Priloženi podaci odnose se na različite vremenske trenutke. – Podaci za Srbiju i Crnu Goru odnose se na septembar 2013; – Podaci za Federaciju BiH odnose se na avgust 2013; – Podaci za Bugarsku su iz drugog tromesečja 2013; – Podaci za Hrvatsku, Republiku Srpsku i Sloveniju su za 2012 godinu. Obuhvat podataka, takođe se razlikuje. Za Hrvatsku i Srbiju je pretpostavljeno da zaposleni …
Pročitajte Još »0 Мирослав Здравковић
Srbija koja nestaje (10): Žabari
Prema popisu stanovništva iz 2012 godine ova opština je imala 11.380 stanovnika, što je za 56,5% manje nego 1948 godine. Sedam opština je imalo veći relativan pad broja stanovnika od ove opštine. Broj je smanjen za 14.798 stanovnika, i veće smanjenje broja imalo je 11 opština. U odnosu na popis iz 2002. godine broj stanovnika smanjen je za 1.654 lica, …
Pročitajte Još »Bosansko Hercegovačka sirotinja
– plate po stanovniku po opštinama (RS) i kantonima (Federacija BiH) Sledeći tekst, sa istim pokazateljima, će biti naslovljen kao “Balkanska sirotinja” jer će uključivati podatke o zaradama po stanovniku još iz Srbije i Crne Gore, i iz Hrvatske i Makedonije, ukoliko je moguće pronaći podatke u statističkim godišnjacima za poslednje dve. Za KiM i za Albaniju sumnjam da je moguće, a dodatno uključivanje …
Pročitajte Još »Dobošarska ekonomija (1): Privredna banka Priboj
Džoni je pre više od 30 godina otpevao „dva put se ne šalju tenkovi na radnike“. Danas se koriste mnogo suptilnija oružja od tenkova: medijska propagandna mašinerija u svim elektronskim i neelektronskim vidovima. Da je pljačkanje privrede i građana od banaka najviši državni interes, to nije sporno, niti se može dovesti u pitanje. Ali ja bih da postavim par pitanja …
Pročitajte Još »Evropski regioni: Turizam, neka poređenja
U priloženih 5 tabela su neka poređenja Srbije i drugih BJR sa podacima iz Eurostat regional yearbook za 2013 godinu. Dodao sam podatke za Federaciju BiH (2011), Republiku Srpsku (2012), ne i za Distrikt Brčko, i za Crnu Goru samo nedostajući broj ležajeva po kilometru kvadratnom (157,7 hiljada ležajeva na teritoriji od 13.820 kvadratnih kilometara). Srpski podaci su za 2012 …
Pročitajte Još »Srbija koja nestaje (9): Bosilevgrad
Bosilevgrad je prema popisu stanovnika iz 2011. godine imao 8.129 stanovnika, što je za 56,8% manje nego na popisu iz 1948 godine. Broj je smanjen za 10.687 lica. Samo šest opština je imalo veći relativan pad broja stanovnika. U odnosu na popis iz 2002 godine broj stanovnika smanjen je za 1.802 lica. Relativno smanjivanje broja iznosilo je 18,2%. Najveći broj …
Pročitajte Još »Srbija u svetskoj ekonomiji u 2018. godini prema procenama MMF-a
Sledi 11 tabela urađenih na osnovu IMF World Economic Outlook Database October 2013, uz par rečenica uz svaku. Treba obratiti pažnju na podatke za Libiju koja bi mogla da uđe u neki priručnik o ekonomskom ratovanju, nakon primene oružane sile. Svaka sličnost sa Srbijom je slučajna, a takav komentar je zlonameran. Prva tabela prikazuje rang zemalja na osnovu očekivanog indeksa …
Pročitajte Još »Koliko košta Srbija? Prezadužena i na dobošu
Motiv za ovu igru duha pružio mi je oglas http://www.dobos.rs/nekretnine/detalji/6530. Ukoliko bi smo pretpostavili da je cena iz ovog oglasa prosečna cena zemljišta Srbije, a to naravno nije, jer se radi o Krepoljinu a ne o vojvođanskoj ili moravskoj zemlji, došli bi smo do podatka da neokupirani deo teritorije Srbije, u površini od 77.474 kvadratnih kilometara vredi (6,2 evra po …
Pročitajte Još »Evropski regioni: Poljoprivreda
Podaci su iz Regional statistical yearbook za 2013 godinu, a koji se odnose na 2011 godinu, dok sam ja dodavao podatke za Srbiju za 2013. godinu i nedostajuće za Crnu Goru, BiH, Republiku Srpsku, UNMIK Kosovo za 2011. ili 2012. godinu. Prva tabela rangira regione prema udelu poljoprivrede u BDP-u. Sasvim je logičan rang da su regioni sa najvećim udelom …
Pročitajte Još »Domaće direktne investicije (6): Manastir Tomić u Bagrdanskoj klisuri
Od Beograda do manastira Tomić potrebno je preći 137 kilometara. Sa autoputa se skrene u Svilajnac i to je 111 kilometara kvalitetnog puta i vožnje. Zatim se ide lokalnim asfaltnim putem Svilajnac-Jagodina do sela Vojska 23 kilometra, i pri kraju sela, kod Velike Morave, skrene se na makadamski put u dužini od 3 kilomatra do ovog manastira. Na kraju puta, …
Pročitajte Još »Evropski regioni: Rang učešća u predškolskom obrazovanju
Podaci za evropske regije su iz Ragional Statistical Yearbook za 2013 godinu, dok sam naše „improvizovao“ deleći broj dece koja pohađaju predškolsko uzrasta od 3 do 4 godine podelio sa brojem rođene dece u 2009 godini. Prvi podaci su iz statističkog godišnjaka za 2012, a drugi iz vitalnih statistika za 2009 godinu. Znači, radi se o redovima veličina a ne …
Pročitajte Još »Srbija koja nestaje (8): Bela Palanka
Bela Palanka je prema popisu stanovništva iz 2011 godine imala 12.126 stanovnika, što je za 59,1% manje, ili za 17.515 stanovnika, nego na prvom posleratnom popisu iz 1948 godine. Veći relativan pad broja stanovnika imalo je pet opština (Rekovac, Trgovište, Babušnica, Gadžin Han i Crna Trava), a veći gubitak broja stanovnika imalo je 8 opština (Knjaževac, Negotin, Babušnica, Žitište, Petrovac, …
Pročitajte Još »Domaće direktne investicije (5) Hotel Plana i Radovanjski lug
Objavljeno 11.8.2013 Motiv da obiđem manastir Pokajnicu i Karađorđevu crkvu u Radovanjskom lugu bio je da mojim stazama detinjstva provedem svoju decu, u njihovom detinjstvu. Ova motivacija se pojača i željom da obiđem lepa mesta u kojima nikada nisam bio, pa smo uz pomenuta obišli i Moravske konake, etno selo pored Velike Plane. Manastir Pokajnica i hotel Plana nalaze se …
Pročitajte Još »Evropski regioni: Stope zaposlenosti i nezaposlenosti radno-aktivnog stanovništva i cena rada
Pošto nema podataka za Srbiju, u Regional Statistical Yearbook-u za 2013 godinu, a grdno sluteći dno liste, tendenciozno sam dodao i najnovije podatke o stopi zaposlenosti u Albaniji, Bosni i Hercegovini i u UNMIK Kosovu. Albanije mi baš i nije pomogla, što ove druge dve jesu. Stopa zaposlenosti u Srbiji, u uzrastu od 15 do 64 godine iznosila je 45,8%, …
Pročitajte Još »Umesto “mora da bude gore, da bi bilo bolje“ trebalo bi primeniti „mora da bude malo bolje, da bi bilo mnogo bolje“
Na primer, može da ispadne za 10% gore, a onda bude za 5% bolje. Nakon pogoršanja za 10% nastupi olakšanje jer nije više od toga, a čak se dobije i poboljšanje za 5%. A da se pri tome, u olakšanju što nije još gore, gubi iz vida da ako ništa nije bilo gore, da bi bilo bolje, i dalje bi …
Pročitajte Još »Investicije: u krizi i izlazak iz krize
Dinamika investicija je mnogo nestabilnija od dinamike lične i javne potrošnje: ima brži pad kada počne ekonomska kriza, i brži oporavak kada kriza prođe. Možda ekonomske krize upravo i izazivaju negativna očekivanja investitora, jer svojom smanjenom potrošnjom utiču na njen ukupan pad. Tu nastupa kejzijanizam da se javnim investicijama ublaži ukupan pad i smanji oscilatornost ekonomskih ciklusa. Priloženi podaci su …
Pročitajte Još »Rang Srbije prema stopi investicija, stopi rasta BDP-a i prema saldu tekućeg računa
Podaci su iz baza podataka UNCTADstatistics, i za investicije su za 2011, a za stopu rasta BDP-a i saldo tekućeg bilansa iz 2012 godine. Prosečan udeo investicija u BDP-u, medijana iz 205 podataka, bio je 21,8% u 2011 godini i Bosna i Hercegovina nalazila se rangirana tik uz sam prosek sa 21,6%. Natprosečan udeo investicija u BDP-u, među BJR, imala …
Pročitajte Još »Nekada, kada je Srbija imala najbrži rast broja stanovnika u Evropi (nakon Rumunije)
Podaci u tabeli sa puno uporedivih podataka preuzeti su iz Statističkog godišnjaka Kraljevine Srbije za 1907-1908 godinu, a iz njegovog međunarodnog pregleda. Najveći broj stanovnika tada, kao i danas, imala je Kina, 426 miliona, pa je uz Britansku Indiju (294 miliona) imala više od polovine od ukupnog broja stanovnika na planeti. Srbija je imala prosečan godišnji porast broja stanovnika od …
Pročitajte Još »Pet godina ekonomske krize i njeni rezultati u Srbiji po okruzima i opštinama
Analitička aktivnost portala markoekonomija.org, i ranije ekonomija.org, traje tačno pet godina koliko je prošlo od izbijanja svetske ekonomske krize, a koja se danas suzila na Evropu. Ekonomske frustracije velike i razvijene zemlje prazne bombardovanjem Arapskih zemalja, te se na našu sreću nisu dosetile da i mi postojimo kao dežurni krivci. Ali, i bez bombardovanja imamo naše političare, stručnjake i eksperte, …
Pročitajte Još »Srbija koja nestaje (6): Babušnica
Babušnica je, prema podacima iz popisa stanovništva, u 2011 godini imala 12.307 stanovnika, što je bilo za više od petine (-21,8%) manje nego 2002. godine (15.734 stanovnika). Veći relativan pad imali su samo Meveđa i Crna Trava. Ukoliko u Medveđi dodamo nepopisane Albance, onda je od Babušnice veći pad imala samo Crna Trava. U odnosu na 1948. godinu, kada je …
Pročitajte Još »Javni prihodi i javni rashodi u % BDP-a, OECD i Srbija
Priloženi podaci su iz baze OECD-a o udelima javnih prihoda i izdataka u BDP-u. Prihodi su po vrstama poreza dok su rashodi po namenama, a ne po ekonomskoj klasifikaciji, kako se kod nas vode. Osnovni smisao ovih podataka i komentara je sticanje uvida u neke relativne veličine, a nikako tačnost. Za Srbiju smo uzeli podatke iz 2012 godine za poreske …
Pročitajte Još »Srbija koja nestaje (5): Medveđa
U Medveđi je popisani broj stanovnika smanjen za 30,9%, između popisa iz 2002 i 2011 godine, sa 10.760 na 7.438 stanovnika. Ovaj pad nije bio posledica umiranja stanovništva i emigriranja, već bojkota Albanaca da se popišu, a kojih je 2002 godine bilo 2.816, a u 2011. godini 527. Ukoliko bi smo dodali još oko 2 hiljade Albanaca došli bi smo …
Pročitajte Još »Robna razmena Srbije od 1864.do 1911. godine i najvažniji proizvodi u robnoj razmeni u 1911. godini
Nekada davno, kada je Srbija plaćala danak Turskoj, kada je priznata kao nezavisna država, i kada se proglasila kraljevinom, kao i kada se spremala za novi oslobodilački rat protiv Turske, ona je bila siromašna seljačka zemlja. Ali i takva siromašna bila je zemlja slobodnih seljaka još od Prvog Srpskog ustanka 1804. godine, kada je relativno mali broj seljaka u Evropi …
Pročitajte Još »Trgovinski partneri Srbije, rang 50 zemalja u junu 2012. i 2013.
