Komentar ekonomske politike nove vlade

PLATE I PENZIJE: Iako je Misa dao svoj OK, po meni u stvari OVO nije ok. Zamrzavanje plata i penzija su u evropskim zemljama postale opsta stvar, medjutim kod nas umjesto onoga sto bi trebali da kao drustvo radimo sve se svodi na stvaranje nekog politickog kompromisa i politickog svodenja racuna. Krkobabic, kojeg je najlakse definisati kao lidera gradjana sa posebnim interesom, a nikakvog lidera neke jasno definisane politicke stranke, prijeti da ce skupo kostati i ovu novu vladu. U sustini sta se sada izmjenilo. Promjena politickog pravca da bi praktiocno sve ostalo isto? Glupostima treba imati hrabrosti stati na put pa taman ako ova vlada I ne potrajala. Ako vlada padne iz pravih razloga I to je u politickom smislu izvjestan pomak na kojem se moze zanovati politicki kredibilitet.
REFORMA PORESKOG SISTEMA: U stvari je moguca ako bude pracena reformom javnog sektora. Neko ce se vec morati prihvatiti reformisanaj javnog sektora I ovo ne treba odlagati. Sama reforma poreznog sektora nece biti dovoljna vec te trebati I eliminisati bespotrebne stavke koje su izvor odliva para iz budzeta. Jedan od nacina je reforma poreznog sistema, druga je racionalizacija javnih sluzbi I zaposlenih u javnom sektoru.
PDV REFORMA: Da ovo bi bio kratkorocni sok. Da li je moguca prelazna varijanta, za pocetak odlozena naplata pdv ne do momenta kada firme naplate robu nego neki fiksni period, mjesec, dva tri.
FISKALNA DECENTRALIZACIJA: Miroslav je trasirao nacin.
RECESIJA: Ovaj prijedlog je donkihotovska borba sa vjetrenjacama. U sadasnjoj fazi I razlozima recesije Srbije je jednostavno I suvise premali I preslab igrac da bi mogla stimulisati domacu potraznju I time stimulisati izlazak iz recesije. Recesiaj ce sada odraditi sta mora Srbija tu nije u poziciji d adirektnim mjerama pretjerano sta uradi. Pozeljno s eposvetiti smanjenju dugova an svim frontovima. Likvidnost je bitna I ostace bitna jos poprilicno vremena.

ZANATLIJE: najboljE IH pomoci tako sto ih osloboditi gomile poreza I nameta a oni perspektivni ce u takvim uslovima sami o sebi povesti racuna. Nema potrebe za bespovratnom I subvenciranim kreditima. Davati jeftino nije isto sto I davati za dzabe. Zanati kao business modeli su rizicni tako da omogucavanje jeftinih al ipak realisticnih kredita je vec dovoljan stimulans I pomoc zanatlijama. Ovo plus smanjenje poreza bi trebalo biti dovoljno vjetra u ledja perspektivnim zanatlijama.
MONOPOL: Ovo postaje mantra iste mjere kao I ulazak u EU. Je li predlagaci ovoga zakona imaju ikakvu ideju o nacinima kojim bi mjerili “kolicinu” monopolizma odredjene industrije. Ovo je bojim s ejedna od mantra kojom se mnogo cega opravdava.

ENERGETIKA I RUDARSTVO: Triput mjeri jednom sjeci. Vjerovatno je tacno da visoka cijena ruda, sirovina I polusirovian cini rentabilnijom ekploataciju koja je u mnogim slucajevima do skoka ovih cijena bila nerentabilna. Medjutim, da li je realno ocekivati d ace ovakav nivo ciejna dugorocno opstati? Pije svega navedenog treba uraditi studiju sta trosimo koliko trosimo, koliko placamao I zbog cega placamo koliko placamo. Nakon toga sve ostalo.
RAZVOJNA BANKA: Ovo su puke puste zelje. Malim preduzecimaj e za pocetak dovoljno ozbiljan pristup po pitanju smanjenja poreza kao I dostupnost kredita. Za ova mala preduzeca bi za pocetak bilo dovoljno d aponovo osvoje domaca trzista u stvarima koje sada uvozimo a tradicionalno nismo.

STRANA ULAGANJA I DIREKTNE INVESTICIJE: Svojom politikom cinimo takticku gresku zbog koej cemo u buducnosti ispastati. Poceli smo kao komperativnu prednost, implicitno ili eksplicitno, nije bitno svoje siromstvo da marketinski “prodajemo”. Problem sa ovim je sto privlacimo proizvodnju koja je u nasim prostorima dejlimicno samo zato sto smo jeftini. Ako s epojavi neko jeftiniji ovo cemo izgubiti. Za neupucene istrazite selidbu Samsunga mislim iz Francuske u lovacku pa dalje u Kinu…
AGRARNA POLITIKA: Super ako cvrsto stanete iza ovoga, beskompromisno I kao prioritetnu stvar. Takodjer kako cete razluciti izmedju stvarnih malih poljopriovrednih proizvodjaca I novih veleposjednika koji su kupili zemlju samo u ocekivanju EU subvencija ako Srbiaj udje u EU. Mali posjedi I mali proizvodjaci koliko god iamli mana imaju I prednosti, medjutim ovo je stvar za analizu.
INFRASTRUKTURA: Money, money, money. Gdje, kako, koliko.
PENZIONA POLITIKA: U Bosni bi rekli halo ba, odmorite malo. Priritet je budzetska racionalizacija a ne masiranje ega Krkobica I zadovoljavanej njegovih biraca. Za ovo se nema I ne moze se.

7 komentara

  1. pardo nije samsung nego samsonite. lapsus

  2. Ne razumem uopste ovaj komentar. Da li je ovo komentar nekog konkretnog teksta ili je odokativna analiza da brze prodje dosadno popodne?

  3. komentar na tekst koji je bio dugacak pA prem tome odokativAN i za 5 minuta napisan.

  4. Uzasno losa politicka procena…

    Ako se ikada formira ova ,za sada samo najavljena vlada,onda to sigurno nece biti privremeno..
    Ovako najavljena vlada ne da nece pasti nego ce uci u anale nesmenljivosti…

    Inace se iscudjavam medijima koji izbegavaju da politicka desavanja u Srbiji nazovu pravim imenom.
    Ima stara narodna izreka koja kaze „majmun prase miluje dok .. ne …… ??

    Srbija zauzima drugi politicki pravac i to je fakat ,pitanje je samo politicke umesnosti da to ne proizvede veliku nestabilnost. Nece dugo proci ,dani,nedelje,mesec…kada ce svi svatiti da je u pitanju drugo poimanje stvarnosti..
    Otud i ovolika strana diplomatska angazovanost i to moze trajati samo do trenutka do kog se ne bude od Srbije trazilo nesto konkretno, „po nju lose“, sto ce naravno biti odbijeno…
    U svakom slucaju ova vlada ne moze ni u pritvornom snu biti toliko kooperativna koliko bi zapad pozeleo, sto ce se za koji dan potvrditi…

    Mediji su mediji ali ljudi su ljudi …

  5. pa Darko stvari se mogu posmatrati na dva nacina. jedan je da je vlada nekoperativna u odnosu na zahtjeve zapada, drugi je da je zapad nekoperativan zahtjevajuci nemoguce i cak sta vise d ato mozda namjerno cini. namjerno se trazi nemoguce.

Оставите одговор на sasa_milojevic Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *