontekstu bolje kupiti domaći nego uvozni prozvod.
        2/3 PDV je iz uvoza. To je slika i prilika stanja srpske privrede. I to se mora menjati. Taj koncept da nema veze da li je nesto proizvedeno ovde ili je uvezeno je katastrofalni promasaj.

        Nemam nista protiv subvancija kada one imaju smisla i kada pomažu da se uvoz supstituiše domaćom proizvodnjom. Sa druge strane cini mi se da ste vi a priori protiv subvencija i tu se rasprava zavrsava.

        Podsetio bih vas i na to da je učešće subvencije u ceni auta oko 20%. Verujem da je učešće domaće komponente veće od tih 20%.
        Ako je tako onda je to „domaćinskiji“ auto od klasičnog uvoznog.

        • Po toj logici je i Iphone Kineski telefon jer se tamo sklapa. Ne zaboravi da su ti koperanti skoro svi strane firme koje profit iznose iz zemlje.
          Nama ostaje samo minimalac koji radnici primaju i ogromna rupa u budzetu, kao posledica subvencija.

  5. Hteo sam da kazem nesto sasvim drugo. 13 godina slusamo sarenu laszu kako su strane banke domace, jer su, zaboga, registrovane u Srbiji, i to kao d.o.o. Kada je pocela kriza isti ti koji su tvrdili da su te banke domace su rekli da je potpuno prirodno da povlace pare iz Srbije, jer je CENTRALAMA taj novac potreban. Kakve centrale, ako su to domace banke?
    Fiat nije domaca fabrika, to je strana fabrika, koja je, zahvaljujuci ogromnom novcu poreskih obveznika i jeftinoj radnoj snazi PRIVREMENO dosla da proizvodi u Srbiji. To ce se takodje videti cim naidje iole ozbiljnija kriza.
    Da bi nesto konkretnije pricali o Zastavi, za pocetak, morali bi znati koliko ta cela ujudurma kosta, a sto niko zivi u Srbiji ne zna. Oni koji, bez ikakvih konkretnih informacija hvale nesto, bave se obicnim agitpropom.
    Ono sto je podjednako vazno je da je ovo samo jos jedna pljacka siromasnog naroda od strane oligarhije. Kako? Danas ceo dan slusamo na tv-u kako ce pozatvarati sve one koji prodaju duvan, a najivse se prodaje po pijacama, jer je, zaboga, to tezak kriminal i teska utaja poreza. Sirotinja gleda kako ce da pusi sto jeftiniju krdzu i to je tezak kriminal, a sa druge strane, isto to ministarstvo finanija burzoaziju oslobadja placanja poreza na luksuz, sve pod plastom pomoci domacoj proizvodnji… Duvan se proizvodi u Srbiji, prodaju ga zitelji Srbije i kupuju ga zitelji Srbije. I na to MORA da se plati porez, pod pretnjom zatvaranja i hapsenja, a na italijanski auto koji se proizvodi u Srbiji, uz obilnu pomoc tog istog poreskog obveznika koji kupuje krdzu po pijacama, ne mora. Moze li nize?

    • Sa jedne strane uvozni proizvod sa druge delimicno domaci.
      Pa nije tesko shvatiti gde je veca steta po platni bilans zemlje zar ne?
      Pogledajmo to iz jos jednog ugla.
      Srbija ima hronican platno bilansni deficit. On stvara novi spoljni dug ili se taj deficit zatvara kroz prodaju porodicnog srebra (privatizacija / rasprodaja resursa…).
      Na taj nacin svi zajedno danas zivimo bolje nego sto su realne mogucnosti.
      Ko ce vracati taj dug i tu danasnju potrosnju? Nasi potomci.
      Zar to nije trosenje tudjeg novca takodje? Jeste.
      Zar se tako ne stize u poziciju bankrotirane zemlje kojoj se otima sve i koja pristaje na sve? Stize se.
      Da li treba pristati na to? Ne treba. Ali sve su to posledice sistema u kome vazi deviza da me bas briga da li se uvozi ili proizvodi u zemlji.
      Tako vise ne moze.
      Takvo ponasanje mora da stane.
      Svaka mera koja doprinosi tome da se taj trend uspori i okrene na bolje je dobio moj glas.
      Politika koju smo vodili u poslednjih 10g nije zasluzila pozitivnu ocenu.
      Ministar koji je vodio nije zaluzio pozitivnu ocenu.
      Zato i ne cudi da za sve sto kaze sledi kritika.
      Ali razmislite sta biste vi danas radili da ste na njegovom mestu – danas?
      Da li bi ste vi podrzali razvoj i supstituciju uvoza ili bi tu crkavicu koju skupimo od uvoznog PDV delili sirotinji da dalje uvozi raznorazne proizvode koji se mogu proizvoditi i ovde?
      Zamislite sada da neko krene da pravi cackalice. I trazi subvenciju od 10,000 evra kako bi mogao da napravi čačkalica od 100,000 evra a godišnje uvezemo čačkalica od 100,000 evra. Da li biste ga podrzali u tome i odobrili tu subvenciju ili biste mu uskratili pomoc i podrsku i tih 10,000 evra raspodelili na 50 porodica kojima treba 200 evra da plate kiriju u BG-u a nemaju posla?
      To je današnja situacija.

