Tag Archives: Ekonomska politika

EKONOMSKA ALHEMIJA

Aktuelni podaci i kretanja u domenu realnih i finansijskih varijabli u Srbiji navode na zaključak da upravo naslov ovog teksta najbolje odslikava naizgled potpuno protivurečna privredna i tržišna kretanja. Pre svega ovde je naglasak na zaradama, standardu, potrošnji i sl. Krenimo redom…Osnovni cilj kreatora ekonomske politike je da neto plata u 2025 godinu u proseku bude 900 eura. Analizirajući kretanje …

Pročitajte Još »

GRANICE RASTA

Davne 1972 godine grupa stručnjaka sa MIT-a ovjavila je studiju o granicama rsta svetske ekonomije u 21.veku. Naravna da smela prognoza ekonomskih i socijalnih kretanja u budućnosti ne bi značano uticala na javno mnjenje ) sve bi se svelo na fututistička predvidjanja ili kako se to u ovom vremenu naziva ‘’teorija zavere’’ da 2010 godine grupa naučnika sa univerziteta u …

Pročitajte Još »

Никола Варагић: Опозиција крупном капиталу

Никола Варагић: Опозиција крупном капиталу Стање ствари Банке не одустају од рата против грађана (клијената и адвоката). Рио Тинто не одустаје од рата против Србије. Све три гране власти (извршна, законодавна и судска) раде за четврту грану власти – крупни капитал. И кризни штаб за борбу против пандемије под контролом је фармацеутске индустрије, тј. крупног капитала. Држава је сервис крупног капитала, а не сервис …

Pročitajte Još »

Конвергенција Србије и Бугарске просечној развијености ЕУ у периоду 2000-2020.

Процес конвергенције представља апсолутно и релативно приближавање између две појаве, биле оне економске, политичке, математичке, какве год. Основна мотивација за учлањивање у ЕУ сиромашних земаља јужне, источне и централне Европе претходних деценија била је да кроз процес конвергенције изађу из материјалног сиромаштва и да постану ближе Немачкој и Француској по стандарду својих грађана. Уместо да Шпанци, Португалци, Италијани и Грци …

Pročitajte Još »

Православна економија

Међу ционистима, католицима, протестантима, муслиманима, будистима, либералима или левичарима (неправославнима), има веома богатих људи и богатих држава и нико од њих нема проблем да финансира своју веру или идеологију (цркве, организације). Православне цркве живе од прилога верника. Али, нема много црквених људи, искрених верника – углавном су то сиромашни људи и средња класа. Богатих православаца је, због комунизма, веома мало …

Pročitajte Još »

Никола Варагић: Економија и полиција као слике државе

Каква је нека држава најбоље се види по стању економије и раду полиције. Ако је стање у економији лоше и цвета корупција, значи да су људи који воде и контролишу економију и службе безбедности корумпирани или неспособни. У каквом је стању економија Србије? Колико је корумпирана полиција? Економија Србије је у очајном стању, деценијама уназад. Држава је сиромашна, грађани су …

Pročitajte Još »

Структурне промене у европским економијама 2008-2019.

У Србији се 20 година мантра о „структурним реформама“. То су чаробне речи, мистичног значења. А можда и нису? Структурна промена представља промену у структури неке појаве. То значи да ли је промењен удео неког састојка у укупној појави. Повољна структурна промена је уколико у килограму сарме уместо 300 грама купуса, 600 грама пиринча и 100 грама меса имамо 100 …

Pročitajte Još »

Koliko košta Srbija? Prodaja zemlje Arapima

Objavljeno 19.1.2013 Iz predugovora o prodaji 7 društvenih preduzeća i ustupanja prava na korišćenje zemlje Vojne ustanove Morović nije jasno kakav je državni i ekonomski interes Srbije da za 79,2 miliona evra proda 7.453 hektara poljoprivredne zemlje i da ustupi još 3.664 hektara novoj kompaniji. Prodajna vrednost zemljišta je bliska mesečnom iznosu koji se plaća za kamatu na javni dug. Pošto …

Pročitajte Još »

Lakoća poslovanja i privredni rast – objavljeno u dnevniku “Politika” od 08.11.2017

Najuticajniji kritičari srpskih ekonomskih prilika su saglasni da se ključni problemi domaće privrede nalaze u institucionalnoj sferi. U tom kontekstu, loš poslovni i investicioni ambijent, visok nivo korupcije i slab pravni sistem predstavljaju najveće prepreke privrednom rastu. Ove teze deluju tako ubedljivo, da se niko nije potrudio da ih i proveri. Da jeste, video bi da im tvrdoglava empirija ne …

Pročitajte Još »

DUŠAN VUJOVIĆ: Svi u Srbiji moraju da stegnu kaiš!

Ministar finansija Dušan Vujović izjavio je da svi u Srbiji moraju da stegnu kaiš kako bi im, u ekonomskom smislu, svima bilo bolje, i istakao da je bitno da je sadašnja Vlada Srbije pokazala da su poboljšanja moguća. „Bitno je da smo pokazali da su poboljšanja moguća, svaki dan ide sve bolje… ali svi moraju da budu svesni da i …

Pročitajte Još »

Ekonomska politika Stjepana Radića i intervencija Narodne Banke

http://www.krajinaforce.com/dokumenti/Jovan_Ducic_Verujem_u_Boga_i_srpstvo.pdf   У борби против Устава, управо против Београда, Радић је, како смо раније споменули, био занемарио сваку бригу о свом сељаштву, и водио борбу као каква буржоаска странка, чак странка велике буржоазије. За разлику од његовог пријатеља др Корошца, он је углавном уживао у своме вербализму. Економски програм странке Радићеве, био је – не може бити гори. Финансијски, тако …

Pročitajte Još »

FIAT – IZVOZNI ADUT SRBIJE?

Objavljeno 17.3.2013.   U poslednje vreme se veoma intezivno govori o pregrupisavanju srpskog izvoza ka proizvodima visoke faze prerade i kapitalne intezivnosti. Pre svega se misli na proizvodnju i izvoz motornih vozila, odnosno FIAT automobila iz Kragujevca. Nesporno da je učinjen veliki napor na dovodjenju ove kompanije u Srbiju, oživljavanju zamrle proizvodnje autombila, angažovanju oko 2000 radnika, kako nedavno reče …

Pročitajte Još »

Gašenje Tanjuga i „spoljni izvori moći“

У Дневнику 2 РТС-а 4.11.2015 године имали смо две вести: После 72 године, новинска агенција „Танјуг“ престаје да постоји. У два покушаја приватизације „Танјуг“ није нашао новог власника, па је ово епилог по Закону о информисању. Имовину преузима Дирекција за имовину, архивску грађу Архив, а 188 запослених добиће отпремнине. „Танјуг“, како тврди директорка, није оставио дугове. Министар полиције Небојша Стефановић …

Pročitajte Još »

Prodaja Telekoma je ekonomski zločin

Дnевни лист ,,Политика“ – у броју 36443 од 26. априла 2015 године –  објавила је изјаву премијера Србије о намери Владе да прода ,,Телеком“ и о употреби добијених средстава од те продаје. Како се наводи, половица средстава би се употребила за враћање неких неповољних кредита, а друга половица би се утрошила у реконструкцију инфраструктуре. Из навода се може закључити, да …

Pročitajte Još »

Srbija 2050 godine

Да би се предвиђала будућност, нису неопходне надприродне особине, попут видовитости. Довољно је да се екстраполирају трендови постојећих појава, а и да се погледа стање у одређеним блиским земљама. Ова блискост не мора да буде само географска, може и да буде у вези са сличним мерама и политикама које се примењују. Стога би идеалну комбинацију узора могле да представљају Бугарска …

Pročitajte Još »

Srbija u skoroj budućnosti: između potpune kolonije i „malo“ suverene zemlje…

Мотив за овај текстић је вест: B92: IZVOR: TANJUG Zagreb — Nemačka kancelarka Angela Merkel upozorila da ćerka Dojče telekoma, Hrvatski telekom, ima problem jer hrvatska država gradi paralelnu telekomunikacionu mrežu.   Док се у Србији јавно излуђује народ „страним директним инвестицијама без којих нема развоја“, прећуткује се истина да су оне интрумент експанзионистичке политике великих сила, и да „страни …

Pročitajte Još »

Intervju za NIN (15/01/2015) – Srbija srlja u propast

Očekivanje da će bruto domaći proizvod Srbije ove godine pasti za samo pola procenta je previše optimistično, ali to i nije najvažnije. Važnije je koliko će biti zaposlenih koji plaćaju poreze i doprinose, kakav će biti odnos između njih i broja penzionera, koliko će porasti javni i spoljni dug i nenaplativa potraživanja, kaže za NIN Nebojša Katić, finansijski konsultant iz …

Pročitajte Još »

Srpska ekonomska drama i intelektualni eskapizam

Srpska ekonomska nauka kreće stranputicom kada se okreće političkoj filozofiji pokušavajući u njoj da pronađe inspiraciju i rešenja za ekonomsku katastrofu koju Srbija doživljava. Ekonomska nauka ima previše svojih muka, previše dilema i nudi premalo rešenja da bi srpski ekonomisti sebi mogla dozvoliti luksuz gubljenja vremena u sholastičkim raspravama. Na terenu političke filozofije nema ničeg novog, ničega što ne znamo …

Pročitajte Još »

Nejednakost i ekonomski rast, ili i plavuše su shvatile

Najbolje čuvana tajna svetske ekonomske krize izlazi na videlo – oprezno, dozirano, lagano. Tek sada, sa zakašnjenjem od sedam godina, upire se prst u osnovni uzrok nastanka i trajanja krize – reč je o problemu višedecenijskog rasta ekonomske nejednakosti. Deformacije u raspodeli koje su dovele do strahovitog socijalnog i ekonomskog raslojavanja nisu samo najvažniji uzrok krize, već su i najveća …

Pročitajte Još »

„I pad je let“

Ivicu  provalije privrednici sve teže uočavaju Dugo smo padali, lebdeli u bezvazdušnom prostoru,prolazili kroz razne turbulencije i na kraju čelom ekonomskih iluzija udarili o tle stvarnosti. Propadanje privrede i ekonomije teklo je  kroz krajolik  iluzija koji su režirali predstavnici vlasti. Kao u kaleidoskopu; bajkovito i lažno.Partijski mađioničari su usavršavali trikove i izmišljali nove obmane građana i privrednika. Vlastodršci nisu shvatali …

Pročitajte Još »

Šta će biti s kućom?

