Tag Archives: Poljoprivredno prehrambeni sektor

Brigu o selu vodi 30 institucija, rezultati katastrofalni

Član Društva ekonomista Srbije, analitičar i publicista Branislav Gulan u ukazuje na to da brigu o ,,razvoju” sela u Srbiji vodi više od 30 različitih institucija Branislav Gulan Rezultati te ,,brige” su katastrofalni jer nestaje četvrtina sela. A, bez seoskog stanovništva nije moguće povećati ni broj stanovnika Srbije. Nestajanjem sela, nestaje i Srbija. A, tamo gde nema naroda, neće biti ni države. …

Pročitajte Još »

POSLOVNOST DRŽAVE: Junad za kukuruz

U dosadašnjoj razmeni za kukuruz država od stočara preuzela ukupno 6.000 tovnih junadi. Stočari su u razmeni dobili 15,30 kilogtrama kukuruza za kilogram  žive mere junadi. Ovog trenutka u stajama se za prodaju nalazi još 12.000 do 15.000 junadi. Svaki dan njihovog dalјeg tova znači i tov gubitaka! Državne robne rezerve u saradnji sa pet klanica, završile su  prijem junadi …

Pročitajte Još »

Smanjuju se površine koje se navodnjavaju!

Cilj izgradnje D-T-D bio je da odvodi suvišne vode sa milikon hektara i da navodnjava 500.000 hektara. Prvu funkciju je ispunjavao sve do 2005. Godine. Drugu niej nikada jer se navodnajva tek 46.823 hektara Branislav Gulan          Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji u 2018. godini navodnjavana su samo 46.823 hektara poljoprivrednih površina, što je za sedam odsto …

Pročitajte Još »

Površine pod bostanom u Srbiji

Србија је повећала вредност увоза диња и лубеница са милион евра у 2008. на 2,3 милиона у 2012. и на рекордних 4 милиона у 2019. Највећа вредност увоза била је из Грчке (2,2 милиона), Шпаније (663 хиљаде евра) и Албаније (568 хиљада евра). Извоз бостана смањен је са 1,9 милиона евра у 2008. на 1,1 у 2012. и на 935 …

Pročitajte Još »

Srbija prva u Evropi po proizvodnji dunje, sedma u višnji…

Piše: Branislav Gulan Prema podacima vlasnika voćnjaka, sa hektara pod kajsijom ostane 6.500 evra zarade. Ako od 10 hektara kajsije ostane 65.000 evra, 25.000 da daju zadruzi na konto zakupa i usluga, porodici ostaje 40.000 evra godišnje da živi i dalje ulaže. Onda će se i natalitet povećati, jer će ljudi rađati da bi tu zemlju zadržali Branislav Gulan U …

Pročitajte Još »

POLJOPRIVREDA KAO RAZVOJNA ŠANSA – MIT ILI STVARNOST

Već decenijama političari i kreatori ekonomske politike u Srbiji kao mantru ponavljaju uvek istu priču, poljoprivreda je strateška grana, velika razvojna šansa, neiskorišćeni potencijali u izvozu i poboljšanju spoljnotrgovinskog bilansa i sl. Od ’’demokratskih promena 2000 godine do danas ne postoji ni jedan resor koji je promenio više ministrara nego resor poljoprivrede. I svi ministri ponavljaju istu priču, bez bilo …

Pročitajte Još »

Reforma u Srbiji – šta nam je činiti

Branislav Gulan: Treba nam program koji će odmah početi da deluje i da se primenjuje. Vraćen duh zadrugarstvu Branislav Gulan Srbija ima oko 25.000 nezaposlenih poljoprivrednih stručnjaka. Od toga je 5.000 nezaposlenih agronoma i veterinara. Među njima je 40 doktora nauka i oko 400 magistara i mastera. Neshvatljivo je da u Srbiji nema razumevanja za najkvalifikovanije ljude koji bi trebalo …

Pročitajte Još »

Uspešna razmena goveda za kukuruz

Stočari su uspešno obavili isporuku svoje junadi i sada čekaju da što pre preuzmu kukuruz. Iz Proizvodne grupe odgajivača tovnih rasa goveda,  147 gazdinstava predalo je klanicama 1.550 junadi, prosečne težine 600 kilograma, čime su ostvarili pravo na preuzimanje oko 16.000 tona merkantilnog kukuruza. Prema nepotpunim podacima, u razmeni je ukupno učestvovalo 330 gazdinstava Upravni odbor Udruženja „Agroprofit” iz Novog …

Pročitajte Još »

Svetska trgovina PPP, izvoz Srbije, uvoz Kine i uvoz Kine iz SAD, 2008-2019.

Пандемија вируса COVID-19 изазвала је слом светске трговине. Упркос слому, трговина храном и лековима је повећана. И док фармацеутика изазива светске контраверзе, храна несумњиво доказује свој стратешки значај. Опоравак природе услед одсуства загађења додатно упућује на здраву храну као основу здравог живота на Земљи. Овде ћемо изнети само пар чињеница, међу мноштвом, које се намећу из приложених података. Светски робни …

Pročitajte Još »

Аkcije, umesto strategija

Republici Srbiji za njenih 570.000 gazdinstava i oko sedam miliona stanovnika potrebna je nova i sprovodlјiva agrarna politika. Oni proizvode hranu na 3,47 miliona hektara koje čini 19 miliona parcela! Vrednost te proizvodnje 2019. godine bila је oko 5,5 milijardi dolara Branislav GULAN Sad se u Srbiji proizvodi oko 400.000 tona vrsta svih mesa i troši po stanovniku oko 30 …

Pročitajte Još »

Efekti SSP-a na poljoprivredni uvoz Srbije iz EU i saldo trgovine PPP

Прошло је тачно 12 година од када је Србија потписала споразум о стабилизацији и придруживању са ЕУ. Споразум је потписан са некаквим повољним политичким очекивањима (линк), а овде констатујемо његове негативне последице по увоз пољопривредно-прехрамбених производа (ППП), који је најосетљивији сектор привреде, мотив за удруживање европских економија у ЕЕЗ пре више од 60 година како би водиле заједничку пољопривредну политику. …

Pročitajte Još »

Žitnica postaje pustinja

Pre pedesetak godina Vojvodina je imala većinu obradivog zemljišta s visokim sadržajem humusa (između četiri i šest odsto), a sada tako kvalitetnog zemljišta ima tek 0,5 odsto obradivih površina. Danas u Vojvodini postoji oko 150.000 hektara slatinastog zemljišta. Rebansom vojvođanskog budžeta podrška se uskraćuje upravo na mestima koja su ključna za unapređenje agrara Nekada su Vojvodinu označavali kao „žitnicu Evrope”, ali …

Pročitajte Još »