      • „Na taj nacin svi zajedno danas zivimo bolje nego sto su realne mogucnosti.“ Da, zaposleni kod drzave zive drasticno iznad svojih mogucnosti, jer glavnina novca koja se pozajmljuje odlazi njima. Mi koji zivimo u realnom svetu i realnoje ekonomiji zivimo daleko ispod svojih mogucnosti, jer se drzava trpa u sve i svasta. Zato mi imamo problem sa platnim bilansom. To je glavni izazivac loseg platnog bilansa.
        Takodje, demagogija je kada kazemo da trosimo tudji novac i novac svoje dece. Ja novac zaradjujem, niko mi ga ne daje. Drzavni sluzbenici su ti koji trose tudji novac, ali ponovo greska, nece ga drzavni sluzbenici vracati, pa ni njihova deca, vec cemo ga vracati mi poreski obveznici i nasa deca.
        Primer koji ste dali za cackalice se ne moze porediti sa Fiatom, jer Fiat nije domaca firma. Fiat je strana firma, koja, privremeno, obavlja neke poslove kod nas. Privremeno.
        Naravno da je subvencija dobra za razvoj domace proizvodnje, ali ne u finalnoj fazi, u fazi pdv-a, vec u fazi proizvodnje, primera radi, stimulacija prilikom nabavke masina. Ozbiljne drzave ne ruse pdv sistem. To samo rade oni koji posezu za ad hoc merama, zarad jeftinih i trenutnih politickih poena.

        • Cela privreda Srbije je 2/3 uvozno orjentisana.
          Čak i kada radite i zarađujete u privatnoj firmi to ne znači da ne živite na tuđ račun. Iako možda toga uopšte niste svesni.
          Jer npr ako radite u privatnoj firmi koja se bavi uvozom i prodajom neke robe ta firma je izuzetno osetljiva na kretanje kursa.
          Verovatnoća da radite u takvoj firmi je 2/3.
          Svaka čast ako radite u neto izvotnoj firmi ( a između ostalih takav je i FIAT).
          ALi da se vrati na te koji rade u uvoznim firmama.
          Da je kurs realan tj onaj koji uravnotežava platni bilans a ne povlači sa sobom ogromne kredite ili iznuđene privatizacije, onda možda posla u toj firmi ne bi ni bilo jer bi uvoz mozda bio neisplativ ili bi tražnja bila manja pa otuda i prihodi. Standard tih lezilebovića u državnoj administraciji bi bio manji a sa padom njihove potrošnje pala bi i prodaja uvoznim firmama pa bi samim tim pao i standard ljudi koji u tim firmam rade ili bi se smanjio broj zaposlenih u tim firmama a najverovatnije i jedno i drugo.
          Dakle ima posla samo zato što postoji tražnja koju generiše neki dravni aparat koji ne radi ništa ali od koga privatnici žive. Kada se zavrne slavina i kada para vise ne bude neće više biti ni posla za uvoznike privatnike pa će vrlo brzo i oni da ukapiraju da su živeli kao paraziti. Doduše manji nego državni paraziti.

          Dakle sadašnji kurs je na neki način subvencija svim onim uvoznicima i svim onim koji od tog uvoza žive. Dakle na indirektan način i vi i ja živimo na tuđ račun jer i vi i ja dobijamo subvenciju kroz kurs koji nas vodi u ponor.
          Samo razmislite da je kurs 150 umesto 110 i da je 150 realnost na kojoj se deficit dovodi u ravnotežu. Dok ne stignemo do tih 150 vi i ja trošimo tuđe pare (ili naših predaka jer prodajemo njihove firme da taj kurs držimo na 110 ili naših potomaka jer im ostavljamo dug koji će oni da vraćaju a koji mi sada koristimo da držimo kurs na 110 umesto 150 i na taj način možemo da trošimo više).

          Drugo, privreda Srbije duguje više nego država Srbija.
          Tako da ni ta teza da se ne živi na kredit u privatnoj firmi ne stoji. A iz tih kredita se plaćaju plate. A te iste firme se bave uvozom i dobijaju kredite i to za uvoz svega i svadžega.
          I šta se dešava kada se ta kreditna slavina zatvori a zatvoriće se jer počiva na ponzi šemi. Nasu ekonomiju i standard na gore guraju samo krediti i daju nam utisak laznog standarda.
          Kada sistem pocne da puca, svi će da kukaju na dežavu da država pomogne pa će država da počne da preuzima tuđe dugove.
          Tome mora doci kraj.
          Sredstva se moraju usmeriti u proizvodnju inace smo gotovi.

          Treće, pricate o tome da je nesto privremeno mada ne razumem zašto je privremeno. Oni su pare već dobili. Da hoće da odu već bi otišli. Sa druge strane imaju jeftinu radnu snagu. Imaju dobru geografsku poziciju. Imaju veću podršku nego u svojoj zemlji (npe na Jugu Italije). Zašto bi otišli i gde će to da odu kada smo mi tolika sirotinja da ni u okruženju nemamo konkurenciju a kamo li u Evropi. A tu smo stigli jer smo primenili taj liberalni koncpet u kome nije bitno da li je uvoz ili domaća proizvodnja da li je uvozna komponenta 100% ili 60% ili 30%.

          Slovaci nisu ni imali auto industriju pa sada imaju i ne vidim da je privremena. Ne vidim da se Hyundai seli iz Slovacke u Srbiju. Ne vidim da neko gasi proizvodnju u Sloveniji itd…
          Fiat planira da zaposli 3000 ljudi.
          Bruto plata u 2011 je 1200 evra.
          TO je dakle ukupno 43 Mio evra godišnje samo za plate i doprinose.
          Ako ostanu ovde 10g to je 430 Miliona evra.
          Pa jel to bolje nego ništa?
          Jel to bolje od 200 evra mesečnog tavorenja na kredit i kupovine polovnih izraubovanih krševa iz EU jer nema za bolje?
          Pa dokle ćemo tako?

          Inače podsećam još jednom. U Srbiju je za poslednjih 5g uvezeno preko EUR 1,5 Mlrd automobila.
          Da je Srbija proizvela sve to i da je na tome zaradila neto samo 20% ( od domaće komponente / taksi / poreza i sl) to je 500 miliona evra.
          Za grad Kragujevac koji ima 150,000 stanovnika to je više od 3000 evra po čoveku. A do juče tih para nigde nije bilo.
          I do juče je neki drugi grad morao da radi da bi jedan sumadinac dobio socijalu od 200 evra i zadovoljno trljao ruke kada se skupi neka crkavica za uvoz nekog polovnjaka iz Italije starog 7-8g sa namestenom kilometražom i čuknitim vratima.

          • Gosn. Dejane
            Odličan komentar. Treba nam i vaše mišljenje kako se komentari ne bi utapali u ideološke, već da se razmenjuju argumenti.
            U prethodnih 5 godina uvoz drumskih vozila, ne samo putničkih automobila, bio je 4 milijarde evra, „čistih“ automobila preko 2,5 milijarde evra.
            Pozdrav
            MZ

          • Sa prvim delom se slazem u potpunosti, odavno Bokiu i Miletu pokusavam da objasnim da je kurs najveci problem koji danas imamo. Stvara laznu sliku napretka i potpuno unistava svaku mogucnost razvoja izvozne privrede.

            Sa Fijatom se uopste ne slazem, on ovde jeste privremeno, bio je u Poljskoj i cim smo mi dali bolje uslove (milijardu eura) odmah je smanjio proizvodnju u Poljskoj i otpustio radnike.
            Ovde se obavezao na rok od 5 godina, a onda ce Albanija ili Uganda da mu daju milijardu subvencija i on ode, taman ce za to vreme amortizovati opremu.

            Platni fond 43 miliona godisnje? Drzava na tu milijardu dolara koje je dala Fijatu placa duplo vise na kamatu, gde ti je tu racunica?
            Nemoj samo da pricas da radnici rade, jer sto oni vise rade to je veca steta za drzavu. Ko da uzmes da kopas rupu u Knez Mihajlovoj, okilavices se, a napravices samo stetu.

            I kakve veze ima dali nasi kupuju Fijat (uvoz u delovima plus subvencije) ili vec sklopljen auto. Ako uvozimo vec sklopljen to je manja steta za drzavu nego da kupe Fiatov.

          • Imate zaista mnogo proizvoljnih i pogresnih ocena u komentaru, pa ne mogu sve da ih komentarisem.
            Generalno, vi ne shvatate sta znaci ziveti od svog ili tudjeg rada. Vi ste to potpuno zamenili pricom o uvozu i domacoj proizvodnji.
            Ziveti od svog rada, najsire gledano, je ziveti na trzistu i od trzista, bez obzira bavili se proizvodnjom, uvozom, izvozom ili bilo cim drugim. Pevaljka koja peva po svadbama zivi od svog rada, a glumac koji prima platu u pozoristu od para poreskog obveznika zivi na tudji racun. Naravno, ne moze se sve tako grubo posmatrati, ali to je generalno razlika.
            A to sto kazete da se sistem mora usmeriti ka proizvodnji, to vecina nas koji posecujemo ovaj sajt govori vec duzi niz godina, kada je vecina dusebriznika ponavljala uglas ono sto je vlast govorila – Srbija ce ziveti od usluga.
            I kao sto je vecina komentatora rekla, da bi mogli da pricamo o Fiatu, moramo da sprovedemo cistu racunicu, zasiljimo olovku, saberemo i podvucemo. Kako mozemo da pricamo o necemu, a da pri tom ne znamo nijednu cinjenicu?
            Ja nista ne verujem, s pravom, Dinkicu i zato sam uvek protiv. Ono sto je poslovna tajna ne moze se osloboditi PDV-a. Uostalom, do juce je Razvojni fond Vojvodine bio najperspektivnija stvar na svetu i trebalo je cak i da se dokapitalizuje, a danas javljaju da za desetak dana udaraju katanac. Mi, naime, ne zivimo u demokratiji, pa je skoro nemoguce imati tacne i potpune informacije. Da nije bilo fiskalnog saveta Dinkic bi i dalje tvrdio da ekonomski razbijamo i pored toga sto smo u februaru pozajmili daljih 1.5 miljardi eura. Vlast „kreativno“ tumaci nasu ekonomsku stvarno. Sto i ne bi, ne kosta ih nista.
            I na kraju. Imamo zvanican podatak da je u februaru u odnosu na januar prepolovljen prihod od pdv-a. U martu, sva je prilika, situacija ce sa prihodnom stranom u budzetu biti jos gora. I u svom toj propasti ministar finansija oslobadja stranu kompaniju placanja pdv-a za luksuzan automobil? Pa, mislim, stvarno…