U priloženoj tabeli izlistano je po 50 zemalja rangiranih prema mesečnoj vrednosti izvoza i uvoza u junu 2013. godine. Učestvuju sa 99% u ukupnom izvozu i sa 98% u ukupnom uvozu Srbije. Italija i Nemačka su najznačajniji trgovinski partneri Srbije i kod izvoza i kod uvoza. Tako je oduvek bilo, a tako će najverovatnije biti i u budućnosti (osim što, …
Pročitajte Još »Za i protiv Evropske Unije (1): Primer demografije Bugarske
U Srbiji je između dva popisa smanjen broj stanovnika za 311.139 lica, sa 7.498.001 na 7.186.862 lica. U tome je broj Srba smanjen za 224.688 lica, sa 6.212.838 na 5.988.150 lica. Broj bi bio više smanjen da se deo Jugoslovena i Crnogoraca nije na zadnjem popisu izjasnio da su Srbi, a usled promena koje su se dogodile u okruženju. Udeo …
Pročitajte Još »Poređenje vrednosti robne razmene Srbije, Hrvatske i Slovenije, 1989-2013
Davne 1989. godine sadašnja statistička teritorija Srbije imala je za 43% veću vrednost izvoza od Slovenije i za 54% veću od Hrvatske. Uvoz Srbije bio je za 72,7% veći nego Slovenije, a za 20% veći od Hrvatske. Slovenačka privreda je oduvek bila u ravnoteži te je u toj godini imala suficit u robnoj razmeni sa inostranstvom od 231 milion dolara, …
Pročitajte Još »Srbija koja nestaje (3): Gadžin Han
Nakon Crne Trave, Gadžin Han je opština sa najvećim relativnim padom broja stanovnika nakon Drugog svetskog rata. U davnoj 1948. godini u ovoj opštini je živelo 26.380 lica, a prema popisu u 2011. godini 8.357 lica te je broj smanjen za 68,9%. Pre 65 godina je u ovoj opštini živelo tri puta više stanovnika nego sada. Opština se smanjuje za …
Pročitajte Još »Domaće direktne investicije (2): Moravski konaci kod Velike Plane
Srbija ima Svetlu Budućnost. U narednim godinama, kao i u prethodnim, usrećiće se privatizacijom medija, domova kulture, vodovoda, poljoprivrednog zemljišta, vojske, policije, zdravstva, sudstva, vrtića, škola i ostalih delatnosti kojih se još niko nije dosetio da privatizuje, to jest da proda strancima. Ovo nakon što se prodaju Telekom, EPS i još par preostalih kapitalaca. Možemo li zamisliti Srbiju za deset …
Pročitajte Još »Srbija koja nestaje 2: Ćićevac i Ražanj
Kao i kod Golupca i ovde ćemo navesti samo par demografskih podataka i konstatacija. Popisani broj stanovnika ove dve male opštine bio je 18.626 u 2011. godini i uporediv je sa brojem stanovnika u ove dve opštine u 1895. godini. Najveći zbirni broj stanovnika ove dve opštine imale su na popisu 1953 godine (31.989 lica) i od tada počinje njegov …
Pročitajte Još »Rang stranih filijala prema broju zaposlenih u Srbiji u 2010. godini
Podaci o stranim filijalama preuzeti su sa portala STO i UNCTAD-a investmap.org i nisu u potpunosti ažurni ni verodostojni. A to ni ne mogu da budu jer se očas posla domaća firma registruje kao strana, strana firma se spoji sa nekom drugom firmom ili se preregistruje na egzotičnim ostrvima, i slično. Trudio sam se da „očistim“ podatke od filijala stranih …
Pročitajte Još »Srbija koja nestaje (1): Golubac
O opštini Golubac se najvažnije informacije mogu prikupiti sa portala opštine (http://www.golubac.rs/index.php), njene turističke organizacije (http://www.togolubac.rs/), ili na Wikipediji . Moj mali doprinos je dodavanje popisnih podataka od pre Drugog svetskog rata, i još par podataka o strukturi zaposlenih. Prema podacima iz 1884, 1890. i 1895. godine Golubac je imao između 14 i 15 hiljada stanovnika, kao i u periodu …
Pročitajte Još »Raspoloživost pijaće vode u svetu, rang zemalja
Često se kaže da će se ratovi u budućnosti voditi zbog pijaće vode. To onda pretpostavlja da će zemlje siromašne pitkom vodom, a bogate naoružanjem, napadati zemlje bogate vodom, a nesposobne za samoodbranu. Mapirajući stanovništvo i pitku vodu po zemljama mogli bi smo da simuliramo buduće ratove. Ovde smo izveli kratak obračun raspoložive pitke vode po stanovniku, a na osnovu …
Pročitajte Još »Ekonomska politika moje prababe, ili Opelo za Srbiju
Proces urbanizacije je savremen trend koji se događa u svim zemljama i na celoj planeti, bez izuzetaka. Njegova direktna posledica je prostorna koncentracija stanovništva u velikim urbanim sredinama uz populaciono pražnjenje velikih površina zemljišta uz starenje poljoprivrednika. Savremene tehnologije će uskoro dodatno smanjiti potrebu za radnom snagom u poljoprivredi, te u visoko razvijenim zemljama neće biti ni potrebno seosko stanovništvo, …
Pročitajte Još »Potrošnja domaćinstva na Kosovu u 2012 i svetle perspektive u Srbiji
Objavljeno 26.6.2013. Obnovljeno usled (odbijenih) poziva da gostujem u Beogradskoj hronici na temu kako preživeti jesen. Raspad ekonomskog sistema u Srbiji, otimanje njenih prirodnih i drugih materijalnih resursa, zaduživanje države do mere kada će se privatizovati i policija (rentiraćemo hrvatsku vojsku da nas brani, ako zatreba, a plaćaćemo uredno svakog meseca), još uvek nisu došli do svog kraja, a …
Pročitajte Još »Blagodeti letnje rekonstrukcije vlade: ekonomski pokazatelji kao u Kini
Tokom leta su se političari bavili sami sobom, a što je imalo izuzetno povoljne posledice po privredu kojom se nisu bavili. Stoga će njihovo novo bavljenje privredom poništiti ove svetle signale iz jula 2013. godine. Biće ih, naravno i u avgustu, možda čak i u septembru. Industrijska proizvodnja: U odnosu na jul 2012 godine povećana je za 12,5%, u čemu …
Pročitajte Još »Svetski izvoz mesa, sa akcentom na svinje
Srpsko stočarstvo i mesna industrija su u krizi, a to se može potvrditi ne samo podacima o stočnom fondu, već i o izvozu mesa. Sve BJR se nalaze u ovom problemu i imaju deficit u trgovini sa mesom, a on proističe najviše iz potrebe za uvozom svinjskog mesa. Svetska trgovina mesom, ne prerađevinama već sirovim i smrznutim mesom, iznosila je …
Pročitajte Još »Srbija i druge BJR u svetskom izvozu vina
Naslednice bivše Jugoslavije se mogu pohvaliti činjenicom da, osim ratova, na ovom području se proizvode i dobra vina. Brdsko-planinski teren je dušu dao za bratoubilačke ratove, ali i za proizvodnju grožđa koje se većim delom preradi u vina, jer nema mnogo dece koja bi pila sokove (a i nema para da se deci kupe sokovi). Svetski izvoz vina vredeo je …
Pročitajte Još »FAO statistike: Rangovi zemalja prema (1) vrednosti mašina i opreme, (2) vrednosti poljoprivrednog zemljišta, (3) vrednosti stočnog fonda i (4) vrednosti useva
Podatke iz baze FAOstat treba uzeti sa rezervom iz više razloga: (1) odnose se na 2007. godinu i izrađeni su u tekućim dolarima iz 2005. godine, (2) nije naznačeno da li su prema kupovnoj vrednosti valuta ili prema tekućim kursevima, (3) sumnjive su mi male vrednosti kod Hrvatske, a velike kod Albanije, ali puno je još podataka koji se mogu …
Pročitajte Još »Kad je dosadno, tu je www.trademap.org
Trademap predstavlja jednu od najdragocenijih informativnih baza podataka na internetu. Zahvaljujući sponzorima, vladinim organizacijama za razvoj razvijenih zemalja, pristup iz trećeg sveta je besplatan, a ni se, u ovom slučaju srećom, još uvek vodimo u ovoj kategoriji zemalja. Priloženo je po 50 grupa proizvoda najvažnijih u izvozu i uvozu, a njihov udeo u ukupnom je 63,3% kod izvoza i 58,9% …
Pročitajte Još »Privatizacija Telekom-a Srbija i tržište telekomunikacija
Opečen lošim iskustvom od pre par godina, kada mi je račun za telefon bio skoro jednak iznosu koji je supruga potrošila na tri kožne jakne u Grčkoj (120 prema 160 evra), postao sam veoma oprezan i gotovo da se nikada ne javljam, kad sam u romingu, a internet je grešna misao od koje bežim kao vernici od đavola. Sada mi …
Pročitajte Još »Kuj živi od muziku: promena broja zaposlenih i samozaposlenih u evropskim zemljama
Uobičajeno je mišljenje da su Srbi nepreduzimljivi. Podaci Eurostat-a to demantuju. Nakon Grka, Srbi su najpreduzimljiviji narod u Evropi, mereno udelom samozaposlenih u ukupnom broju zaposlenih. To je posledica prisilnog odlaska u privatnike, pod pritiskom ostanka bez posla u velikih socijalističkim preduzećima, a od uvođenja sankcija Srbiji 1992. godine, a zatim i usled “reformi” nakon 2000. godine kojima je krajnji …
Pročitajte Još »…Spremila je malog topa: Robni izvoz Srbije, Hrvatske i Slovenije u Nemačku, Italiju i Rusiju
Podaci su u hiljadama evra i predstavljaju zvanične statističke podatke ovih mladih novopečenih državica na Balkanu, od 2005. godine do perioda januar-maj 2013. Prvobitni podaci nisu korigovani tako da su moguće greške do 1-2 procentna poena. Pošto je robna razmena bila vrlo dinamična, moguće odstupanje ne kvari suštinu. Bilo bi lepo da nam je moguć pristup u bazu podataka APR-a, …
Pročitajte Još »DDI, Domaće direktne investicije: Sisevac
Investicije su ulaganja u buduću ekonomsku aktivnost. Ukoliko su veće od potrebnih ulaganja za amortizaciju dotrajalih osnovnih sredstava, onda će očekivana aktivnost biti veća, a ako nisu, smanjuje se potencijal za buduću proizvodnju. Ovde smo se već bavili odnosom relativnih veličina ukupnih domaćih investicija i stranih direktnih investicija. Prve su višestruko veće od ovih drugih. Tako je normalno, i tako …
Pročitajte Još »Moderni kolonijalizam: rang zemalja prema neto poziciji u tokovima stranih direktnih investicija
Najveći deo tokova SDI predstavljaju kupovine i pripajanja kompanija unutar razvijenih zemalja, kao i širenje poslovanja iz jedne u drugu razvijenu zemlju. U ukupnom odlivu razvijene zemlje učestvovale su u 2012. godini sa 79%, a u ukupnom prilivu sa 62%. Ipak, globalizacija je uticala da zemlje u razvoju povećaju svoj udeo u svetskom odlivu investicija sa 6,9% u 1990, na …
Pročitajte Još »Ukupne investicije i strane direktne investicije
Udeo priliva SDI u ukupnim kapitalnim ulaganjima U 2012. godini ukupna vrednost priliva stranih direktnih investicija iznosila je 1.350,9 milijardi dolara, i bila je za jednu petinu manja nego u 2011. godini. Rekordna godišnja vrednost SDI evidentirana je pred krizu u 2007. godini kada je iznosila 2.002,7 milijardi dolara. Osnovna zabluda koja nastaje u pogledu tokova stranih direktnih investicija i …
Pročitajte Još »BJR poređenja: Investicije po delatnostima, po stanovniku i po zaposlenom
Bez želje da delim BiH, izlazak saopštenja Federacija BiH o ostvarenim investicijama u 2012. godini motivisao me je da prikupim podatke i iz drugih država/teritorija. Za 2012. godinu su još dostupni podaci za Republiku Srpsku i Crnu Goru, dok su za Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Makedoniju dostupni za 2011. godinu. Podaci o investicijama u BiH za 2011 godinu nisu dati …
Pročitajte Još »Bilansi hrane u Srbiji: FAO statistike za 2009.
U tabeli su podaci FAO koje sam dopunio obračunom procentualnih udela u domaćim potrebama proizvodnje, izvoza, uvoza i promene zaliha. Dodao sam i sumarnu tabelu po grupama prehrambenih proizvoda na dnu kao dodatnu tabelu, a rangirano prema procentu zadovoljenja domaćih potreba. Podaci su u hiljadama metričkih tona. Nije nikakvo čudo da najviše zavisimo od proizvoda koji ne uspevaju na našem …
Pročitajte Još »Laička razmišljanja
Objavljeno 6.4.2013. Zadnjih dana većinu nas su zbivanja oko Kosova dovela u stanje kolektivne nacionalne euforije, u iščekivanju razrešenja koje će nas kad se dese, verovatno ostaviti da se osećamo kao probušeni balon. Koliko god pokušavali da dignemo ruke od tema Kosova i politika, vraćamo se sami sebi, svojim bićima a od sebe je nemoguće pobeći, ma kakav god bio …
Pročitajte Još »Svetski turizam: neki pokazatelji i rangiranja
Priloženi podaci u tabeli su sa portala STO i UNCTAD-a trademap. Crvenom bojom su označeni podaci koji nisu iz 2012 godine. Tako smo, na primer, ostavili podatke za Siriju iz 2010. godine, koliko da ukaže na veličinu štete od građanskih sukoba u toj zemlji. Podaci o broju stanovnika su iz baze podataka CIA-e World Factbook, a bili su nam potrebni …
Pročitajte Još »Kina: Broj zaposlenih i prosečne zarade u 2011. godini
Prema podacima iz statističkog godišnjaka Kine, prosečna zarada u urbanim jedinicama bila je 41.799 juana u 2011. godini. Kada se ovaj podatak podeli na 12 meseci i sa prosečnim godišnjim kursom juana prema evru (9 juana za evro) dolazimo do prosečne mesečne zarade od 387 evra. Ona je povećana za 14,4% u juanima, i za 14% u evrima u odnosu …
Pročitajte Još »Koliko bi bilo Srba u Hrvatskoj da nije bilo Jugoslavije?
Obračuni koji su priloženi polaze od pretpostavke da nikada nije formirana Jugoslavija a da su Hrvati i Srbi u Hrvatskoj ostali pod vlašću Austrije ili Mađarske nakon Prvog svetskog rata. Zamislimo, dakle, da je kralj Aleksandar Karađorđević bio manji megaloman i da je pobedu u Prvom svetskom ratu iskoristio za širenje Srbije pripajanjem Vojvodine i Bosne i Hercegovine. Previše su …
Pročitajte Još »Vitalni događaji u 2012. godini i osvrt na promenu broja stanovnika po opštinama 1948-2012
Prema podacima RZS-a u 2012. godini je na teritoriji Republike Srbije, bez Kosova i Metohije, rođeno 67.257 beba dok je umrlo 102.400 lica, te je ostvaren negativan priraštaj stanovništva od 35.143 lica. Podaci ne uključuju i spoljne migracije. U odnosu na 2011. godinu broj rođenih je povećan za 1.659, broj umrlih je smanjen za 535, te je negativan prirodni priraštaj …
Pročitajte Još »Moja majka
Uvodni tekst za knjigu „Ekonomska politika moje majke“ Moja majka Ljiljana, rođena Ristić, rodila se u oktobru 1945. godine, devet meseci nakon teške rovovske borbe dede sa babom pod Jorgan planinom. Treća od petoro dece, veći deo života provela je kao najstarija, jer baka prvo nije mogla da prehrani, kada je Drugi svetski rat počeo, a drugo je poginulo na …
Pročitajte Još »Najava šestologije Ekonomska politika moje prababe, babe, majke, žene, ćerke i unuke
Ova poslednja spada u optimističko dugoročno planiranje, ali će se zapravo odnositi na pisanje futurističkih tekstova sada o ekonomiji za 20 ili 30 godina. Elem, „Ekonomska politika moje babe“ je spremna za objavljivanje, ostaje još da nađem izdavača i da vidim koliko će me koštati štampanje 300 do 500 primeraka. Sadrži tekstove koji su na sajtu makroekonomija.org, neke probrane, sa …
Pročitajte Još »„Reforme“ i Reforme
Ukoliko bi smo želeli da u Srbiji dođe do ekonomskog oporavka, u skladu sa komparativnim prednostima, ekonomske politike bi trebalo da budu koncipirane upravo suprotno od načina na koji se one donose i sprovode. Navešću dva primera kako se one predlažu, i alternativa kako bi one mogle da budu učinjene, a zatim ću nabrojati nekoliko reformi za koje smatram da …
Pročitajte Još »Struktura ishrane u izabranim zemljama, dnevni unos kalorija
Priloženi podaci se odnose na ishranu u 2009. godini. Srpski podaci uključuju i ishranu na KiM što može da utiče na ukupne rezultate, ali ne u značajnoj meri. Sa prosečnim unosom 2.823 kalorije dnevno prosečan stanovnik Srbije unosi baš prosečnu svetski obračunatu količinu hranljivih sastojaka. Tik uz njega je građanin Crne Gore (2.887 kalorija), pa Makedonije (2.957), BiH (3.070), Hrvatske …
Pročitajte Još »Ko šta i koliko jede i pije? Podaci za odabrane zemlje
Priloženi podaci su iz baza podataka FAOstat i odnose se na 2009. godinu. Radi se o konzumiranim količinama, a energetska vrednost konzumirane hrane i pića biće priložena u drugom postu. FAO, kao međunarodna organizacija, poštuje suverenitet Srbije nad Kosovom i Metohijom, tako da su za Srbiju dati ukupni podaci. Kako piće koje se konzumira vuče za sobom i hranu koja …
Pročitajte Još »Vrednost poljoprivredne proizvodnje u Istočnoj Evropi u 2011 godini
Priloženi podaci su iz baze podataka FAOstat i odnose se na 201.1 godinu, u stalnim cenama iz 2004-2006 godine. Radi se o bruto proizvodnji, bez odbitka materijalnih inputa u dobijenoj proizvodnji. Iz regiona Istočne Evrope sam isključio tri minijaturne baltičke zemlje (Estonija, Letonija i Litvanija), a uključio sam, uz Tursku, Rusiju, Belorusiju i Ukrajinu. Prema ovim podacima veću vrednost poljoprivredne …
Pročitajte Još »Izvoz 19 zemalja Istočne Evrope u 2012. godini
U bazi podataka UNCTAD-a dodati su podaci o trgovini po odsecima standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK ili engleski SITC) za 2012 godinu. Podaci UNCTAD-a odstupaju od naših zvaničnih podataka RZS-a (koji su podložni reviziji), i to najviše kod izvoza gvožđa i čelika i drumskih vozila – kod prvih je vrednost izvoza precenjena, dok je kod drugih potcenjena. Bez želje da ulazim u …
Pročitajte Još »Kooperativa farmera
Samo lud čovek može da se zalaže za organizovan otkup poljoprivrednih proizvoda u Srbiji, zemlji u kojoj je pokradeno 80.000 tona žitarica iz silosa gde je skladištena o trošku robnih rezervi. Al, što bi rekao Žika Pavlović iz sela Ranilović, nisam ni mnogo pametan, jer sve radim na sopstvenu štetu. U julu 1997. godine bio sam učesnik International Visitor Programa …
Pročitajte Još »Izvoz evropskih zemalja van Evrope, 2008-2012
U oktobru 2008. godine sam na RTS-u, u emisiji OKO izjavio da Srbija treba da se preusmeri na zemlje Istoka jer će kriza u Evropi biti dugotrajna. Nakon pet godina (malo manje) mogu da konstantujem u kojoj meri su to sve ostale evropske zemlje, tačnije njihova preduzeća, uradile brže i bolje ovu preorijentaciju od Srbije. Stav da je potrebno da …
Pročitajte Još »Srbija u svetskom robnom izvozu prema četvorocifrenoj HS klasifikaciji, 2008-2012
U odnosu na 2008. godinu Srbija je smanjila udeo u svetskom robnom izvozu sa tadašnjih 0,069% na 0,063% u 2012 godini. Dok je najveći deo sveta izašao iz ekonomske krize, Srbija se nalazi u evropskom živom blatu, pa i sa natprosečnom dinamikom izvoza, u odnosu na Evropu, smanjuje svoj relativni značaj. Svetski izvoz je, nakon pada u 2009. godini, povećan …
Pročitajte Još »Potencijali za ekonomsku saradnju Jagodine i Trebinja
Objavljeno 21.2.2013. Prvo interesovanje za Trebinje imao sam nakon TV serije „Ranjeni orao“, koja je delom snimana i u tom gradu, te sam poželeo da ga posetim kada sam sa porodicom boravio u Herceg Novom pre više od godinu dana. Pošto nisam imao položen vozački ispit bilo je nemoguće, jer je bila ukinuta autobuska linija između ova dva …
Pročitajte Još »Radnim danima ne treba uveče ići u kafanu, kako se ujutru ne bi sreli sa outsource-om
Imam veliku privilegiju da vodim, i da me vode, na ručak ličnosti kojima je ljudska veličina u nesrazmeri sa prihodima koje ostvaruju (čast izuzecima). Privilegiju najčešće realizujem satima slušajući mudre ličnosti subotom ili nedeljom. Sada je zapala večera, umesto ručka, i to u četvrtak, umesto neradnim danom, te sam posledice morao da platim kada sam krenuo na posao ujutru. Nekako …
Pročitajte Još »BJR 1981-2012: Prosečne zarade, broj zaposlenih i fond zarada
Podaci koji su priloženi sadrže niz nedostataka u pogledu obuhvata, metodologija i slično, te pre mogu da posluže radi upoređivanja redova veličina, nego da budu egzaktni pokazatelji promena u vremenu. Podaci za 1981. godinu ne uključuju privatan sektor, koji je tada bio relativno mali, dok se u podacima za 2012. godinu ne nalaze podaci o zaposlenosti u preduzetničkom sektoru, izuzev …
Pročitajte Još »Pužovi i žabe sakupljam po bare (zapravo, izvoz ruža iz Srbije)
…stranski kupci će da platu za devizne pare. Ovi stihovi RsM su me inspirisali da pretražim puževe i žabe među izvoznim proizvodima, što nisam pronašao, ali uvek se pronađe nešto, što nije traženo. Pronađoh ruže. Njihov izvoz iz Srbije raste bez prekida iz godine u godinu, te je sa 0,7 miliona evra, u 2005. godini, premašio 2,7 miliona u prošloj. …
Pročitajte Još »U aprilu je, drugi mesec uzastopno, povećan broj zaposlenih u pravnim licima
Što je u skladu sa mojom tezom da kada 6 meseci političari ne bi sistemski i sistematski šokirali privredu, da bi nam u većini bilo malo bolje. Najveći pad broja zaposlenih, u odnosu na mart, imali su informisanje i komunikacije (za 868 lica), građevinarstvo (za 523) i državna uprava (142), dok je najveći rast zabeležen u saobraćaju i skladištenju (774), …
Pročitajte Još »Gde su radna mesta tamo se i deca rađaju: poređenje broja zaposlenih i broja rođene dece 1971-2011/2
Podaci o kretanju ukupnog broja zaposlenih i zaposlenih u prerađivačkoj industriji nisu dovoljni da se objasni kretanje nataliteta, jer ne uključuju i seosko stanovništvo, mlado i radno-aktivno, a gde je došlo do najvećeg pada nataliteta. Tako imamo, na primer, opštine koje nisu imale ni jednog zaposlenog u industriji u 1971. godini, poput Crne Trave i Trgovišta, a u 2012 godini …
Pročitajte Još »Srpske stranputice i mogući putevi
Šta Srbi i Hrvati švercuju iz Mađarske?
i Mađari, reklo bi se, a i drugi narodni i narodnosti. Priču o potrebi da se smanji deficit javnih računa za jedan posto BDP-a relativizuje, ili čini apsurdnom, činjenica da se gotovo dva posto BDP-a odlije kroz transferne cene i uvoz iz Mađarske. Veliko odstupanje registrovane vrednosti izvoza iz Mađarske u Srbiju i Hrvatsku, 578 miliona evra kod Srbije i 850 …
Pročitajte Još »Produktivnost rada u Srbiji u poređenju sa razvijenim zemljama 2000-2014
Produktivnost rada smo definisali kao količnik BDP-a po kupovnoj snazi valuta i broja zaposlenih, znači BDP po zaposlenom. Podaci u tabelama su iz IMF World Economic Outlook-a, dok su za Srbiju za broj zaposlenih uzeti iz anketa o radnoj snazi (iz oktobra od 2002. do 2012. godine), uz pretpostavljen broj zaposlenih obojen crvenom bojom. Ukupan broj zaposlenih u razvijenim zemljama …
Pročitajte Još »Srbija će jednog dana privredno da ripi (Javni dug IV 2013)
Na kraju aprila javni dug Republike Srbije iznosio je 19.079 miliona evra, u čemu je domaći dug bio 6.754,9 miliona evra, spoljni 9.484,8 miliona, a indirektne obaveze 2.839,3 miliona evra. U odnosu na mart dug je smanjen za 308,8 miliona evra, pri čemu je smanjenje spoljnog duga iznosilo 452,8 miliona evra, dok su povećani domaći dug za 81,7 miliona evra …
Pročitajte Još »Platni bilans Slovenije u 2012 po zemljama: Priliv novca iz Srbije i iz drugih BJR
Slovenija je u 2012. godini ostvarila suficit tekućeg računa u iznosu od 818 miliona evra, deficit kapitalnog i finansijskog računa od 1.001 miliona evra, te je platni bilans bio u deficitu od 183 miliona evra. Pri tome je u poslovanju sa „ostalim evropskim zemljama“ u koje spadaju BJR, Rusija i Turska, ostvaren suficit na tekućem računu od 1.742 miliona evra, …
Pročitajte Još »Srbija u ekonomskoj depresiji
Poređenje industrijske proizvodnje i drugih delatnosti bivših jugoslovenskih republika u 1981. i 2011. godini
Izvršena poređenja imala su za cilj da ukažu na odnose veličina pošto je nemoguće da budu tačna, ukoliko se uzme u obzir mnogo faktora poput: promene relativnih cena između različitih delatnosti; promene vrednosti dolara i realnih efektivnih kurseva zemalja; promena klasifikacija delatnosti… Uzevši u obzir sva moguća i nemoguća ograničenja potrudili smo se da koliko je moguće približimo podatke. Važne …
Pročitajte Još »Strane direktne investicije i manastirska rakija
Manastir Kalenić nalazi se na udaljenosti od 180 do 190 kilometara od Beograda. Na Gledićkim planinama približno jednako je udaljen od Kragujevca, Jagodine, Kruševca i Kraljeva. Da bi se došlo do njega prethodno treba uživati u lepotama Levča, na putu između Belušića i Oparića. Živ vinogradarski kraj između Juhora i Gledićke planine. Manastir Kalenić bi trebalo da u 2013. godini …
Pročitajte Još »Srećom, nijedan se prorok nije sećao ukusa majčinog mleka. Inače…
Prvi put objavljeno krajem aprila 2009. Još jedan osvrt na „briljantnu fiskalnu politiku“ „Svinje su najmanje izbirljive od svih životinja. Nema sumnje, to je znao i Muhamed, jednako kao i jevrejski proroci-higijeničari. Tako, jednog dana sedeo je mladi Muhamed i gledao kako svinja jede neku užasno prljavu stvar: rastrzala je lešinu ili jela truli krompir, nalik na ljudski izmet. …
Pročitajte Još »Kosmičke letelice Made in Smederevo
Prvi put objavljeno 14.3.2013. U Srbiji se javna potrošnja nikada ne dovodi u pitanje i ne postoji javna rasprava o alternativnim troškovima. Država će „pomoći“, „izgraditi“, „finansirati“, „zaštititi“…, a da se pri tome gubi iz vida da to ona čini novcem poreskih obveznika, koje niko nije ni pitao za mišljenje, šta bi se sve novcem koji su platili kroz poreze ,doprinose, …
Pročitajte Još »Struktura društvenog proizvoda SFRJ u 1981. godini
Podaci koji su prikazani su iz Statističkog godišnjaka Jugoslavije za 1982. godinu, stranice 470-471. Prva tabela predstavlja ove podatke preračunate u američke dolare (po kursu od 41,823 dinara za dolar). Druga prikazuje društveni proizvod po stanovniku, koliko je koja proizvodna delatnost doprinosila ukupnom društvenom proizvodu po principu materijalnih delatnosti. Treća tabela prikazuje udele BJR u formiranju ukupnog društvenog proizvoda po …
Pročitajte Još »BDP u BJR nekada i sada, poređenje u tekućim dolarima u 1981 i 2011. godini
Nakon ovog posta sledi post o vrednosti i strukturi društvenog proizvoda u 1981. godini, i o odnosima veličina ekonomske aktivnosti tada. Nakon toga ćemo probati da uporedimo dinamiku BDP-a po delatnostima, u 2011. u odnosu na 1981. godinu, a u skladu sa dostupnim podacima. Ovi podaci su sami „požurili“ da budu objavljeni. U 1981. godini ekonomska aktivnost je merena po …
Pročitajte Još »Srpske cigarete puše Azijski tigrovi
Pre dvadeset godina u nedeljniku Vreme pročitao sam misao koja je glasila da bi Čaušesku ostao još 10 godina na vlasti da je dozvolio pornografiju na televiziji u noćnim satima. Sloba je opstao tih narednih još osam godina, nakon predsedničkih izbora protiv Panića, znajući da su narodu potrebni ventili. Povećanje akciza na cigarete, u oktobru prošle i januaru ove godine, …
Pročitajte Još »Ekonomski oporavak i politike koje mu nedostaju
Objavljeno u Blic-u 18.4.2012 Nivo industrijske proizvodnje u Srbiji danas je za dve trećine manji nego pre 23 godine. U tom periodu su gotovo sve zemlje u svetu bitno povećale nivo proizvodnje pa je Srbija na svetskoj mapi proizvodnje marginalizovana, te je potrebna lupa kako bi se uočilo imali čega što se u njoj proizvodi. U periodu od 2000. do …
Pročitajte Još »Platni bilans u 2012 godini
U 2012. godini su platno-bilansna kretanja pogoršana za 2.939 miliona evra, jer je ukupan bilans od suficita u iznosu od 1.802 miliona evra, ostvarenog u 2011. godini, prešao u deficit od 1.137 miliona evra. Tekući račun pogoršan je za 285 miliona, kapitalni za 8 miliona, finansijski za 2.749 miliona, dok je suficit na poziciji “greške i propusti –neto) povećan za …
Pročitajte Još »Subvencije za kupovinu novog vozila Fijata
Reče ministar finansija i privrede, parafraziram, daćemo 3.000 evra subvencija svakome ko kupi novog Fijata. Iskaz bi trebalo da glasi „od novca poreskih obveznika, ili novim zaduživanjem, častićemo svakoga ko kupi novo vozilo“. Častiće se i FAS da postigne veću prodajnu cenu u odnosu na moguću od srpske sirotinje, koja u najvećem delu, a to je oko 98% stanovništva, nije …
Pročitajte Još »Dodata vrednost i fond zarada po zaposlenom po delatnostima
Podaci u tabeli se odnose na 2010. godinu, pošto je to poslednja godina u bazi podataka RZS u kojoj postoje detaljni podaci o BDP-u. Izraženi su u evrima, kako zbog stabilnije vrednosti kroz godine, tako i zbog uporedivosti sa drugim zemljama. Podatke treba uzeti kao redove veličina a ne kao precizne pokazatelje iz više razloga poput: (1) nije uzet u …
Pročitajte Još »Platni bilans Srbije 2001-2012: Koliko je para ušlo u Srbiju i na šta su potrošene?
Zbog promena metodologija i obuhvata u praćenju platno-bilansnih pozicija ovaj tekst nema za cilj da bude u potpunosti tačan već da ukaže ne redove veličina. Podaci su prikupljeni na osnovu zvaničnih podataka NBS objavljenih na njenom portalu. Pođimo od osnovnih pozicija: kumulativni deficit tekućeg računa, u periodu od 2001. do 2012. godine iznosio je 30,4 milijardi evra, suficit finansijskih transakcija …
Pročitajte Još »Poljoprivredno-prehrambeni izvoz Srbije, relativan značaj za ukupni i udeo u svetskom, 2005-2012
Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda vredeo je 2.090 miliona evra u 2012. godini. Uprkos suši i padu biljne proizvodnje izvoz je povećan za 8,9%, dok je nepoljoprivredni povećan za 3,1%, te je poljoprivredan dostigao rekordni udeo u ukupnom izvozu od 23,7%. Rast izvoza se najvećim delom može objasniti povećanjem izvoza žitarica ( povećanje za 122,6 od 171,5 miliona evra), ali je izvoz …
Pročitajte Još »Datum
Za datum i zbog datuma Sa datumom i bez datuma Datum za datumom I datumi bez datuma Datum, datum, datum Datum do datuma Datum od datuma Od datuma do datuma Datum kada dobijemo datum I datumi koji su prošli Datum je datum I datum nije datum Ali je datum važan Jer od datuma do datuma Ima i dana i novih …
Pročitajte Još »Značaj Fijata za rast robnog izvoza u 2013. godini
Srbija je u 2012. godini imala izvoz robe u vrednosti od 8,8 milijardi evra, i povećan je za 0,4 milijarde u odnosu na 2011. godinu. Pri tome je izvoz automobila povećan sa 37 na 310 miliona evra, što znači da bi bez početka izvoza Fijata od septembra 2012. godina bila završena sa gotovo jednakom vrednošću kao i u 2011. godini. …
Pročitajte Još »Dodata vrednost u prerađivačkoj industriji 2000-2010: Srbija u poređenju sa svim zemljama sa dostupnim podacima
UNIDO meri dodatu vrednost u dolarima iz 2000. godine, te nećemo tumačiti naše podatke prema vrednosti, već ćemo se zadržati samo na relativnim pokazateljima: indeksu dodate vrednosti u 2010. u odnosu na 2000, i promeni udela industrije u BDP-u, kao meri proces industrijalizacije ili deindustrijalizacije. U odnosu na predkrizne pokazatelje, za period od 2000. do 2008. godine, Srbija je poboljšala …
Pročitajte Još »Dodata vrednost u prerađivačkoj industriji 2000-2010: promene u dinamici i strukturi između industrijalizovanih i zemalja u razvoju
Prema podacima UNIDO dodata vrednost u prerađivačkoj industriji rasla je po prosečnoj stopi od 3,4% od 2000 do 2005 godine, da bi usled svetske ekonomske krize njen rast bio smanjen na samo 0,8%, od 2005 do 2010 godine. U tome su, zahvaljujući rastu u Kini i Africi, zemlje u razvoju čak ubrzale rast sa 6,7% na 7,1% dok su industrijalizovane …
Pročitajte Još »Javni dug Republike Srbije
Javni dug predstavlja zbir svih obaveza koje jedna država prihvati kao svoje i dogovori njihovo vraćanje. Srbija je specifična zemlja po tome što se pod ovu kategoriju može svašta podvesti: stara devizna štednja, obaveze društvenih, državnih i privatnih kompanija i banaka, zaduživanje radi tekuće likvidnosti. Možda je samo ovo poslednje pomenuto najvažniji razlog za postojanje i finansiranje javnih dugova u …
Pročitajte Još »Konsolidovana javna potrošnja države 2005-2012
U javnosti se često mogu čuti predlozi o promenama u politici oporezivanja i u pogledu javne potrošnje. Najčešće se radi o neodgovornim predlozima bez elementarnog znanja do kakvih posledica bi takvi predlozi doveli. Priložene su četiri tabele, prva je o konsolidovanim javnim prihodima i rashodima, druga pruža udele javnih prihoda i rashoda u BDP-u, treća iskazuje javne prihode i rashode …
Pročitajte Još »Kina: ekonomska kretanja u 2012
Bruto domaći proizvod Kine u 2012. godini iznosio je 51.932 milijarde juana (oko 8,3 hiljada milijardi dolara), i povećan je za 7,8% u odnosu na 2011 godinu. Dvocifren rast imao je samo sektor trgovine (+11,9%) dok je industrija imala rast od 7,9%, uz udeo od 38,5% u ukupnom BDP-u. Najmanji rast su imali sektor nekretnina (+3,8%) i poljoprivreda, šumarstvo i …
Pročitajte Još »Mesečne vrednosti spoljne trgovine poljoprivredno-prehrambenog sektora: nagli rast uvoza soje
Prema podacima Svetske trgovinske ogranizacije u januaru 2013 godine Srbija je imala rekordno nisku vrednost suficita od 24,6 miliona evra u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, u prethodnih 20 meseci. Rekordna vrednost suficita bila je 138,8 miliona evra, u julu 2011. godine, izvoz je imao rekordnu vrednost u martu 2012 godine (207,4 miliona evra), a uvoz u novembru 2012. godine (122,6 miliona …
Pročitajte Još »Ekonomska kretanja u Republici Srpskoj
Gostovanje predsednika Republike Srpske u emisiji Svedok RTS-a motivisalo me je da izdvojim sat vremena da napišem ovaj tekstić. Dve provere iznetih podataka sam izvršio u kojima je predsednik Srpske u jednoj bio u pravu, a u jednoj nije. U pravu je bio u pogledu prosečnih zarada. U januaru 2013. ona je iznosila 415 evra, neto, u Republici Srpskoj, dok …
Pročitajte Još »Srbija i BJR u svetskom izvozu mleka, mlečnih proizvoda, jaja i sličnih proizvoda
U dvema priloženim slikama nalazi se 18 tabela sa podacima o vrednosti izvoza po grupama proizvoda carinske klasifikacije HS 04, i o trgovini mlekom Srbije, po zemljama, po vrednosti uz vrednosti, količine i jedinične cene uvoza mleka u periodu od jula do novembra 2012 godine. Ukupan izvoz mlečnih proizvoda i jaja vredeo je 58,5 milijardi evra u 2011 godini, pri …
Pročitajte Još »Dug privrede, države i stanovništva po zaposlenom
Ukupan dug privrede, države i stanovništva bankama iznosio je 41.020 miliona evra na kraju 2012 godine i povećan je za 3.318 miliona evra u toj godini. U ukupnom dugu bankama preduzeća su učestvovala sa 20.209 miliona, javni dug je iznosio 17.671 miliona (umanjen za 2.600 miliona indirektnih obaveza javnih preduzeća), a stanovništvo je dugovalo 5.740 miliona evra. U odnosu na …
Pročitajte Još »Srbija postaje ekonomski veća od Hrvatske (u nekim segmentima)
Bruto domaći proizvod (BDP) Srbija je 2012. godinu, prema podacima MMF-a, završila sa 0,02% manjim BDP-om, prema kupovnoj snazi domaće valute, od Hrvatske. U 2000. godini BDP Srbije bio je manji za 12,85%, u 2008. godini bio je manji za 8,04%, da bi za četiri godine razlika između veličina ekonomija bila istopljena bržim potonućem hrvatske ekonomije od srpske. U 2013. …
Pročitajte Još »Spoljni dug
Spoljni dug Srbije iznosio je 25.721 milion evra na kraju 2012. godine. U odnosu na novembar 2012 povećan je za 15,7 miliona evra, u odnosu na kraj 2011 za 1.595,6, a u odnosu na kraj 2000 godine povećan je za 14.062,4 miliona evra. Spoljni dug se može analizirati prema dužnicima, ko duguje, i prema poveriocima, kome se duguje. Ovde ćemo …
Pročitajte Još »