Овде прилажем збир макроекономских података из најновије базе података IMF World Economic Outlook, October 2014, за Србију до 2019. године. Много тога у овим подацима мени није јасно. На пример, како је могуће да се убрза економски раст (раст: појам који од 1979 године нема право значење), уколико се при томе процењује да ће се раст извоза роба и услуга …

Pročitajte Još »

Put za nigde

Пут за негде ишао би ка већој запослености становништва и ка општем порасту материјалног благостања. Пут за нигде срозава плате запослених у државној управи, здравству и образовању испод њихове вредности на Косову и Метохији. На том путу, већ почетком идуће године републичка влада ће бити упозорена од Фискалног савета и ММФ-а да плате и пензије нису довољно смањене, и да требају …

Pročitajte Još »

Između tupih noževa i oštrih žileta

Прошлогодишња расправа у Скупштини Србије приликом доношења буџета и мера економске политике у којој су представници власти и опозиције применили сликовито изражавање помињањем тупих ножева и оштрих жилета језиво ме је асоцирала на усташка клања у Другом светском рату. Таква терминологија, заједно са прославом стогодишњице Великог рата, ме је одвела на проучавање историје преживљавања српског народа кроз векове, од Сеоба …

Pročitajte Još »

Demografska politika: uslov opstanka srpskog naroda u Srbiji

У 2013 години у Србији је рођено 65.554, умрло 100.300 те је пад броја становника износио 34.746, не рачунајући миграционе токове у и ван Србије. У овом укупном резултату имамо пет општина у којима већину чине грађани исламске, мухамеданске, вероисповести, које су имале већи број рођених од умрлих (Нови Пазар, Тутин, Прешево, Бујановац и Сјеница), као и Нови Сад и …

Pročitajte Još »

IMA LI SRBIJA EKONOMSKU POLITIKU?

Naslov  teksta po sebi je kontradiktoran jer nosi pitanje koje se u svakoj državi praktično ne postavlja. Svaka zemlja mora u osnovi da ima nekoliko važnih politika bez kojih i nema elemente suvereniteta niti prave državne organizacije. To su pre svega:   Ekonomska politika; Politka odbrane i bezbednosti Politika državne uprave i organizacije  i sl. Zašto opšte postavljati pitanje da …

Pročitajte Još »

SRBIJA U STAGFLACIJI

Imajući u vidu kretanja svih ekonmskih i privrednih perforansi u Srbiji u prethodnih nekoliko godina može se zaključiti (mada se malo o tome govorilo i govori u prethodnom i sadašnjem vremenu) Srbija je dopala u jednu od najtežih pozicija u vodjenju ekonomomske politike – u zonu stagflacije. O ovoj temi se u Srbiji malo i govorilo i pisalo, uglavnom je …

Pročitajte Još »

Toma Piketi u letu iznad osinjeg gnezda

Ne pamtim da je neka knjiga ekonomskog sadržaja naišla na takav odjek, kao što je slučaj sa knjigom Toma Piketija (Thomas Piketty) „Kapital u dvadeset prvom veku“[1]. Piketi je dirnuo u osinje gnezdo uvodeći u žižu debate uporno potiskivanu temu rasta nejednakosti u modernom kapitalizmu. Kako to obično biva kod ovakvih knjiga, o njoj žučno raspravljaju i tumače je ne …

Pročitajte Još »

Mladost na tržištu ekonomskih ideja

Na ekonomskom akademskom tržištu poslednjih decenija, kako je već i red, vladaju neumoljivi zakoni konkurencije. Sve ideje su dobrodošle, sve ideje su ravnopravne, pod uslovom da su neoliberalne. Moglo bi se ipak dogoditi da ustoličena vladajuća doktrina izgubi nešto od svoje nadmoći. Velika recesija unosi promene i na tržište ekonomskih ideja, i prvih nagoveštaja već ima. Glavni pokretači mogućih promena …

Pročitajte Još »

Srbija na Baltiku

Ako je suditi po najavama nove vlade, put ka ekonomskom ozdravljenju Srbije bi mogao slediti baltičke uzore. Bolne reforme bi trebalo sprovesti brzo i odlučno, onako brzo kako je to učinjeno na primer u Estoniji u periodu od 1992. do 1994. godine. Kada se reformski procesi okončaju, i Srbija bi, uz malo sreće, mogla postati tako čudesno uspešna, kao što …

Pročitajte Još »

NOVA AGRARNA POLITIKA

Izvoznici ili uvoznici Poljoprivredna politika usmerena ka razvoju poljoprivredne proizvodnje i očuvanju agrarnih resursa Srbije treba da predstavlja suštinski prioritet u sklopu sveukupnog razvoja države, kako u ekonomskom tako i u socijalnom i ekološkom smislu Piše: Branislav Gulan Na nezadovoljavajuća kretanja u poljoprivrednoj proizvodnji ukazuje stopa rasta neto poljoprivredne proizvodnje, koja je  do 2013. godine prosečno iznosila 1,3, a bruto …

Pročitajte Još »

Retorika, mitovi i preduzetna država

Utemeljivači američke države (i nacije) su imali različito viđenje mesta i uloge države u ekonomskom životu. Tako je na primer Aleksandar Hamilton, čovek koji se zalagao za dirižističku ekonomsku politiku i zaštitu „industrija u povoju“ stajao nasuprot Tomasu Džefersonu i njegovom čuvenom i često citiranom stavu „da najbolje upravlja ona država koja upravlja najmanje“. Poznati norveški ekonomista Erik Reinart vickasto …

Pročitajte Još »

U velikoj žurbi na putu za nigde

http://nkatic.wordpress.com/2013/10/10/u-velikoj-zurbi-na-putu-za-nigde/ U velikoj žurbi, vlada Srbije je donela dve konkretne mere, i njih proglasila paketom ekonomskih mera. Kako se dve mere ne mogu nazvati paketom, dodate su i deklaracije o namerama – o tome kako će se rekonstruisati javna preduzeća i smanjiti subvencije, kako će se štedeti u domenu trošenja roba i usluga, kako će se uzimati jeftini krediti i …

Pročitajte Još »

Najava šestologije Ekonomska politika moje prababe, babe, majke, žene, ćerke i unuke

Ova poslednja spada u optimističko dugoročno planiranje, ali će se zapravo odnositi na pisanje futurističkih tekstova sada o ekonomiji za 20 ili 30 godina. Elem, „Ekonomska politika moje babe“ je spremna za objavljivanje, ostaje još da nađem izdavača i da vidim koliko će me koštati štampanje 300 do 500 primeraka. Sadrži tekstove koji su na sajtu makroekonomija.org, neke probrane, sa …

Pročitajte Još »

Vlado, ne pomaži više

Objavljeno u Blic-u 18.5.2011 Manjkavost najavljenih vladinih podsticajnih mera je što ukidaju osnovni princip jednakopravnosti na tržištu. Uzroci velikog broja radnika u sivoj zoni su u lošim uslovima poslovanja a ne u isključivoj nameri poslodavaca da ne plaćaju poreze i doprinose. One ne eliminišu uzroke koji doveli do broja od milion nezaposlenih niti će zaustaviti trend odpuštanja radnika nego stimulišu nelojalnu …

Pročitajte Još »

Subvencije za kupovinu novog vozila Fijata

Reče ministar finansija i privrede, parafraziram, daćemo 3.000 evra subvencija  svakome ko kupi novog Fijata. Iskaz bi trebalo da glasi „od novca poreskih obveznika, ili novim zaduživanjem, častićemo svakoga ko kupi novo vozilo“. Častiće se i FAS da postigne veću prodajnu cenu u odnosu na moguću od srpske sirotinje, koja u najvećem delu, a to je oko 98% stanovništva, nije …

Pročitajte Još »

Objavljena je knjiga dr Dragovana Milićevića

Izašla je iz štampe knjiga Politika Antiekonomije, dr Dragovana Milićevića, koja predstavlja pokušaj analize svih naših ekonomskih promašaja i loših poteza čije će se posledice osećati narednih nekoliko decenija.  Radovi su nastali u periodu od druge polovine 2011 i tokom 2012 godine. Takodje je u radovima i  predlozi mera koje su prezentirane u gotovo svakom radu. Radovi  tretiraju ekonomske probleme …

Pročitajte Još »

DEFEKTNOST EKONOMSKOG SISTEMA KAO IZVOR KRIZE (Inflacija kao sudbina)

Definitivno Srbija je 2012 godinu završila sa inflacijom koja je bila druga najveća inflacija u Evropi, pored Belorusije koja je u 2012 godini imala inflaciju od oko 77% od januara do septembra i koja će po podacima  beloruske centralne banke biti preko 80%. Ni jedna zemlja u Evropi nema inflaciju preko 10% u 2012 godini što se može videti iz …

Pročitajte Još »

Statistika, politika i analitika

U normalnim zemljama raspored je: statistika, analitika i politika. U knjizi razgovora Borhesa i Sabata novinar je pitao obojicu da li veruju u astrologiju. Borhes je, kao čovek od knjige, odgovorio da ne veruje, ili da je moguće u nešto iz nje poverovati. Sabato je, kao čovek od života, odgovorio da veruje, ali da je veoma važno kako konkretni posmatrač …

Pročitajte Još »

Ekonomska politika moje babe

Čest je, sasvim opravdan, i opšti komentar tipa „kako ovi vode ekonomiju i moja baba bi bolje vodila“. Rasprodaj šta je preostalo, zaduži, pa drži vodu dok majstori odu. U skladu sa ovakvim doživljajem i sprovođenjem ekonomske politike gotovo svaka baba (osim onih što piju rakiju i kockaju se) u Srbiji bi istu učinila boljim mestom za život i učinila …

Pročitajte Još »

Da prodamo, Jano dušo, kolo da igramo

Danima uživajući u Štulićevoj obradi „Tamo daleko“ na YouTube mi se kao prvi srodni izbor nudio Faith No More sa EXIT-a 2010 sa obradom „Ajde Jano“. Idealan izbor za moja višemesečna opterećenja u vezi sa neumerenim zaduživanjem i posledicama za višedecenijsku budućnost: da prodamo, Jano dušo, samo da igramo. http://www.youtube.com/watch?feature=fvwp&v=Fs3z-k90ync&NR=1 Reklo bi se da su naši političari tipični predstavnici naroda …

Pročitajte Još »

Carinska zaštita Srbije: sistem opštih carinskih stopa i povlašćenih za uvoz iz EU i CEFTA-a u 2011

Srbija ima složen sistem carinske zaštite. On je posledica različitih sporazuma o slobodnoj ili povlašćenoj trgovini po zemljama i grupama zemalja.  Postoji osnovna carinska zaštita po principu najpovlašćenije nacije (MFN most favored nation), i niz trgovinskih sporazuma sa nižim carinskim stopama. Ovde su agregirani podaci o carinskim stopama za 2011 godinu preuzeti sa portala Svetske trgovinske organizacije (trademap.org). Usled postojanja …

Pročitajte Još »

Tanjug: Pol Krugman i srpska ekonomija

Doktorirao sam na temi “Aglomeracije i robna razmena” gde je najveći doprinos u razvoju ekonomske teorije devedesetih godina prošlog veka dao Pol Kruman. Neposredno po izbijanju svetske ekonomske krize Krugman je dobio nobelovu nagradu za razvoj nove ekonomske oblasti modeliranja ekonomskih procesa u prostornoj ekonomiji. Krugmanov doprinos ekonomskoj teoriji je ogroman i spada u najkreativnije ekonomske mislioce od kada postoji …

Pročitajte Još »

100 Dana Noći Vještica?

Pošto se prvih 100 dana vladavine nove vlade približava, tradicionalni inicijalni reper za donošenje prvobitnih ocjena vlade, polako je vrijeme za kritički osvrt i analize  postupaka nove Vlade. Interesantni momenti prethodnih sedmica su bili prijedlog o izmjeni zakona o NBS, pad kreditnog rejtinga i generalna ocjena analitičara da odnosi sa EU ulaze u mučniju fazu. Još interesantnije su bile konzekventne …

Pročitajte Još »

Brinućemo se sami o sebi: Između MMF-a i Ruske Federacije

Teške, depresivne misli su mi prolazile kroz glavu. Sa jedne strane Tomislav Nikolić, predsednik Srbije ide u posetu u Rusiju, dok sa druge strane u Beograd je došla misija MMF-a. Toma će se svašta dogovoriti sa Putinom, ali se ništa, ili gotovo ništa, neće i realizovati od dogovorenog u mandatu ove vlade, jer postoje ograničenja koja postavlja MMF u pogledu …

Pročitajte Još »

CRNO TRŽIŠTE – KUGA PORESKOG SISTEMA

Crno tržište ukida cenovnu logiku; onaj ko ne plaća bilo koju poresku obavezu cenovno je konkuretniji od onog koji plaća sve obaveze. Ovakav način rada zauzima ogroman tržišni  prostor,smanjuje obrt u legalnim preduzećima. Onemogućava tehnološko unapređenje firmi.  Angažuje  radike  na crno u svim poslovnim fazama. Građani koji se bave radom na crno ne plaćaju PDV, poreze I doprinose na rad, …

Pročitajte Još »

Nove mere za stare namere

http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/nove_mere_za_stare_namere.4.html?news_id=246893 Privrednici kao narkomani ne biraju načina niti pitaju za cenu nove tranše kredita. Kreditni bonitet postao je značajniji od krvne slike. Zaduži se, odživi privid boljeg života, biće kako će biti. Od 2001. godine do danas privreda je bankama na ime kamata platila oko 22 milijarde evra. Preostao je dug oko 20 milijardi evra, a 933.000 radnika je izgubilo …

Pročitajte Još »

Miladin Ševarlić: Jedna mera i više (ne)osnovanih dilema

http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/jedna_mera_i_vise_neosnovanih_dilema.4.html?news_id=246958 Mere kojima se pomaže poljoprivrednicima su u načelu dobre, ali se pojedine od njih mogu oceniti kao neosnovano selektivne, socijalno nepravedne i osnovano nelogične. Dileme i otvorena pitanja u vezi sa samo jednom merom kojom su SAMO registrovana poljoprivredna gazdinstava (RPG) oslobođena od obaveze plaćanja doprinosa za odvodnjavanje i navodnjavanje u 2011. i 2012. godini su sledeće: a) Zar …

Pročitajte Još »

Sinteza ekonomije u Srbiji

Gospodin Milan Knežević mi je lično blizak pa smo temu nedostatka sinteze već raspravljali. Moj kontraargument je da sintetičara imamo previše, a da analitičara u Srbiji gotovo da nema ili se ne mogu na prste jedne ruke prebrojati.   Kako bi izgledala sinteza koju bih ja napisao? Sledi.   U Srbiji je korupcija pravilo a poštenje izuzetak koje se najčešće …

Pročitajte Još »

ANALITIČARI BEZ SINTETIČARA

Skoro da smo dostigli ideal ekonomski visoko razvijenog društva: da svaki građanin ima svog menadžera. Naročito su na ceni menadžeri sa Univerziteta iz Donje Surdulice ili Omoljice. Menadžera u Srbiji ima više,recimo, od stolara ili zidara. Menadžere privrednici definišu kao lepo obučene ljude koji o poslu ništa ne znaju. Pošto smo potpuno obesmislili zanimanje menadžera, sličnu sudbinu moglo bi da …

Pročitajte Još »

ZAVRŠNI RAČUN

Birajući naslov ovog teksta, setih se jedne studije koju je tadašnji Institut G17 napravio u vezi šteta od bomardovanja Srbije. Različite procene su bile u igri, uglavnom preko 100 miljardi dolara. Posle jedanaest godina dugo najavljivanih reformi privrede pod demokratksim promenama od 05. Oktobra 2000. moramo da napravimo još jedan završni račun. Pod uticajem moćnih zapadnih institucija domaći kreatori ekonomske …

Pročitajte Još »

Komentar ekonomske politike nove vlade

PLATE I PENZIJE: Iako je Misa dao svoj OK, po meni u stvari OVO nije ok. Zamrzavanje plata i penzija su u evropskim zemljama postale opsta stvar, medjutim kod nas umjesto onoga sto bi trebali da kao drustvo radimo sve se svodi na stvaranje nekog politickog kompromisa i politickog svodenja racuna. Krkobabic, kojeg je najlakse definisati kao lidera gradjana sa …

Pročitajte Još »

Suicide Blonde

Dok nam se ovih dana Miša Zdravkivić lomata po autobusima da bi došao do Beča i Springsteen-ovog koncerta moram da kažem da se muzički ukusi nas dvojice zaista u dobroj mjeri podudaraju. Osim što obojica volimo npr muziku Azre i Springsteen-a,  na slične načine doživljavamo socijalni i društveni komentar koji su Štuliću i Springsteen-u često osnovni motiv zbog kojih su …

Pročitajte Još »

TANJUG: KAKO JE ISLAND POBEDIO KRIZU

ORGANIZACIJA za ekonomsku saradnju i razvoj procenjuje kako će islandska ekonomija ove godine prerasti područje eurozone, a mere koje je Island proveo kako bi se oporavio od duboke financijske krize u kojoj se našao 2008. godine pokazale su se uspešnim, stoji u tekstu koji je objavio Bloomberg. Rejtinška agencija Fitch Islandu je podigla rejting pa je nakon statusa „smeća“ i …

Pročitajte Još »

SIVA EKONOMIJA – MOGUĆNOSTI SMANJENJA

Problem sive ekonomije nije samo srspki specifikum. Tvrdnje  o učešću sive ekonomije u bruto društvenom proizvodu od 40% su nerealne i nisu zasnovane  na valjanim analizama. Procenat je manji jer prema nekim relevantim istraživanjima procena sive ekonomije bi u Srbiji bile oko 30%, u Crnoj Gori je na nivou od oko 20% od BDP. Prosečna stopa sive ekonomija u zemljama …

Pročitajte Još »

Ekonomska bezbednost Srbije

U situaciji kada postaje izvesno da će se, usled negativnog javnog mnjenja, mnoge institucije (kancelarije, agencije…) spajati sa nadležnim ministarstvima ja bih predložio formiranje nove institucije: Ekonomsko-bezbednosne agencije (EBA). U prethodnih 12 godina strane ambasade i velike kompanije su implementirale svoje interese u Srbiji, a to je spinovano kao „priliv stranih direktnih investicija neophodnih za razvoj Srbije“. Bilo je desetine …

Pročitajte Još »

Miladin Ševarlić: Tanjug: Poljoprivreda po modelu EU

http://www.tanjug.rs/novosti/43088/poljoprivreda-po-modelu-eu.htm Poljoprivreda Srbije u procesu evropskih integracija se već duže od decenije nalazi u raskoraku između dve krajnosti: „trčanja ispred rude“ i „kaskanja iza poslednje kočije u karavanu za EU“. Trčanje ispred rude Jedan od primera „trčanja ispred rude“ je naša „jednostrana“ primena Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU (od 30. januara 2009. godine – zbog čega je budžet Srbije samo …

Pročitajte Još »

Tastove trešnje, ili između ograničenja i potencijala

Prošli vikend sam proveo berući sa tastom trešnje. Prethodne tri nedelje sam navijao za sunčane dane i periode kako bi trešnje rodile a ne istrulele. Sa samo dva stabla stara oko sedam godina moguće je nabrati preko 200 kilograma trešnji. Po ceni od 200 dinara za kilogram dolazimo do jedne prosečne mesečne plate u Srbiji. Dvadeset stabala trešnji na pet …

Pročitajte Još »

PLATNOBILANSNA KRIZA

Prvi ozbiljni argument iznese pre par dana guverner Šoškić da je zemlja u velikom problemu i da treba štedeti. Reče da nije uputno da zemlja izlazi iz krize na način kako najvaljuju na zapadu čak i najeminetniji ekonomisti da se iz krize izlazi potrošnjom, a ne štedjom. Poptuno je u pravu guverner da bi  favorizovanje potrošnje dovelo do daljeg produbljavanja …

Pročitajte Još »

Solarni Protekcionizam i Srbija

Prije par dana, u diskusiji na poslu argumentovao  sam da sam poprilično impresioniran činjenicom, da su za sada Amerikanci odupreli iskušenju da fiskalnu poziciju i trgovinski deficit “popravljaju” uspostavljanjem carina ili tarifa na uvoznu robu. No, već sledećeg dana moja impresioniranost se  raspršila viješću da je američka administracija preliminarno uspostavila tarife na uvoz kineskih solarnih ploča. Amerika i američka politika …

Pročitajte Još »

Najneprijatnija istina o javnom dugu (i BDP-u) i konsolidacija javne potrošnje u mandatu nove vlade

Republički zavod za statistiku je saopštenjem broj 083 od 30.3.2012. godine procenio da je BDP u prošloj godini izneo 3.110,9 milijardi dinara. Obaveštenjem od 19.4 vrednost BDP-a u 2010. godini revidirana je i iznosi 2.881,9 milijardi dinara. Šta je tako neprijatno u ovim podacima? Prema podacima na portalu Ministarstva finansija BDP je u 2010. godini izneo 2.986,6 milijardi dinara, a …

Pročitajte Još »

Srpska posla

Objavljeno 16.11.2010 na ekonomiji Postovana gospodo, izgleda da postajemo svedoci žestokog okršaja u minornoj kategoriji srpske političke scene zbog toga ovaj članak treba doživeti kao komentar bokserskog meča pero-lake kategorije. U levom uglu imamo LDP koji je zajapuren u svojoj politickoj ambicioznosti i potencijalom koji sledeći izbori imaju. Ova stranka, iako mlada i nesikusna, je beskompromisan borac u odbrani evropskih …

Pročitajte Još »

Strategija

Strategija je “ Određivanje osnovnih dugoročnih ciljeva, te usvajanja smera akcije i alokacije resursa potrebnih za ostvarivanje tih ciljeva.“ ( Alfred Chandler). Osnovni problem srpske ekonomije jeste upravo nedostatak strategije razvoja. Kako na makro, tako i na mikro nivou. Osnovu svake strategije čine poztivna zakonska rešenja. Strategija razvoja Srbije u postkriznom periodu do 2020 godine koju je uradila grupa ekonomskih …

Pročitajte Još »

MAKROEKONOMSKA POLITIKA SRBIJE U 2012

Dokument pod ovim ili sličnim nazivom i pored deteljne pretrage zvaničnih državnih sajtova i štampe nisam uspeo da nadjem, izuzev predloga i konačne verzije bužeta Srbije za 2012 godinu koji u neku ruku predstavlja i opredeljenje vlade za sprovodjenje odredjenih makreoekonomskih mera u direktnoj nadležnosti državnih finansija. U nastavku će biti prezentrirani osnovni elementi budžetske politike u 2012. Godini. U …

Pročitajte Još »

Kredit naš nasušni

Kredita,  kredita  gospodaru! Sa kreditima je kao sa alkoholom; dok pijete odnosno trošite  posuđeno lepo vam je a kad dodje vreme mamurluka tj. otplate, jako je mučno. Ništa kao kredit ne podgrejava lične, poslovne i državne iluzije. Pošto nismo izgradili racionalnu poslovnu kulturu da se zadužujemo koliko možemo da vratimo, moraćemo pod zakonskom prinudom platiti sanaciju naših ličnih, poslovnih i …

Pročitajte Još »

Plati ili zatvori

Blagovremeno izmirenje poreza je neodložna zakonska obaveza za sva pravna i fizička lica. Za realizaciju ovih obaveza zadužena je i nadležna isključivo država. Izmenom Zakona o poreskom postupku biće onemogućeno da firme isplaćuju plate ukoliko istovremeno ne izmire  poreze i doprinose na zarade. Predlagači Zakona uzeli su za predpostavku činjenicu da čak polovina privrede ima sredstava ali neće izmiruje svoje …

Pročitajte Još »

Kako zapošljavati 100.000 novih radnika godišnje?

Osnovne mere koje Vlada treba da preduzme su: smanjenje obima crnog tržišta i sive ekonomije i izmirenje državnih dugovanja prema privredi. Te mere  bi pospešile plasman robe,  uspostavile cenovnu logiku, poboljšale likvidost i  konkurentnost, povećale priliv prihoda u budžet i akumulaciju preduzeća, omogućile Ustavom zagarantovanu jenakopravnost na tržištu. Nije moguće biti cenovno konkurentan sa onima koji ne izmiruju zakonske obaveze. …

Pročitajte Još »

Tehnokratska vlada Srbije: sanjanje lepše budućnosti

Smrt Ante Markovića, inženjera po struci, naterala me je da se zamislim o tehnokratskoj vladi Srbije – vladi čiji bi članovi bili isključivo inženjeri mašinstva, elektrotehnike, tehnološki, poljoprivredni, programeri… U takvoj vladi bi bio zabranjen pristup ekonomistima (posebno ekspertima) i bankarima. Političari bi se preusmerili na humanitarni rad, kako bi uvek nešto delili i poklanjali. Za razliku od ekonomista koji …

Pročitajte Još »

Ponašati se kao Nemačka

  Srbija je jedna od retkih zemalja u svetu u kojoj novac ima različite boje, poželjne i nepoželjne. Kod poželjnih postoje novci koji nama vrede tri puta više od istih novčanica, u zavisnosti od toga iz čijeg novčanika se vade i daju. Kada pišem, govorim, ponavljam, da Srbija treba što više da se preorijentiše na Istok, valjda to činim logičnim …

Pročitajte Još »

Ivan Nikolić: Efekti fiskalnih podsticaja u svetu u periodu krize

Visoki javni dugovi onemogućavaju dalje podsticaje. Faza masivnih podsticaja ekonomiji je završena, a kako je najveći broj zemalja okrenut obnavljanju fiskalne održivosti – potencijali za snažniji oporavak svetske ekonomije vrlo su ograničeni. Pogotovo ako se zna da monetarna politika ne može sama da održi ionako skroman globalni rast (grafikon). U prethodne tri godine planovi oporavka finansirani su povećanjem javnog duga …

Pročitajte Još »

UNCTAD Trade and Development Report 2011, citat

A brief “Keynesian moment” After many years of calls for a reduced role of the State in economic management, many governments in both developed and emerging market economies launched large stabilization packages to restore aggregate demand, and intervened in the rescue of the financial sector. Before the crisis, expansionary fiscal policies were often considered ineffective, on the grounds that any …

Pročitajte Još »

Javni dug Srbije

Javni dug Srbije na kraju septembra izneo je 14.745,5 miliona evra i povećan je za 947,6 miliona evra u odnosu na avgust ove godine. Vrednost duga veća je za 578,5 miliona evra u odnosu na 2000. godinu, uz veliku promenu u strukturi duga. U odnosu na avgust ove godine dug je rasta 31,6 miliona evra dnevno, što daje 366 evra …

Pročitajte Još »

Strategija

Strategija je “ Određivanje osnovnih dugoročnih ciljeva, te usvajanja smera akcije i alokacije resursa potrebnih za ostvarivanje tih ciljeva.“ ( Alfred Chandler). Osnovni problem srpske ekonomije jeste upravo nedostatak strategije razvoja. Kako na makro, tako i na mikro nivou. Osnovu svake strategije čine poztivna zakonska rešenja. Strategija razvoja Srbije u postkriznom periodu do 2020 godine koju je uradila grupa ekonomskih …

Pročitajte Još »

LOGIKA PIJANIH MILIONERA

Tragajući za adekvatnim naslovom ovog teksta nosio sam se mišlju kako da najbolji način  predstavim sve ekonomske probleme sa kojima se Srbija suočava i kako sredstva informisanja prenose stavove kolega ekonomista da će sledeća godina biti neuporedivo teža nego predhodne, da su mogući veoma teški socijalni nemiri, da će realno zarade i ostali ekonomski parametri padati, da će devizni kurs …

Pročitajte Još »

Ekonomski problemi Srbije i Hrvatske

„Kad u februaru bude ustoličen za trećeg hrvatskog predsednika, jedan od 12 kandidata zemlju će preuzeti s dijagnozom duboke ekonomske krize. Svi relevantni ekonomski indikatori: BDP, izvoz, nezaposlenost, visina zaduženosti – su u padu ili u najboljem slučaju u stagnaciji. No, dok je kriza samo delimično uvezena iz inostranstva, duboki strukturni problemi godinama se guraju pod tepih.” Pročitah tekst na …

Pročitajte Još »