            • Taj komentar o tome da ne shavtam sta znači živeti od svog rada je apsolutno neprihvatljiv.
              Govorite napamet.
              Vi mene ne poznajete kao ni ja Vas pa takve komentare zadržite za sebe.
              Ako ne shvatate da kao društvo srljamo u sve veće dugove ja vam tu ne mogu pomoći.
              Molim Vas sa matematikom nema polemisanja.
              Ako ćemo oko kamate na fiat pa ajde da vas pitam nesto drugo?
              Koliko je drzava placala zastavu (subvencionisala) pre nego sto je dosao Fiat.
              Koliko je to para?
              Jel to vise ili manje?
              To sto je kragujevac bio grad gladi? Koliko je to kostalo.
              Ti ljudi sada zive i rade.
              Imaju platu.
              Imaju dostojanstvo.
              Zive i rade na tržištu.
              Taj rad je opipljv.
              A sta rade uvoznici? Parazitiraju na racun kredita kojima drugi omogucavaju da zive i sastavljaju kraj sa krajem.

              Inace ponavljam jos jednom jednostavnu matematiku.
              Drzava je dala 10,000 evra za radno mesto.
              1 radno mesto kosta bar 500 evra bruto.
              500 evra * 12 meseci * 3g = 18,000 evra.
              Dakle u sumi 8000 u plusu.
              Koji deo matematike nije jasan?

            • To sto su podigli PDV nista im nije pomoglo da napune kasu.
              Pada potrošnja.
              Ljudi imaju sve manje i manje para.
              Pogledajte koliko menjacnica otkupljuje zlato.
              To su sve pokazatelji haosa.
              A taj haos dolazi odatle sto se nista ne proizvodi a kreditne slavine se polako zatvaraju (pogledajte samo izvestaje BIS banke ili sajt becke inicijative – iznenadicete se).
              Sa druge strane da li ste mozda obratili paznju na to koliko firmi u restrukturiranju ne placa PDV? Koliko firmi izbegava PDV preko laznih izvoznih faktura?
              To je posao za poresku upravu.
              Da malo popravi svoju efikasnost a ne da nam uvodi sve veće namete nama koji taj PDV plaćamo.
              Ako mene pitate svakog proizvođača bi oslobodio PDV.
              Ali bi uvoz razvalio.
              Ali taj mehanizam mora biti pazljiv jer se moze vratiti i kao bumerang.
              Natocito onda kada nema domaceg proizvoda da zameni taj uvozni.

          • Dejan: „ne vidim da neko gasi proizvodnju u Sloveniji…,“

            To što vi to ne vidite, ne znači ama baš ništa.

            Inače Slovenija je sledeći Kipar odnosno krizno područje Euro Zone a udar, ili scenario sličan Kiparskom, sledi veoma brzo, ako ne već u prvoj polovini, onda svakako tokom ove godine.

            Naravno onda će biti i prilke da se g. Dejan kao i ostali upoznate sa gašenjem proizvodnje i mnogo čega drugog upravo u Sloveniji.

            cerski

            • Slovenija nije pomenuta u tome kontekstu.
              Već u kontektu toga koliko je nesto privremeno.
              Inace bolji argument vam je to sto gorenje dolazi u srbiju i gasi proizvodnju u Sloveniji.
              Ali to je njihov problem.
              Ja bih gledao da tu proizvodnju kako znam zadržim.
              Najcesće je profitna marža firme manja od ucesca domace komponente u prodajnoj ceni.
              To cak vazi i u slučaju nekih cisto uvoznih proizvoda i trgovini a kamo li u proizvodnji.
              Rizik je u krizi srednje razvijenosti o kojoj je pisao N.Katic. I u pravu je. Ali su sada okolnosti takve da se ove stvari mogu istolerisati dok se ne krene na bolje.

      • „Uvozni PDV…“(autor g. Dejan), je izraz koji prvi put srećem pa ne bi škodilo da neko objasni šta u lokalnom žargonu označava ovaj izraz.

        cerski

        • PDV koji se naplacuje na robu, U Srbiji je 2/3 roba ( na koje uspe da se naplati PDV) uvoznog porekla, tako da bi msmanjivanjem uvoza padao promet i samim tim naplata PDVa. U slengu uvozni PDV.

          • Ovo još jednom više nego jasno ukazuje da PDV, nije namet na robu, već na potrošača, a da je poprilično sumanuta vizija potrošačkog društva sa ugrađenim fiskalnim kasama, čista fantazmagorija pojedinih, modernom vremenu stranih, „velikana“ Čarobnjaka Ekonomije.

            Gosn. Mišo, hvala na objašnjenju.

            cerski

        • PDV koji se plaća pri uvozu robe.

  6. Citam nedavno vesti o tome kako polj. zemljiste u Vojvodini postaje sve skuplje, a zatim i konstataciju da je to tako jer se u ovoj zemlji isplati jedino poljoprivreda. Interesantno, osim sto treba konstatovati i cinjenicu da od 2014 zemlju mogu da kupuju i stranci, a sa druge strane i to da se u poljoprivredi fakticki ne placaju nikakvi porezi (a pri tome se dobijaju subvencije), kao ni u IT industriji (freelance) pa je logicno da se samo ove dve delatnosti mogu ucinitiu uspesnima a posao u njima se isplati. Mozda bas na temelju ovoga treba sagledavati „dalekovidost“ aktuelnih vlasnika ekonomije srbije (ili ti ministra Dinkica), te potrebu da se „domaci“ Fiat subvencionise. Kako bilo ja mogu da konstatujem samo to da se u ovoj zemlji svaki posao moze isplatiti samo ako se ne placaju nikakvi porezi i pozeljno dobiju i subvencije preko toga. U nedavnoj prepisci sa nekim freelancerima lako sam im izracunao da je u Srbiji efektivni radni sat u JP za lice sa visokom strucnom spremom skoro pa duplo vise od onoga sto oni smatraju fer placanjem (20 US$ na sat a u srpskom JP oko 35US$ na sat) pa kad saberete dva i dva sve vise postaje ocigledno da su neke stvari potpuno sulude i neodrzive. Sto se FIAT-a tice cini se da posto vlada nije uspela da obezbedi bescarinski izvoz u Rusiju da moraju da to „nadoknade“ na neki nacin. Prica o zastiti domace proizvodnje ovde nikako ne moze da stoji (po domacem zakonu domaci proizvod mora da ima 51% „domace“ vrednosti u prodajnoj ceni) a pogotovu sto se njome direktno krsi ustav (jednaki uslovi privredjivanja).
    Napomena: FIAT bi mogao da koristi transferne cene i tako obezbedi knjigovodstvenu novostvorenu vrednost od 51% ali bi u tom slucaju i ostvarivao veliki profit u „domacoj“ fabrici a takav profit je osim sto je podlozan oporezivanju podlozan i odredjenim drugima „administrativnim nepogodnostima“ u smislu raspolaganja istim, a i „usluge“ inostranim pravnim licima i transferi za „razvoj novih modela“ ucestvuju u stranoj dakle uvoznoj komponenti cene automobila. Dakle ne samo da je protivustavno subvencionisati FIAT na ovaj nacin, vec je i kontraproduktivno jer cemo ih tako tesko „stimulisati“ da ovde otvore razvojni centar i povecaju udeo novostvorene vrednosti. Mogli bi smo medjutim javno uputiti poziv da svi proizvodjaci automobila koji 51% vredniosti stvore u Srbiji ( strogo kontrolisati ostvarenje ovih uslova) dobiju 10-30% subvencije u prodaji ne samo na domacem trzistu vec i za celokupan izvoz (pa i kroz popust na doprinose ili smanjenu cenu energije). Uostalom ja ovde vec godinama ponavljam da je upravo to nacin na koji se je razvila Kina a ne neke „radnicke fabrike“ kako to neki ovde zamisljaju.

    • Boki slažem se sa ovim sto kažeš narocito oko konacnog zaključka i Kine.
      U tom kontekstu i vidim Fiat i nadam se da ce ici u tom pravcu.
      Ali kako god mislim i da je cak i da je to ucesce manje od 51% i dalje bolje podrzavati manje uvozni od vise uvoznog proizvoda.

  7. Malo mi nije jasan nacin subvencionisanja u Srbiji. Slozio bih se sa tim ako je to u nekom nacionalnom interesu pa makar to i bio gubitak za ostale gradjane (subvencija poljoprivredi, subvencija ljudima da recimo ostanu u nekim pogranicnim predelima i slicno) , ali mi je nejasno zasto subvencionisati npr Fiat ili bilo koji slicnu kompaniju

  8. I jos jedno retoricko, ali bitno pitanje. Na cije racune novac od prodatih Fiat automobila u inostranstvu?
    Malo je bilo 10.000 evra po coveku, uplaceni milioni, nego hajde sad i da ne placamo porez… Do sada je postojao termin bescarinska zona, a sada i bescarinski automobil. Da li bilo kakav porez ima Srbija od ovog projekta? Ako se ne varam, bilo je cak price da se ne placaju ni porezi i doprinosi na plate zaposleniih… Ne bi me uopste zacudilo.

    • Mile,

      Za ovo se slažem.
      Ali pazite kakav zaključak sam izveo.
      Gore pominjete sledće „Naravno da je subvencija dobra za razvoj domace proizvodnje, ali ne u finalnoj fazi, u fazi pdv-a, vec u fazi proizvodnje…“
      Čekajte ja Vas više ne razumem.
      Vi bi dali subvanciju za razvoj domaće proizvodnje ali je ne bi dali za otvaranje radnog mesta. Pa nije nego. Dakle dali bi subvenciju za uvoz mašine a ne za novo radno mesto.
      Pa ok ključ za dodelu subvencije je mogla da bude i mašina ali pare koje je Fiat primio sigurno nisu otišle na račun sa koga se isplaćuju plate već upravo za nabavku tih mašina. Shodno tome ne razumem rečenicu „Malo je bilo 10.000 evra po coveku“.
      Sa druge strane evo vam još jedne interesantne kalkuacije.
      Prosečna bruto plata 1,200 evra.
      1200 evra * 12 meseci = 14,400 evra.
      Subvencija 10,000 evra.
      Pa neka je prosečna bruto plata i 600 evra opet smo na 7,200 tj za 1,5g i isplatila se data subvencija.
      Pa šta ima loše u tome?