POGLEDI IZ VOJVODINE: Korona pojela ,,programe“

Skupština Vojvodine usvojila je rebalans budžeta, koji donosi umanjenje od 4,2 milijarde dinara. To je posledica umanjenih prihoda od poreza na dobit i zarade, a koji su izazvani merama Vlade Srbije za podršku privredi. Usvojeni rebalans budžeta Vojvodine, kojim su najviše umanjena sredstva za poljoprivredu, predstavlja put u „ogromne probleme“. Dakle, ,,korona’‘ je ,,pojela“ planirani novac koji je trebao da …

Pročitajte Još »

Budućnost poljoprivrede: udeo mlađih menadžera u ukupnom broju

Подаци које прилажемо могу садржати информацију која је последица локалног менталитета а не младости пољопривредника. Титуле „газде“ над имовином негде се држе до своје смрти, а опет у неким крајевима је могуће да очеви синовима препуштају имање чим осете да физички слабе, или да ће на тај начин задржати потомке код куће. Првобитни мотив за истраживање били су ми подаци …

Pročitajte Još »

RAZMENA JUNADI ZA KUKURUZ Potpisuju se prvi ugovori

Međutim, broj junadi koji će završiti kod klaničara neće biti manji od 3.000. Ono što u ovom času raduje stočare jesu pozivi iz Državnih robnih rezervi za sklapanje ugovora postignutom aranžmanu Razmena merkantilnog kukuruza za živu junad, putem Državnih robnih rezervi, trajaće do 15 maja, a već danas se može reći da se ova poslovna aktivnost privodi kraju. Prema procenama …

Pročitajte Još »

Čime su stanovnici Crne Gore pravili zalihe u martu?

Према подацима Управе за статистику Црна Гора је у марту 2020 имала извоз вредан 27,2 милиона евра, увоз 205,6 милиона евра уз дефицит од 178,3 милиона евра. Извоз је смањен за 18,5%, увоз је смањен за 4,5% а дефицит је смањен за 1,9%. У Т1 2020 извоз је вредео 88,4 милиона евра (-5,6%) увоз 533,8 милиона евра (+1,9%) уз дефицит …

Pročitajte Još »

Površine pod paradajzom u Srbiji

Србија је од 2008. до 2018. повећала извоз парадајза са 1,6 на 5,4 милиона евра. Највећа вредност извоза парадајза била је у Грчку (2,4 милиона евра), Црну Гору (1,7) и у БиХ (0,5) у 2018. Увоз је повећан са 14,8 на 18,9 милиона евра у истом периоду. Увоз из Албаније повећан је са хиљаду евра у 2008 на 8,9 милиона …

Pročitajte Još »

Robna razmena Federacije BiH, mart 2020.

У саопштењу Федералног завода за статистику (линк) пише: Federacija BiH je za mart/ožujak 2020. ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 551.280 hilj./tis. KM, što je za 56.587 hilj./tis. KM ili 9,3% manje u odnosu na februar/veljaču 2020., odnosno za 99.361 hilj./tis. KM ili 15,3% manje u odnosu na mart/ožujak prethodne godine. U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.032.442 hilj./tis. …

Pročitajte Još »

PROIZVODNJA I PRERADA MESA U SVETU, EU I SRBIJI

Starost i malobrojnost radnika U Srbiji stočarstvo u BDP  polјoprivrede stočarstvo učestvuje samo sa 30 odsto. To je karakteristika nerazvijenih zemalјa (sve ispod 60 odsto). Na početku 2020. godine u Srbiji je u tovu bilo 1,72 miliona svinja što je na nivou 1955. godine! Srednje razvijena zemlјa, čemu teži Srbija, treba da ima svinj koliko i stanovnika, dakle 1:1. Godišnje …

Pročitajte Još »

POSLOVNOST DRŽAVE

Klanice preuzele 800 junadi Slobodan Utvić i Petar Vujanović isporučili junad prosečne težine od 700 kg, a za višak težine od očekivane njima je ova klanica putem otkupnog bloka isplatila razliku. Ova dva farmera praktično svoju junad su prodali po ceni od 1.600-1.700 evra po komadu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Državne robne rezerve razmenom merkantilnog kukuruza za živu …

Pročitajte Još »

Ulažite u voćarstvo – isplati se!

Министар Кркобабић, академик Шкорић и професор Кесеровић поручују повратницима УЛАЖИТЕ У ВОЋАРСТВО – ИСПЛАТИ СЕ! Поводом недавног позива копредседника Националног тима за препород села Србије, министра Милана Кркобабића и академика Драгана Шкорића повратницима из иностранства да улажу у своју отаџбину, стигла су многа питања из земље и иностранства са широким тематским интересовањем. Најчешћа су она – у коју производњу се …

Pročitajte Još »

Prozvodnja kupusa u Srbiji: futoški i čačanski

Када се спомене купус прва асоцијација већини становника Србије је Футог, јер је медијски производња (и заштита порекла) веома добро испраћена. Да је општина Чачак највећи произвођач купуса сазнаје се уколико се излистају општине и насеља из базе података пољопривредног пописа. Од укупно 36,6 квадратних километара под купусом 44,5% се налазило у Шумадији и Западној Србији, 24,5% у Јужној и …

Pročitajte Još »

KREĆE POMOĆ ZA POLJOPRIVREDNIKE

tarim poljoprivrednicima i bespovratan novac Vlada Srbije usvojila je uredba o utvrđivanju garantne šeme kao mere podrške privredi za ublažavanje posledica pandemije COVID-19, kao i Uredbu o novčanoj pomoći poljoprivrednim gazdinstvima i Uredba o finansijskoj podršci poljoprivrednim gazdinstvima kroz olakšan pristup korišćenju kredita u otežanim ekonomskim uslovima usled pandemije COVID-19, prenosi sajt Uprave za agrarna plaćenja Po rečima ministra finansija …

Pročitajte Još »

Površine pod krompirom u Srbiji

Регион Шумадије и Западне Србије је, осим по малинама и другом воћу, познат је и као произвођач кромпира. Укупно 62% површина налази се у овом региону. Јужна и Источна Србија имају 22,1% од укупних површина, Војводина 15,8% А Београд само 0,8%. Моравичка област (61 квадратни километар), Златиборска област (54) и Јужнобачка област (18) имале су заједно више од половине свих …

Pročitajte Još »

Uz kupljeno NS seme besplatna isporuka na kućnu adresu

JPP Srbije i Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu postigli su dogovor o besplatnoj isporuci semena tog institute za prolećnu setvu, saopštio je kabinet ministra zaduženog za regionalni razvoj Milana Krkobabića. Sve količine semena kukuruza, suncokreta i krmnog bilja koje poljoprivrednici naruče NS institutu, Pošta Srbije će u optimalnom roku dostavljati na naznačenu adresu, a tu uslugu neće …

Pročitajte Još »

Površine pod šargarepom u Srbiji po naseljima

Почетком марта ове године док сам лутао по јагодинској пијаци налетео сам на друга из одељења из средње економске школе. Стајао је поред камиона и продавао је џакове шаргарепа: по 5 килограма за 150 динара. Питао сам га за стање на тржишту и жалио ми се на конкуренцију из Војводине која је технолошки напредовала, инвестирала у опрему и ценама им …

Pročitajte Još »

Agraru i selu potrebne akcije umesto strategija, drugi deo

Reindustrijalizacija i nova prehrambena industrija Dakle, polјoprivredi je potrebna nova reindustrijalizacija, za prevazilaženje sadašnjeg stanja. Nužna je nova prehrambena industrija. Potrebna su nam strateška ulaganja. Nјih je teško pronaći iz sveta, jer od 2000. godine do danas, od ukupnog ulaska stranih direktnih investicija u zemlјu, u agrar je išlo samo 0,6 do 1,7 odsto! To je rezultat što polјoprivreda predstavlјa …

Pročitajte Još »

Površine pod lekovitim biljem u Srbiji

У прадавна, мрачна, времена када сам студирао, а то је било у прошлом миленијуму и прошлом веку, пре више деценија, Србија је имала катастрофалну хиперинфлацију. Имао сам друга на Економском факултету из Лесковца и он је у Београду материјално опстајао захваљујући ујаку који се бавио откупом и извозом лековитог биља, а упркос санкцијама УН-а за нашу земљу. Када се спомене …

Pročitajte Još »

Agraru i selu potrebne akcije umesto strategija, prvi deo

Sad se u Srbiji proizvodi oko 400.000 tona vrsta svih mesa i troši po stanovniku oko 30 kilograma. Pre dve i po decenije Srbija je proizvodila po stanovniku 650.000 tona mesa i trošila po stanovniku 65 kilograma. Srbija je nekad bila ispred SAD, kao ubedlјivo svinjarski najrazvijenija zemlјa. Dakle, polјoprivredi je potrebna nova reindustrijalizacija, za prevazilaženje sadašnjeg stanja.Potrebna je i …

Pročitajte Još »

Rasprostranjenog ovaca u Srbiji u vreme poljoprivrednog popisa

Аутор фотографије: Михаило Здравковић   У време пољопривредног пописа у Србији је 1.736,4 хиљада оваца што је давало 24 овце на 100 становника. На крају 2019. број оваца је смањен за 5,4%, смањен је и број становника али није сигурно за колико због исељавања до ванредне ситуације када се знатан број становника у Србију вратио. Број оваца је од овде …

Pročitajte Još »

Srbija je u 2019. postala najveći svetski izvoznik višanja!

Србија је у 2019 извезла 14.252 тоне вишања што је највећа количина у светској трговини. Мађарска је продала 10.322 тоне, Пољска 5.210 тона па следе САД са 3.176 тона. Србија је имала тек четврту вредност извоза, након САД, Канаде и Мађарске јер прве две продају вишње по 10 пута већој цени, Мађарска за око 50% већој, а просечна извозна цена …

Pročitajte Još »

Gde žive najvredniji Srbi?

Однос према раду може бити последица мноштва фактора попут васпитања, историјског сећања, резултата који се радом постижу, лакоће са којом се ради… Нормално је да северњаци (у Европи) имају већу склоност ка раду од јужњака јер прве рад загрева а другима је врело и без физичког напора. Однос према имовини зависи од начина на који је стечена или се стиче. …

Pročitajte Još »

Pokret sitnog kapitala

Srbiji danas nedostaju štedno kreditne zadruge koje postoje u celom svetu i oko kojih se ,,vrti’’ kompletno njihovo poslovanje Piše: Branislav Gulan U Srbiji postoji 50.000 zadrugara (osnivača zadruga) i oko 150.000 kooperanata. Oni svi su organizovani u 1.100 postojećih starih zadruga i sad je u  akciji ,,500 zadruga u 500 sela’’ za dve i po godine osnovano oko 650 …

Pročitajte Još »

Srbija je 8. u svetskom izvozu sadnica i kalemova!

Када СТО објави годишње детаљне податке за претходну годину волим да истражујем да ли постоје неки повољни подаци о извозу пољопривредно-прехрамбеног сектора (ППП) – царинских шифара од 00 до 24. Ако изузмемо извоз цигарета, који прати и увоз дувана, највећи број производа из ППП представљају новостворену вредност блиску 100% вредности извоза. Ради се о домаћем материјалу и раду који треба …

Pročitajte Još »

AGRAR SRBIJE: Razmena 5,7 milijardi dolara u 2019.

Prema podacima RZS u bilansu razmene polјoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u 2019. godini ostvarena je vrednost od 5,7 milijardi dolara. Izvoz je vredan 3,62 milijarde dolara (rast je 9,1 odsto) i uvoz iznosi 2,09 milijardi dolara (rast je 3,1 odsto). Suficit u spolјno–trgovinskoj razmeni polјoprivredno-prehrambenih proizvoda, iznosi 1,53 milijarde dolara. On beleži rast od 18,3 odsto, odnosno za …

Pročitajte Još »

Površine pod trešnjama u Srbiji

У време пописа пољопривреде у 2012 утврђено је да се под трешњама налази 2.074,2 хектара што је непуних 21 квадратних километара Србије. При томе код више од четири петине насеља уписано је да немају површине под трешњама (или имају мање од 5 ара), што је готово немогуће. Али, нећемо сад у овакве детаље. За Трешњевицу код Параћина уписана је нула, …

Pročitajte Još »

Nestanak stoke i umiranje sela!

Od poslednjeg popisa poljoprivrede u 2012. godine ugašeno je 62.000 poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji. Broj je smanjen na 566.000! Branislav Gulan Prema podacima prikazanim u saopštenju u Republici Srbiji, sa stanjem na dan 1. decembra 2019, u odnosu na stanje na dan 1. decembra 2018. godine, veći je ukupan broj goveda (za 2,3 odsto) i svinja (za 4,3 odsto), dok …

Pročitajte Još »

Top 100 naselja prema površini pod jagodama

Пошто сам рођен у Јагодини а мајка ми је из Трешњевице могу слободно рећи да сам бобичастог порекла. Тако се и понашам: све што могу уситњавам на најмање делове. Када се спомену јагоде прва асоцијација су ми шабачка села. И ту нисам у праву. Тачно је да се највише узгајају јагоде у општини Шабац, али Шабачка (Мачванска) област није на …

Pročitajte Još »

Koncentracija opreme za pečenje rakije u Srbiji

Мотив за проверу података из пољопривредног пописа из 2012. била ми је изјава Лукашенка како ће корону победити пољопривредни рад и трактори (линк). Како тракторе као податак не нађох, задржах се на опреми за производњу ракије. Једна чашица ракије дневно је стари српски лек за дезинфекцију и дуговечност. Тако памтим из детињства а како је сад не знам. Пре података …

Pročitajte Još »

Koncentracija magaraca u Srbiji 2012.

Не тако давно писао сам о непознатом броју магараца у Србији (линк). Сада видим да сам погрешио и да је њихов број познат, али и даље неодређен. Са 1.618 магараца, мула и мазги упоредиви смо са Уругвајем (1.643) и мало је земаља на свету са оволико малим бројем. Познато је да су магарци у Србији готово равномерно распоређени на северу …

Pročitajte Još »

Tov gubitaka

Republika direkcija za robne rezerve objavila je javni poziv za novu razmenu do 10.000 tona merkantilnog kukuruza roda 2019. godine za tovnu junad po paritetu 15,9 kilograma kukuruza za kilogram junadi, navedeno je na sajtu Direkcije. Rok za podnošenje zahteva je 20. Mart,a robna naturalna razmena treba da se završi do 15. aprila Javno otvaranje ponuda biće upriličeno u Republičkoj …

Pročitajte Još »

Top 100 naselja prema površini pod belim lukom

РЗС има на свом порталу (линк) 23 табеле о попису пољопривреде из 2012. на нивоу насеља из којих, уколико се уједначе по броју редова, можемо добити личну карту сваког насеља са више десетина информација: колико је било домаћинстава, чиме су се бавила, колико су стоке имала и шта су гајила од биљака. Попис становништва 2021. ће нас суочити са застрашујућом …

Pročitajte Još »

AGRAR SRBIJE: Razmena 5,7 milijardi dolara

Prema podacima RZS u bilansu razmene polјoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u  2019. godini ostvarena je vrednost od 5,7 milijardi dolara. Izvoz je vredan 3,62 milijarde dolara (rast je 9,1 odsto) i uvoz iznosi 2,09 milijardi dolara (rast je 3,1 odsto). Suficit u spolјno–trgovinskoj razmeni polјoprivredno-prehrambenih proizvoda, iznosi 1,53 milijarde dolara. On beleži rast od 18,3 odsto, odnosno …

Pročitajte Još »

PRAVILNA I ADEKVATNA ZAŠTITA USEVA KLJUČ ZA STABILNE PRINOSE I PROFITABILNU PROIZVODNJU

Agrar, fabrika pod vedrim nebom Česte promene vremenskih prilika – blage zime, neočekivani mrazevi, obilne padavine i dugi sušni periodi – jedan su od najvećih izazova za domaće poljoprivrednike. Prema navodima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO): „Srbija ima potencijal da uveća prinos pojedinih poljoprivrednih kultura za najmanje 20 odsto, a povećanje roda može direktno uticati na izvoz …

Pročitajte Još »

Belo Blato je među svetskim liderima u proizvodnji i izvozu četki i metli od prirodnih materijala

За Бело Блато ме везује одлазак у Царску бару пре седам година, а због кога ми се укућани, када се сете, смеју као тврдици (било би добро да је само због овог догађаја). У међувремену је ћерка, као обавезну лектиру, читала Молијеровог Тврдицу па је савршено разумела каквог оца има. Тада, пре седам година, није ни знала ни разумела моје …

Pročitajte Još »

STOČARI TOVNE JUNADI: Razmena kukuruza za junad

Ukupno će biti ponuđeno 10.000 tona kukuruza po paritetu 17 kilograma kukuruza za kilogram žive junadi. Trenutno u ponudi za klaničare postoji  2.500 do 3.000 junadi   Iz Proizvodne grupa tovlјača i odgajivača tovnih rasa goveda u okviru Udruženja „Agroprofit“ saopštili su da će Državne robne rezerve treći put organizovati naturalnu razmenu kukuruza za utovlјenu junad. Članovi ove proizvodne grupe …

Pročitajte Još »

Otkako se raspala Jugoslavija nepoznat je broj magaraca među Srbima!

Да ли постоји особа на планети која би умела да да одговор на питање по чему су истовремено слични следећи парови земаља: САД и Албанија; Румунија и Француска; Бугарска и Швајцарска; Мађарска и Израел; или Хрватска и Аустралија? Сумњам. Приложена табела нам даје очигледан одговор: по броју магараца. Осетио сам се прилично увређеним што српских података у бази ФАО нема …

Pročitajte Još »

SEMINAR NA ZLATIBORU od 26. do 30. januara

Agronomi i poljoprivrednici sumiraju rezultate Novosadski Institut za ratarstvo i povrtarstvo i ove godine od 26. do 30. januara na Zlatiboru organizuje „Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije. Savetovanje koje će se održati po 54. put svake godine okuplja agronome, poljoprivredne proizvođače, predstavnike savetodavnih službi, nastavnike srednjih poljoprivrednih škola, organizatore proizvodnje, prerade i prometa, predstavnike ministarstava i brojne medije.Očekuјe da će …

Pročitajte Još »

Posledice autokolonijalne propagande: uvoz hleba…

Дневни лист Политика „шокирао“ је српску јавност подацима да је удвостручен увоз хлеба и сличних производа у Србију (http://www.politika.rs/scc/clanak/445544/Ucili-su-nas-da-je-Vojvodina-zitnica-Evrope-a-Srbija-sada-uvozi-cak-i-hleb, (http://www.politika.rs/scc/clanak/445557/Zasto-hleb-mesimo-u-inostranstvu). Било би лепо да је удвостручен само увоз хлеба и сличних производа (које не могу да пронађем идентичне вредности по царинским шифрама), али када се погледа увоз свих пољопривредно –прехрамбених производа (ППП) има их где је увоз у прошлој години …

Pročitajte Još »

AGRAR SRBIJE, JUČE, DANAS I SUTRA

Spasavanje polјoprivrede i sela Sad se u Srbiji proizvodi oko 400.000 tona vrsta svih mesa i troši po stanovniku oko 30 kilograma. Pre dve i po decenije Srbija je proizvodila po stanovniku 650.000 tona mesa i trošila po stanovniku 65 kilograma. Srbija je nekad bila ispred SAD, kao ubedlјivo svinjarski najrazvijenija zemlјa. Dakle, polјoprivredi je potrebna nova reindustrijalizacija, za prevazilaženje …

Pročitajte Još »

Vest dana, godine i decenije za Srbiju!

ВEСT, ДAНA, ГOДИНЕ И ДEЦEНИJE ЗA СРБИJУ Oбустaвљенa вaкцинaциja свињa прoтив кугe Oд 15. Дeцeмбрa 2019. годинбе, пoслe вишe oд три дeцeниje, свиње сa нajвeћeг брoja фaрми у Србиjи вишe нeћe бити вaкцинисaнe прoтив клaсичне болести куге. Да би сe oбнoвиo стoпчни фoнд трeгбa дa прoђe најмање три гoдинe, a шeст гoдинa дa би ушли у EУ, aкo нaс дo …

Pročitajte Još »

Nacionalni tim za preporod sela Srbije 6: Procedure za osnivanje porodične firme, preduzeća

ПРОЦЕДУРЕ ЗА ОСНИВАЊЕ ПОРОДИЧНЕ ФИРМЕ – ПРЕДУЗЕЋА Све ово намењено је предузетницима. Одмах се поставља питање ко је предузетник? То је пословно способно физичко лице које обавља делатност у циљу остваривања прихода и које је као такво регистровано у складу са законом. Предузетник за све обавезе настале у вези са обављањем своје делатности одговара целокупном својом имовином и у ту …

Pročitajte Još »

Nacionalni tim za preporod sela Srbije 5: Sektori agrobiznisa Srbije pogodni i za EU

Да ли су стандарди о безбедности хране у Србији исти као и стандарди у ЕУ? Р.Србија у процесу европских интеграција и процена приступања Светској трговинској организацији (СТО) своје прописе, који регулишу безбедност хране, у великој мери хармонизовала је и ускладила с релевантним прописима ЕУ, односно SPS и TBT споразумима СТО и стандардима Међународне организације за здравље животиња (OIE), Codex Alimentarius …

Pročitajte Još »

U svakom selu da postoji zadruga

Država do sada ulaže 1,7 milijari dinara za obnovu agrarnih udruženja. Kreće se u obnovu 100 sela *Branislav Gulan Bez obnove sela, Srbija nema budućnost – neprekidno ponavlјaju nadležni u državi, ali i stručnjaci, a jedan od načina da se ožive neka, gotovo nestala mesta, je kroz zadruge. Akcija države za povratak zadrugarstva do sada je dala dobre rezultate jer …

Pročitajte Još »

PROIZVODNJA JABUKA U DELTA AGRARU

Pogled na svet klupskih jabuka U Srbiji je u 2018. godini proizvedeno rekordnih 460.000 tona jabuka, a proizvodnja  u čelarevskom voćnjaku Delta agrara predstavlja oko deset odsto te količine Digitalnim aktivacijama, uz pomoć projekcija i virtuelne realnosti, u hotelu Kraun Plaza u Beogradu predstavljene su klupske sorte jabuka koje uzgaja Delta Agrar, u voćnjaku kod Čelareva na površini od oko …

Pročitajte Još »

Nacionalni tim za preporod sela Srbije 4: Sektori agrobiznisa Srbije pogodni i za EU

ВИНО И РАКИЈА Шта је Србија учинила у погледу заштите географског порекла вина? У складу са Законом о вину Републике Србије, усвојен је Правилник о изгледу, садржини и начину истицања евиденционе маркице за вино с географским пореклом. Од септембра 2010. године успостављена је процедура обележавања вина с географским пореклом евиденционим маркицама. Вино с географским пореклом (PGI-protected geographical indication) или заштићеном …

Pročitajte Još »

IZVOZ PŠENICE, BRAŠNA I KUKURUZA: Dunav uzrok manjeg izvoza

Dunav uzok manjeg izvoza (u ekonomskoj  2019/ 2020.  godini)   Za četiri meseca, posle žetve u 2019. godini iz Srbije je izvezeno 117.427 toan pšenice i 51.161 tona brašna. Tokom oktobra izvezeno je 245.460 tona kukuruza.  Zbog niskоg vodosaja na Dunavu smanjen je  izvoz obe žitarice Bilans pšenice za ekonomsku 2019/20 godinu sačinjen je na osnovu zvaničnih statističkih podataka o …

Pročitajte Još »

Predlozi stočara za pune staje

Mere izmena – dopuna za tovno govedarstvo u 2020. i interventne mere u 2019. i ulaganja u modernizaciju Tovno govedarsvo u Srbiji je u dubokoj krizi. Sad kada se ukazuje šansa za izvoz, svaki put se javljaju novi problemi. Jednom nema dovoljni stoke, drugi put je problem sa tržištem… Pošto se država javljala sa sa različitim merama, koje nisu donele …

Pročitajte Još »

TOVNO GOVEDARSTVO SRBIJE I HRVATSKE

So dovodi stoku Tovno govedarstvo u regionu prati prestrojavanje i neizvesnost u prodaji: promena rasnog sastava i izlazne težine grla… O ovome naše stočare, koji su u organizaciji Udruženja „Agroprofit” putovali, obavestili su farmeri u Hrvatskoj. Program je obuhvatio posete odgajivačima koji imaju razvijen sistem „krava-tele” i velike farme junadi. Na početku trodnevnog obilaska farmi u Hrvatskoj, grupa se okupila …

Pročitajte Još »

Uvoz životinja, ribe i prerađevina, 2008-2018.

Овде је приложено 12 табела о увозу 6 група производа, по земљама и по производима, а таксативно ћемо изнети по реченицу две о свакој табели. Укупно је, на свих 6 група производа, плаћено 2,7 милијарди евра у претходних 11 година (2008-2018), а годишња вредност увоза је удвостручена: са 189 на 386 милиона евра. Увоз живих животиња повећан је 3,5 пута …

Pročitajte Još »

Poljoprivredno-prehrambeni sektor u bruto dodatoj vrednosti Srbije

Према подацима из базе РЗС-а бруто додата вредност (БДВ) повећана је у Србији за 71,8% од 1996. до 2018. У истом периоду пољопривреда, шумарство и рибарство су смањили БДВ за 1,1%, па је удео ових делатности смањен са 13,7% у 1996. на 7,9% у 2018. Пољопривреда има мултипликативни ефекат на остатак економије па смо овде „формирали“ пољопривредно-прехрамбени сектор (ПП даљем …

Pročitajte Još »

Žitnica postaje pustinja?

Zbog alarmantnog opadanja organske materije, odnosno humusa, pogotovo u Vojvodini, gde se nalazi oko 1,7 miliona hektara obradivih oranica, njive bi uskoro mogle da postanu neplodne! Turci uvozno goveđe meso u proseku plaćali po 3.959 evra tonu, a kupljenu u Srbiji 5.314 evra po toni   Branislav Gulan*   Stručnjaci upozoravaju da je nivo humusa u zemljištu već pao ispod tri …

Pročitajte Još »

NAJNOVIJA TEHNOLOGIJA ZA ZAŠTITU PŠENICE I JEČMA STIGLA I U SRBIJU

Systiva – inovacija naučnika iz BASF-a, zaštitiće domaće useve u narednoj poljoprivrednoj sezoni   Prvi put u istoriji zaštite bilja, naučnici nemačkog BASF-a razvili su fungicid kojim se tretira seme, a štiti list Na ovaj način, rana prolećna zaštita bilja će mnogo manje zavisiti od vremenskih uslova, čime se u značajnoj meri smanjuje rizik i obezbeđuje sigurnija zaštita pšenice i …

Pročitajte Još »

OBNOVA SELA SRBIJE: Cilj, podići kvalitet života u selima

Ključni problem u državi je odlazak mladih se sela. Ako se ugasi selo, nestaće i Srbija. U projektu “Naše selo” obnovljena škola u Maloj Jasikovi. Jedanaest mališana iz Male Jasikove ove jeseni krenulo je na nastavu u renoviranu školsku zgradu. Selo ima blizu 100 stanovnika, a ove godine u prvi razred osnovne škole ,,Jovan Jovanović Zmaj’’ upisana su dva prvaka, …

Pročitajte Još »

Srbija u svetskoj trgovini vinom

Време је бербе грожђа. Познајем доста људи који су уложили љубав у одржавање винограда и производњу вина. Имам две трауме у вези са виноградом, обе повезане са оцем, јер сам са њим ишао да одржавамо виноград у Ћићевцу, да се не запусти. Једном сам српом себи одсекао парче меса на прсту малићу, а други пут је умро Тито, па смо …

Pročitajte Još »

SAJAM ,,AGRA2019’’ U GORNJOJ RADGONI – SLOVENIJA

Digitalizacija u agraru   Na površini od 70.800 kvadratnih metara prozvodnju hrane prikazalo 1.850 izlagača iz 32 zemlje. Priredbu razgledalo vi[e od 130.000 posetilaca Piše: Branislav GULAN   Tradicionalni 57. Međunarodni poljoprivredno – prehrambeni sajam AGRA 2019 održan je od 24. do 29. avgusta, u Gornoj Radgoni u Sloveniji. Naglasak ovogodišnjeg sajma stavljen je na digitalizaciju u poljoprivredi i preradi. …

Pročitajte Još »

Srbija u svetskoj trgovini biskvitima

Мотив за претрагу крофни у међународној трговинској класификацији представља цитат који следи. Наравно, није вредело да ме укућани убеђују како се не тргује крофнама, па сам без тих резултата морао да се задовољим слатким бисквитима. Борислава Пекића су као доброг, поштеног, а наивног, намагарчили цимери у соби истражног затвора да тражи крофне јер је нов, а када нови дође часте …

Pročitajte Još »

Sela u Srbiji: sumorna statistika

  Бранислав Гулан, члан Научног друштва економиста Србије, Националног тима за препород села Србије, новинар и публициста, који се 50 година бави селом и сељацима, истражиања из неколико деценија о нењсгтајању села, а самим тим и државе, приказао је у књизи РУРАЛНЕ СРЕДИНЕ СРБИЈЕ  – Спасавање села и државе,  на 300 страна.   У издању новосадског «Прометеја» објављена је и …

Pročitajte Još »

Mesto Srbije u svetskom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, izvozu roba i usluga, po stanovniku u 2018.

Мотив за ову анализу била је чињеница да Чиле има извоз пољопривредно-прехрамбених производа (ППП) вредан 16 милијарди евра што је вредност укупног робног извоза Србије (16,3). Чиле има робни извоз који је 63,9 милијарди евра и извоз услуга од 8,6 милијарди, што при 17,9 милиона становника даје већи робни извоз по становнику, али мањи извоз услуга по становнику од Србије. …

Pročitajte Još »

Čile i maline

Чиле је у претходних 40 година повећао БДП 5,4 пута, број становника је повећао за тачно две трећине те је БДП по становнику повећан 3,2 пута.  То је просечна годишња геометријска стопа раста стандарда од 2,95%. Чиле је у само четири године имао пад БДП-а: 1982, 1983, 1999 и 2009. Србија је у 11 година имала пад БДП-а од тога …

Pročitajte Još »

Zapostavljeno ruralno područje!

U Srbiji ima 4.700 naselјenih mesta, a nestaje svako četvrto. U 86 odsto njih opada broj stanovnika. Sela smo i sami ugasili jer po Ustavu ne postoji ni jedno! Zračak nade ka bolјitku vidi se u akciji ,,500 zadruga u 500 sela”. Za godinu i po dana osnovano 95 malih, zadružnih preduzeća. Osnovano više od 500 novih zadruga   Piše: Branislav …

Pročitajte Još »

REINDUSTRIJALIZACIJA AGRARA SRBIJE 3: Genocid nad seljakom

Prema studiji ,,Poljoprivredno zemljište u Republici Srbiji“ od 1960. godine 2012., zadrugama nedostaje oko 400.000 hektara zemljišta. Kada to pomnožite sa 5.000 evra to je dve milijarde evra. Ili po 10.000 evra – to je onda četiri milijarde evra. Kada bi se taj novac vratio zadrugama one bi preporodile seljački sektor. A, da i ne govorimo o mlekarama, klanicama, mesarama, …

Pročitajte Još »

REINDUSTRIJALIZACIJA AGRARA SRBIJE 2:Hitno, agrarna i socijalna reforma!

U okviru tog koncepta agroindustrija treba da bude nosilac akcije i predstavlјa veliku šansu, jer kroz njegov razvoj i Srbija bi se razvijala.To znači nova strategija mora sadržati multifunkcionalni prilaz, koji uklјučuje i oporavak stočarstva, i organsku proizvodnju i agro-etno turizam. To su i odlike savremene polјoprivrede, kojoj i Srbija teži. Ali, pre svega, moramo obaviti i tranziciju, a najvažnija …

Pročitajte Još »

Propada kapital od milijardu i po dolara

Treba nam program koji će odmah početi da deluje i da se primenjuje.Vraćen duh zadrugarstvu Piše: Branislav GULAN Srbija ima više od 32.000 neзaposlenih polјoprivrednih stručnjaka. Od toga je 5.513 nezaposlenih agronoma i veterinara. Među njima je 46 doktora nauka i 418 magistara i mastera. To su podaci iz januara 2018. godine. Neshvatlјivo je da u Srbiji nema razumevanja za najkvalifikovanije lјude koji …

Pročitajte Još »

REINDUSTRIJALIZACIJA AGRARA SRBIJE 1: Nada u oporavak

Republici Srbiji za njenih 570.000 polјoprivrednih gazdinstava potrebna je nova i sprovodlјiva agrarna politika. Treba nova politika, akcioni plan ili strategija svejedno je kako će se zvati, ali je važno da donese rezultate!Dakle, potreban je nova agrarna i socijalna reforma. Politika mora biti realna i ostvariva. Kada se donese, pored Vlade, očekuje se da će je usvojiti i Skupština Srbije. …

Pročitajte Još »

Al mi pasulj ne da mira, sve me pravocira

Некада давно, током осамдесетих година прошлог века, уживао сам да летње распусте проведем у Трешњевици код Параћина. Тада су је напустили Цигани, Власи, Роми и Румуни, сви су отишли у Беч и кренули да зидају импозантне куће у трешњевачком пољу вредне у збиру више милиона евра. Са баком Љубинком ишао сам на највећу њиву, Стриковицу, величине 50 ари и окопавали …

Pročitajte Još »

Cena zakupa poljoprivrednog zemljišta u 2017, u evrima po hektaru

Евростат има у својој бази податке о цени закупа пољопривредног земљишта. Подаци могу више да збуне него да убјасне уколико их користи незналица попут мене. На пример, закуп обрадивог земљишта у Бугарској повећан је са 153 евра у 2011 на 240 евра у 2017. Закуп земљишта у Бугарској био је скупљи у односу на високо развијене земље попут Финске, Француске, …

Pročitajte Još »

Biće dovoljno pšenice

Rod pšenice na 570.000 hektara biće, na nivou petogodišneg proseka i veći od 2,5 miliona tona Branislav Gulan Srbija će ove godine imati dovoljno pšenice za sebe, a više od milion tona će moći da izveze, kaže direktor Udruženja „Žita Srbije“ Vukosav Saković. To je, kako kaže, ustanovljeno tokom realizacije programa koji su sproveli Ujedinjene nacije, odnosno organizacija FAO i …

Pročitajte Još »

AGRARNE REFORME JUČE, DANAS I SUTRA

Restitucija zemljišta pre licitacije Agrarna reforma kao zakonska regulativa usmerena  na redistribuciju agrarnih resursa jedne zemlje nije izmišljotina komunističkog režima iz polovine prošlog veka, već je ona sastavni deo svih velikih i suštinskih, društveno-ekonomskih promena, narodnih revolucija i kontrarevolucija, seoba i egzodusa naroda. Svaku agrarnu reformu treba vrednovati u kontekstu vremena, u kome je ona sprovedena, kao i sa merilom …

Pročitajte Još »

Polјoprivredni sajam posetilo 140.000 lјudi

Kroz kapije ovogodišnjeg 86. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu za sedam dana prošlo je oko 140.000 ljudi. Najbolji učinak ostvaren je u prodaji mehanizacije, u vrednosti od 20 miliona evra. Zemlja partner bila Italija, a prijatelj Tunis Piše: Branislav Gulan Na 86. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu, najznačajnijem agro-biznis događaju u ovom delu Evrope, predstavio se i Grad Beograd. Sumirajući rezultate …

Pročitajte Još »

Izvoz pšenice i brašna

Od žetve u 2018 godini do počеtka maja 2018. godine u svet je izvezeno 878.308 tona pšenice i 132.037 tona brašna.n Ovogodišnaj žetva biće obavljena na 566.149 hektara, što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 81.934 ha ili 12,6 odsto   Branislav GULAN   Bilans pšenice za ekonomsku 2018/19 godinu sačinjen je na osnovu zvaničnih statističkih podataka o …

Pročitajte Još »

Zelena trava doma mog

Текст је објављен 31.3.2014. Налази се и у мојој књизи „Хајдучка економија и рајинска демографија“. Разлог за „освежавање“ текста су актуелни догађаји у Хрватској. https://novac.jutarnji.hr/makro-mikro/trava-izlazi-iz-ilegale-hoce-li-hrvatska-postati-najveci-europski-rasadnik-marihuane/8839043/   Годинама уназад, много година више у односу на време од када ми се објављују текстови и изјаве, депресивно сам оптерећен светлим погледом у будућност у коме ће Србија бити испражњена од становништва, зарасла у …

Pročitajte Još »

Sa selima, nestaje i Srbija!

Srbija je nekada po izvozu mesa i ugledu u svetu bila ugledna  Evropi! Danas su prazna sela i staje, pa nema ni stoke. Broj stanovnika opada u 86 odsto naselјa pa će za deceniju i po nestaće njih 1.200! Branislav Gulan Polјoprivreda Srbije je u poslednje tri decenije prosečno rasla godišnje po stopi od samo 0,45 odsto. Pored mnogobrojnih obećanja, …

Pročitajte Još »

POVRĆE, PROIZVODNјA, IZVOZ I UVOZ

Veći uvoz od izvoza povrća! Povrće u Srbiji se proizvodi na 75.000 hektara. Prosečno se godišnje izveze 87.400 tona svežeg povrća u vrednosti od 39,3 miliona dolara (uvremenu od 2014. do 2018. godine). U izvozu dominiraju, mrkva, crni luk, paprika i krastavac sa ukupno 70 odsto. Prosečan uvoz svežeg povrća u Srbiji je 103.900 tona. Taj uvoz ima godišnju stopu …

Pročitajte Još »

POSLOVANJE POLJOPRIVREDNOG GAZDINSTVA U 2018. GODINI

Zadovoljstvo sa prinosima… Prinosom poljoprivrednih kultura u 2018. godini  možemo biti zadovoljni. Pšenica je rodila 7.124 kilograma po hektaru što je izmnad desetogodišnjeg proseka (6.826 kilograma po hetkaru).Za kukuruz se može reći da je odlično rodio 11.643 kilograma po hektaru dok je desetogodišnji prosek 8.315 kilograma po hektaru Suncokret je takodje odlično rodio- 3.512 kilograma po hektaru dok je šećerna …

Pročitajte Još »

Srpska trgovina čokoladom 2007-2018

Евростат је издао саопштење о највећим произвођачима чоколаде у ЕУ (линк). Укупно се у 2017 произвело 4 милиона тона чоколаде вредне 18,3 милијарде евра (то је у просеку 4,6 евра по килограму). Највећи произвођачи били су Немачка (1,3 милиона тона, 32% од укупног), Италија (0,7 милиона тона, 18%), Француска и Холандија (0,4 милиона тона, 9%). Следе УК, Белгија, Пољска и …

Pročitajte Još »

Poziv na putovanje Selo i poljoprivreda u Sloveniji 14-18. maj 2019.

Поштовани,   Еколошкo друштво Драгачево и Удружење пољопривредника  Драгачева из Гуче, у сарадњи са овлаштеном туристичком агенцијом и водећим организацијама у Словенији, организују путовање: СЕЛО И ПОЉОПРИВРЕДА У СЛОВЕНИЈИ ЉУБЉАНА – ЦЕЉЕ – ПТУЈ – МАРИБОР СА ОКОЛИНАМА Од 14. до 18. маја 2019. године, аутобусом   СЕЛО – ПОЉОПРИВРЕДА – ЕКОЛОГИЈА – КУЛТУРА – ТУРИЗАМ РАД И САРАДЊА ДРЖАВНИХ, ПРИВРЕДНИХ …

Pročitajte Još »

Latifundije na poljima

Zbog alarmantnog opadanja organske materije, odnosno humusa, pogotovo u Vojvodini, gde se nalazi oko 1,7 miliona hektara obradivih oranica, srpske njive bi uskoro mogle da postanu neplodne! Turci uvozno goveđe meso u proseku  lane plaćali po 3.959 evra tonu, a kupljenu u Srbiji 5.314 evra po toni Piše: Branislav Gulan 0Piše: Branislav Gulan01. marta 2018. 08.00 Izmenjeno: 00.12 Foto: ThinkstockStručnjaci upozoravaju da …

Pročitajte Još »

Sputnjik: Veliki povratak zadruga u Srbiju — mogu li one oživeti selo

Za dve do tri nedelje biće raspisan konkurs na kome će bespovratno biti dodeljeno 700 miliona dinara za osnivanje ili obnavljanje 70 seoskih zadruga. Za godinu i po dana, koliko traje akcija, novac je dobilo 95 zadruga, čime je pomognut rad i život 4.600 porodica, pre svega na nerazvijenom jugu Srbije. Duh zadrugarstva, koji je odavno bio zamro, vraćen je …

Pročitajte Još »

Proizvodnja, izvoz pšenice i brašna

Suša je ugrozila oko 200.000 hektara  pšenicom roda koji se očekuje ove godine.  Od žetve 2018. godine pa do poečtka aprila 2019. godine iz Srbije je izvezeno ukupno 843.543 tone pšenice. U istom perio izvezeno je i 120.726 tona brašna. Srbiji je godišnje za ishranu  potrebno 1.200.000 tona pšenice, za ishranu stoke oko 200.000 tona i za semensku pšenicu oko …

Pročitajte Još »

Proizvodnja pilećeg mesa u EU i u Srbiji u 2018

Према подацима Евростата (линк) у 2018 је произведено у ЕУ 15,2 милиона тона пилетине, што је нови рекорд и повећање за 3,2 милиона тона након 2010. У 2018 је око 70% производње било у само шест чланица и то: Пољска (168%), УК (12,9%), Француска (11,4%), Шпанија (10,7%), Немачка (10,4%) и Италија (8,5%). У Србији је произведено 85 хиљада тона пилетине, …

Pročitajte Još »

Selo vratiti u Ustav!

U Srbiji ima 4.700 naselјenih mesta, a nestaje svako četvrto. U 86 odsto njih opada broj stanovnika Branislav Gulan*   Put do uništenja jedne zemlјe je, izumiranjem sela i uništavanjem semenarstva i – agrara. Srbija se sad nalazi na tom putu. Puno se govori o selu. Ali po Ustavu, u Srbiji nepostoji ni jedno selo! Dakle, prvi korak ka uništavanju učinili …

Pročitajte Još »

Ovce i Evropljani

Евростат је на симпатичан начин представио статистику оваца у ЕУ, са најавом, ако вам је тешко да заспите, бројите овце у Европи. У тој Европи највише овци има у УК, па када она напусти ЕУ, то ће битно да смањи могућност успављивања бројањем оваца. Оваца има више од људи једино на Исланду, где оваца има за 24% више, па следе …

Pročitajte Još »

Genocid nad selјakom

Zapostalјeno je celo ruralno područje Srbije. Naši selјaci potcenjuju znanje i ne drže korak s naukom. I danas veruju u presudan uticaj Boga, neba i – države Ima više od tri decenije od kada sam, posle boravka u alpskim predelima Slovenije i Italije, napisao: Nema pasivnih krajeva – ima pasivnih lјudi.Takvo stanje danas je u Srbiji, jer je zapostavlјeno njeno …

Pročitajte Još »

ZAŠTO SRBI JEDU UVOZNE SVINJE

Domaći kukuruz i strana šnicla Dok god ne budemo imali proizvod od njive do trpeze, tov svinja će nam biti skuplјi nego u EU, a uvoz neizbežan Branislav Gulan Posle čuđenja, sledi logično pitanje prosečnog potrošača u Srbiji — zašto uvozimo svinjsko meso kada ga, ako ne za neki veći izvoz, možemo da imamo makar za sopstvene potrebe. Nekada smo imali i više od …

Pročitajte Još »

Upotreba mleka u Srbiji i u EU u 2017.

Према подацима Евростата (линк) у 2017. је у ЕУ прерађено 156,9 милиона тона млека. Највећи део млека, 37%, прерађен је у сир а 29,3% млека употребљено је за производњу маслаца, додатних 12,5% је потрошено на млечне кремове а 11,1% је употребљено као млеко за пиће. У Србији је произведено 867 хиљада тона сировог млека, што је 0,56% од европског просека …

Pročitajte Još »

Izvoz svežih brusnica i borovnica

Извоз брусница и боровница у свежем стању имао је динамичан раст претходних година. У 2017 његова вредност изражена у еврима била је 4,1 пута већа него у 2008. Највећу вредност извоза имају Чиле и Перу. Интересантно је погледати којом брзином расте извоз Перуа: износио је само 13,1 милиона евра у 2013. док је у 2017. вредео 319,5 милиона евра. Србија …

Pročitajte Još »

Nova zadrugarska mapa

Šansa polјoprivrednika, selјana je u udruživanju. Samo tako će ostvariti svoje cilјeve, postati konkurentni opstati i ostati   Piše: Branislav Gulan   I pored toga što je zadrugarstvo u Srbiji, a pre toga u SFRJ, osporavano i decenijama sistemski uništavano, poverenje zadrugara je veoma brzo vfraćeno. Pokretanjem akcije ,,500 zaruga u 500 sela’’, čiji cilј je regionalni razvoj u Srbiji, …

Pročitajte Još »

Goveda na istorijskom minimumu!

На почетку 2019. године, према подацима Републичког завода за статистику, у Србији је забележен следећи борј стоке (две и по деценије просечно годишње опадање је два до три одсто): ГОВЕДА 878.000 говеда. То је историјски минимум говеда у Србији. Та бројка је мања за 2,3 одсто у односу на 2017. годину. У 2016. години у Србији је било 892.000 говеда; …

Pročitajte Još »

ZADRUGARSTVO U BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA SRBIJE

Stižu i radničke zadruge Ova područja karakterišu izraženi procesi iselјavanja stanovništva i ostavlјanje praznog prostora. Na tim područjima trenutno živi ispod 20 odsto ukupne populacije u Republici Srbiji. Prosečna gustina naselјenosti najniža je  u odnosu na sva druga ruralna područja i iznosi ispod 45 stanovnika na kvadrfatnom kilometru Globalno posmatrano brdsko-planinska područja se mogu determinisati kao područja iznad 500 metara …

Pročitajte Još »