      Drugo nije li isti taj fiat dao kamatu od 2% gosišnje.
      Ukupna razlika između ukupne komercijalne kamate (oko 8%) i ove koju je ponudio klijent je oko 1,500 evra za 6g.
      Pa jel to loše za domaćeg potrošača?

      • Dejane,
        naravno da ova vasa racunica apsolutno nije tacna. Gde to ima plata 1.200 evra? Stvari stoje obrnuto. Plata 250 do 350 evra, puta 12 – 3.000 do 4200 evra. Na to dodati 60 i kusur posto doprinosa (pod uslovom da se placaju) to je ukupno od 5 do 7.000 evra. Prakticno svi mi poreski obveznici smo poklonili plate radnicima Fiata dve godine. Mi sirotinja, placamo Fiatu radnike. Fiat je, pored toga, oslobodjen i svih ostalih dazbina, plus smo mu i u kesu doplatili, tako da su vlasnici Fiata na cistom dobitku. I pored svega toga, sad jos ne treba ni pdv da plate…
        Na pocetku komentara pokusali ste da se poigrate mojim recima, ali niste uspeli. Ja, cak, ne sporim ni subvencionisanje radnog mesta, ali tako da se svi ili niko ne subvencionise, vec kazem da se subvencije vrse u zacetku proizvodnje, kao sto je radjeno u stara dobra komunisticka vremena, primera radi, ne placa se pdv prilikom kupovine masina ili drzava subvencionise neki procenat kada se kupuje masina…
        Vi ocigledno imate neki svoj privatni razlog da branite sve ovo oko Fijata, cim pominjete i ovaj neki smesni argument o kamati od 2 posto. Bas me briga za njihovu poslovnu politiku.
        Pokusao sam da vam objasnim da ovim cinom pojedini politicari vrse svesnu evazija poreskog sistema, ali ako to vec ignorisete, onda cu vam dati prost primer.
        Dve godine se i kuso i repato diglo u trku da se smanji pdv na bebi opremu i svi normalni ekonomisti su objasnjavali koliko je to nepotreban i nekoristan potez. Sada svi cute jer zahtev ne dolazi iz naroda nego od oligarhije, a prodaja ovog automobila na domacem trzistu je – CIST LUKSUZ. Dakle, ne moze oprema za bebe bez poreza, ne moze bajinobastanski duvan bez poreza, ali mogu Fiatova kola. Nelogicno, zar ne?

      • Dejane,

        Mislim da pomalo navodite pricu na „svoju vodenicu“. Za prosecnog gradjnina Srbije subvencija ima smisla samo ako se novac daje za nesto sto je svakom od nas bitno, a mi to na neki nacin ne mozemo da uvidimo kao individualci u datom momentu, ali cemo na kroz neko vreme svi mi biti dobitnici (npr. poljoprivreda ). Sa Fiatom to ni slucaj kao ni sa mnogim drugim subvencijama cak iako pretpostavljamo da na kraju dobija vecina, ali opet ima i dobar deo direktnih gubitnika.

  9. Da bi se utvrdila visina subvencije trebalo bi znati, osim ovih 3.000 evra, i visinu udela RS u firmi i sva oslobodjenja poreza i drugih naknada drzavi i to podeliti sa prodatim automobilima.
    Takodje, ovo nije nista novo, secate se oslobadjanja poreza (ili carine?) na opele sastavljene u Kragujevcu?:)

  10. I da se malo nasalim.
    Slusam ovu vest da je na Kipru vlast svima preko sto hiljada evra oteli trecinu. U Srbiji bi vlast isto uradila, samo obrnuto.
    Tih 30 procenata bi uzeli stedisama koji imaju do 100.000 evra, a oni koji imaju vise bi bili oslobodjeni placanja. Njih bi nasa vlast jos castila, kao dobre stedise, oslobodili bi ih poreza na kamatu…

  11. Kipar, komunisti, kapitalisti i privatne banke

    Sudeći po komentarima o „otimanju“ na Kipru nekim na ovom sajtu nije ni najmanje jasno šta se na Kipru zbilja desilo i zašto je Slovenija sledeći target kiparskog scenarija.

    Ukratko preduzeća koja zovemo banke, pa i Kiparske, su privatne prćije čitaj sumnjiva preduzeća onih koji se ovim nadasve sumnjivim poslom bave, pa zvali se oni ‘inkić, Jezdimir Vasiljević, Dafina ili Laiki Banka…..

    Naravno kao i u svakom privatluku postoje banke koje se ovim poslom bave pošteno i banke koje od ovog posla prave ujdurmu koja pogađa celo društvo. Najćešće su razni sektori jedne te iste banke istovremeno učesnici kako poštenog tako i nepoštenog posla. Ovo stanje dovodi do toga da se nepoštene bolesne ujdurme amputacijom odvajaju od „zdravog“ tkiva, što je na Kipru i urađeno.

    Davanje svog pošteno ili nepošteno stečenog novca, na čuvanje bankarima, čitaj privatnim preduzećima, je stvar privatnog nahođenja vlasnika novčanih sredstava a pošto su svi dobro upoznati, već od 2008 godine, da su banke privatne prćije udruženih građana, a ne državne ustanove, kako se do propasti ovih sumnjivih preduzeća naivno mislilo.

    Rizik davanja svog novca na čuvanje privatnim preduzećima zvanim banke, snosi svaki građanin, koji, privatnom preduzeću zvanom Banka daje svoj novac i pored toga što je upoznat sa ključnom klauzulom ugovora sa bankom, a koja glasi:

    „Za položena novčana sredstva, banka garantuje svojom ukupnom imovinom.“

    Dakle priče poput ove na ovom sajtu o otimanju su obična besmislica bez obzira iz kog ugla dolaze. Poštovani gospodin Medvjedev kao i ostali u Rusiji a bome i u Srbiji koji su svoj „pošteno“ zarađeni kapital držali u privatnim preduzećima zvanim Banke na Kipru niti su opljačkani niti imaju pravo da se bune protiv nastale „nezgode,“ pošto su bili upoznati sa gore navedenom klauzulom.

    Svaki komitent bilo koje banke, je upoznat da za uložena novčana sredstva garantuje banka svom svojom imovinom a da EU države garantuju uloge malim štedišama do sume
    od € 100.000 sa čime se ova priča o „otimanju“ svrstava u opsenarstvo kojim razni manje ili više poznati autori obmanuju sebe, što je njihovo pravo, ali pri tome obmanjuju i druge na čega nemaju pravo.

    Dakle niti je bilo kakvog otimanja niti postoje ikakvi relevantni razlozi za ovakve tvrdnje, koje su izmišljotine samo promovisanih umišljenih novokomponovanih kapitalista, kojima je dok su sami bukvalno i protivzakonito otimali tuđu imovinu, bilo društvenu ili državnu, sistem otimanja prijao a sve stvari su na ovom svetu bile na svom mestu!?

    Sada kada je sve što je oteto i smešteno na Kipru, nestalo ili nestaje u nepovrat, bivši otimači, naprasni komunistički milioneri i milijarderi, „sposobni biznismeni“ se ponašaju kao uvređene nevine žrtve, kukajući za pravdom, naravno dok su sami krali i otimali pravdu nisu ni spominjali!?

    Pre kratkog vremena, na početku godine, Holandija je nacionalizovala treću po redu od ukupno četiri velike banke, a ovaj potez neoliberala na vlasti sa socijalistima je svakog građanina Holandije koštao oko € 350 pošto su privatne kapitalističke ujdurme pod imenonm Banke ozbiljno pretile da sruše i sam kapitalistički sistem, koji je u Holandiji ovom akcijom i novcem svih članova društva na kratko, čitaj do sledeće krize ili recesije, spašen.
    Informisanosti radi moram da kažem da je u ovom momentu Holandija u enormnoj privrednoj krizi i da je poznat Poreski Raj za strance.

    Koliko će Kiprane koštati nacionalizacija zdravog dela bankarskog sektora i amputacija teško bolesnog dela bankarskog sektora, ostaje da se vidi.

    Spoznaja da novac i pored raznih tvrdnji nije kapital, ostavlja gorak ukus kod stanovnika Kipra, a da će put u transformaciju Kiparske privrede iz finansijskog opsenarstva u normalnu realnu proizvođačku privredu, biti težak je jasno.

    Dakle svi komentatori koji smatraju da je na Kipru nešto oteto, bi trebalo da se dozovu pameti, naravno ako i ona nije bila smeštena u kiparskim Bankama, pa amputirana, i prestanu da obmanjuju i sebe i druge da je u pitanju bilo kakva otimačina!

    I da završim:

    „Banka za sredstva položena na bilo kom računu u istoj garantuje svojom ukupnom imovinom.“

    Oni koji ovo, gore napisanu klauzulu, čitaju ovako:

    „banka uloge na njihovim računima garantuje državnom imovinom, su ili nepismeni ili još nisu naučili da razumeju pročitano, dakle funkcionalno nepismeni.

    Takođe nigde odavno ne piše niti je zakonom ustanovljeno da za uloge na računima banaka garantuje država, kako se to pričinjava mnogim kapitalistima.

    Dakle komunisti i kapitalisti, koji zajednički smatraju da za uloge na bankovnim računima treba da garantuje država su izanđali relikt bivših vremena.

    Ostaje da dodam da banke nisu državne institucije a za njihovo poslovanje država ne snosi nikakvu, osim zakonom propisane, odgovornosti.

    Propisana odgovornost država u EU iznosi € 100.000 po depozitu. U dolazećim vremenima će ta suma biti značajno smanjena verovatno na desetak hiljada evra.

    cerski

    • Ja se potpuno slazem sa vama da ulaganje u banke treba da bude licna odluka, ali i rizik. Ali jeste oteto, oteto je 10 milijardi eura gradjanima EU da bi se spasla drzava koja vec 50 godina zivi tako sto pere novac raznim mafijasima i utajivacima poreza.
      Srecom Merkelova rece da ce se buduci „spasilacki paketi“ finansirati iz privatnih sredstava.

  12. ‘Holandija je nacionalizovala treću po redu od ukupno četiri velike banke, a ovaj potez neoliberala na vlasti sa socijalistima“
    Ne razumem, kako mogu neoliberali biti za nacionalizaciju? Ne, to nikako ne mogu biti liberali, vec lazni liberali. Postenom liberalu je mrska i sama rec drzava. Drzava je nuzno zlo. Svi znamo kako se zovu oni koji su za nacionalizaciju.
    Osim toga, autor upravo u ovom pasusu pokazuje potpunu nekonzistentnost. Zapomaze nad zlehudom sudbinom koja je zadesila gradjane Holandije u vidu otimacine od 350 eura, a podrzava mnogo vecu otimacinu na Kipru…

    • Kada se otima gradjanima no je lopovluk.
      Kada se uzima kapitalistima to je pravda.

    • Gospodine Mile, vama izgleda niko još nije objasnio činjenicu da su liberali pokorne, odane i lojalne sluge krupnog kapitala, a sa interesima ljudskog društva i privrede imaju posla samo ako dođu u priliku da prisvoje za bagatelnu cenu neku od strane krupnog kapitala još ne prisvojenih Čedalinki.

      Da vi ne razumete kako Sveti Liberali mogu biti za, pa čak i sprovesti nacionalizaciju, me uopšte ne čudi.

      Kada budete naučili čijim ideološko-materijalnim interesima služe Liberali onda vam možda bude jasna i sama njihova politička uloga u današnjem imperijalizmu.

      I da, skoro zaboravih da dodam, liberali će pokazuje stvarnost, učiniti sve što je u njihovoj moći da ih krupan kapital dovede i održi na vlasti, nijedno nasilje nad zdravim umom nije strano ideologijama a najmanje je strano liberalnoj i neoliberalnoj ideologiji.

      Ukratko do sada u istoriji krupan kapital nije imao efikasnijeg slugu od liberala, naravno ako izuzmemo fašizam koji sve više preuzima vođstvo bar kada je korporatini kapital u pitanju.

      cerski

  13. Stvari, naime, stoje vrlo prosto. Onaj ko pozajmljuje novac, taj i neka ga vraca. Moju saglasnost nisu trazili prilikom pozajmljivanja, niti su pozajmljivali radi moje koristi, nego iskljucivo sopstvene. Da li je sprska oligarhija pozajmila u ferbruaru 1,5 milijardi eura radi moje ili licne koristi? Oni pare pozajmljuju da bi kupili jos koji mesec na vlasti. To je jedina istina. Oni pozajmljene pare nece vracati, a ni njihovi. Banke su njihove, a ne narodne. Banke su deo oligarhije, oni zajedno, zarad sopstvenih interesa, pljackaju obicne ljude, koji su, sticajem okolnosti, dosli do neke kinte. Neverovatno je, ali istinito, da mnogi takve, iz apsolutnog nerazumevanja, nazivaju liberalima. Kakvi crni liberali. Gde moze placeni politicar birokrata, bankar ili drzavni sluzbenik da bude liberal? Pa to je u suprotnosti sa samim bicem liberala. To je moguce bas kao i drveni sporet.

  14. „Građani Srbije moći će da kupe Fijat 500 L po sniženoj ceni od 10.900 evra na kredit, pri čemu će mesečna rata iznositi 112 evra, objasnio je danas preko Tvitera ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić.“
    Da li je ovaj covek ministar finansija ili PR menadzer Fiata? Objasnjava on preko svog tviter naloga za koliko neko moze da kupi kola. Zapanjujuce. Zapanjujuce.

  15. Biju nasi…
    „Politika Vlade Srbije je podsticaj domaće proizvodnje, subvencija uvoza i zapošljavanje građana i ni jedan uvoznički lobi ne može da promeni tu politiku, rekao je danas državni skeretar u Ministarstvu finansija Aleksandar Ljubić, reagujući na protest Asocijacije uvoznika vozila zbog subvencija za kupovinu „fijata 500L“.“

    …ali biju i njihovi…
    „Slobodna trgovinska razmena ima svoja pravila i jedno od njih je pravilo nediskriminacije. Iz tog razloga je Evropska komisija izrazila svoju zabrinutost vezanu za odluku srpske vlade da subvencioniše kupovinu jednog vozila proizvedenog u Srbiji, čime izaziva narušavanje konkurencije što nije kompatibilno sa trgovinskim sporazumom EU i Srbije koji je trenutno na snazi“, naveo je on.
    „Denio je rekao da deli tu zabrinutost sa Evropskom komisijom i da se nad da će vlada „bez odlaganja da vrati pravu konkurenciju medju aktere na automobilskom tržištu, konkurenciju koja je slobodna i nije veštački stvorena, u skladu sa obavezama koje je preuzela u okviru trgovinskog sporazuma sa EU“.“

Оставите одговор на Misa Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *