O temi reindustrijalizacije se mnogo govori prethodnih meseci i godina. Tema nije bila samo predizborna nego mnogo pre izbora se o njoj raspravljalo pre svega iz krugova privrednika i nosilaca ekonomske vlasti. Zašto je sazrelo uverenje da je ovaj proces više nego nužan. Pre svega zbog činjenice da Srbija ima veoma malo učešće izvoza u GDP (poznato je da industrija …
Pročitajte Još »0 Dragovan Milićević
KOMPARATIVNA ANALIZA IZVOZA ZEMALJA BIVŠIH YU REPUBLIKA
Cilj ove analize je pre svega izvodjenje zaključaka o osnovnim tendencijama u izvozu navednih zemalja, kao i stepen otvorenosti nacionalnih ekonomija prema svetu. Takodje zemlje bivše SFRJ su u ekonomskom pogledu bitno različite. Slovenija je već nekoliko godina punopravan član EU, Hrvatska se sprema da to postane već iduće godine, ostale tri zemlje su u značajnom zaostaku za evrointegracijama, ali, …
Pročitajte Još »KAKO DRŽAVA ISTUSKUJE PRIVREDU SA FINANSIJSKOG TRŽIŠTA
Fenomen “istiskivanja“ (engl. Crowding out effect) je davno poznata konstatacija kada država svojom ekspanzivnom fiskalnom potrošnjom i izraženim deficitima gura privredu sa finansijskog tržišta. Pre prezentacije primera kako država Srbija vrši “istiskivanje“ mora se o samom pojmu reći nekoliko postavki. “Istiskivanje prouzrokuje činjenica da se deficit budžeta države ne eliminiše uskladjivanjem javnih rashoda sa javnim prihodima, već se rpibegava pojačanom …
Pročitajte Još »PRIVATIZACIJA NA SRPSKI NAČIN (GALEB GROUP – ZAVARIVAČ VRANJE)
Da je sprska privatizacija po mnogo čemu specifična i da je u suštini neefikasna i generator privrednog sloma u Srbiji davno je pisano i više nije nikakva eksluzivna novost. Da je preko 20% uovora o privatizaciji država raskinula i preko 600 predzeća ponovo vratila pod svoje okrilje sa veoma neizvnesnom i čini se nemogućom misijom da ih ponovo nekome proda, …
Pročitajte Još »TANJUG: KAKO JE ISLAND POBEDIO KRIZU
ORGANIZACIJA za ekonomsku saradnju i razvoj procenjuje kako će islandska ekonomija ove godine prerasti područje eurozone, a mere koje je Island proveo kako bi se oporavio od duboke financijske krize u kojoj se našao 2008. godine pokazale su se uspešnim, stoji u tekstu koji je objavio Bloomberg. Rejtinška agencija Fitch Islandu je podigla rejting pa je nakon statusa „smeća“ i …
Pročitajte Još »SIVA EKONOMIJA – MOGUĆNOSTI SMANJENJA
Problem sive ekonomije nije samo srspki specifikum. Tvrdnje o učešću sive ekonomije u bruto društvenom proizvodu od 40% su nerealne i nisu zasnovane na valjanim analizama. Procenat je manji jer prema nekim relevantim istraživanjima procena sive ekonomije bi u Srbiji bile oko 30%, u Crnoj Gori je na nivou od oko 20% od BDP. Prosečna stopa sive ekonomija u zemljama …
Pročitajte Još »KRATKA FINANSIJSKA ANALIZA US STILL-A, objavljeno 9.11.2011
Obzorom da su kolege Miroslav i Draženko na makroekonomiji objavili deo finanansijske analize US Still-a Srbija u 2009 i 2010 godini pažnja će u ovom tekstu biti posvećena kvalitativnoj finansijskoj analizi i analizi novčanih tokova kompanije. Kao što je napomenuto kompanija od 2009 godine beleži loše poslovne rezultata i enormni gubitak koji za posledicu ima poptuno topljenje kapitala i naravno …
Pročitajte Još »SRBIJA I MMF – NUŽNOST ILI POTREBA
U predizbornim obećanima i obraćanju glasačima neke stranke su se zalagale za prekid saradnje sa MMF-om odnosno odustajanje od aktuelnog stand by aranžamana. Medjutim jedno je želja (kojoj se i ja pridružujem kad bi bila per se) a drugo je nužnost ili potreba. U ovom momentu potreba i nije previše iskazana obzirom na vrstu kredita i obim koji MMF odobrava …
Pročitajte Još »AGRARNI BUDŽET
Čulo se često u predizobornim obećanjima da je potrebno značajno povećati agrarni budžet, čak i za 100%. Svakako da je za uspešnu poljoprivrednu proizvodnju zasnovanu na ekonomksi isplativim principima potrebno subveniconisati pojedine proizvodne faze u cilju postizanja odredjenog nivoa konkurentosti jer je to praksa u celom svetu, odnosno najveći deo zemalja Evropeske unije subvencionišu poljoprivrendu proizvodnju kako iz sopstvneih sredstava …
Pročitajte Još »DANIJELI…
Vest od pre par dana da je italijanski čeličarski gigant Danijeli odustao od gradnje železare u Šapcu, jer je kupio već zatvorenu železaru u Sisku za 30,4 miliona dolara je shvaćena više kao politički nego kao ekonomski problem. Dve najače partije su ponovo otkopale ratne sekire optužujući jedna drugu za propast projekta dovodjenja Danijeli-ja u Srbiju. Šta je tačno od …
Pročitajte Još »POLJOPRIVREDA – GDE SMO STVARNO A GDE MOŽEMO BITI
Poslednjih se dana naročito mnogo priča o razvojnim šansama poljoprivrede. Gde smo stvarno a gde možemo biti je tema koja zahteva mnogo više prostora i vremena od okvira koji nalaže ovaj tekst. Naravno da su sada predizborna obećanja veoma darežljiva po svim pitanjima pa i prema razvoju poljoprivrede koji pretstavlja nasušnju potrebu jer: Srbija je doživela veliku deindustrijalizaicju uzrokovanu sa …
Pročitajte Još »KAMATNE STOPE – DAMOKLOV MAČ PRIVREDI I STANOVNIŠTVU
Izjave u predizbornim kampanjama (sada aktuelnog predsednika Srbije) da su se banke ogrešile o gradjane i privredu i da država to mora da ispravi“ je više nego tačna konstatacije i više nego potrebna operacija. Medjutim da li je to kratkoročno moguće, to je već sasvim drugo pitanje i druga priča. Prema svi raspoloživim podacima o kretanju osnovnih monetarnih pokazatelja u …
Pročitajte Još »PLATNOBILANSNA KRIZA
Prvi ozbiljni argument iznese pre par dana guverner Šoškić da je zemlja u velikom problemu i da treba štedeti. Reče da nije uputno da zemlja izlazi iz krize na način kako najvaljuju na zapadu čak i najeminetniji ekonomisti da se iz krize izlazi potrošnjom, a ne štedjom. Poptuno je u pravu guverner da bi favorizovanje potrošnje dovelo do daljeg produbljavanja …
Pročitajte Još »POLJOPRIVREDA SRBIJE I HRVATSKE – KOMPARATIVNA ANALIZA
Pre nekoliko dana u emisiji na temu poljoprivrede hrvatske televizije (HRT – 1), sasvim slučajnim izborom programa, se vide nešto što jako mnogo liči na aktuelnu situaciju u poljoprivredi Srbije. Naime, intervjuisanjem hrvatskih poljoprivrednika moglo se videti da njih muče gotovo isti problemi kao i srpske. Neisplaćene subvencije, neadekvatna (po njima) poljoprivredna politika, način protesta je isti (blokada puteva), pa …
Pročitajte Još »INVESTICIJE, NASUŠNA POTREBA
Jako mnogo se ovih dana u predizbornoj trci priča o investicijama i da su one nasušna potreba Srbije u cilju inteziviranja privredne aktivnosti i naročito zapošljvanja. Medjutim, koliko je realno u ovim vremenima očekivati veliki priliv stranih investicije u srpsku privredu. Na bazi relevatnih podataka o kretanju stranih direktnih investicija u 2010 godini (ne postoje još sredjeni podaci za 2011) …
Pročitajte Još »PREDIZBORNA OBEĆANJA
Kako se zahuktava predizborna trka tako se počinju davati sve krupnija i grandioznija obećanja. Sve partije su uvidele da su ekonomksa pitanja glavni izborni adut pa na tim temeljima i nude spasonosna rešenja ako im birači daju glas. Čak je reagovao i Fiskalni savet (prilično neuobičajna situacija) da se stranke mane velikih obećanja i da se ne zaigraju puno jer …
Pročitajte Još »O NEOLIBERALIZMU
Na naučnom skupu o ovoj temi na Ekonomskom fakultetu 16.03.o.g. učesnici su bili u prilici da čuju nekoliko blago rečeno oprečnih stavova o pozitivnim i negativnim dometima neoliberalnog koncepta naročito u Srbiji u proteklih deceniju i nešto. Medjutim, kao posetioca su me isprovocirali nekoliko stavova brancioca ovog koncepta koji doduše da li iz ubedjenja ili pak koristi i dalje zdušno …
Pročitajte Još »GLOBALIZACIJA I STANDARD – NESTANDARDAN POGLED
R E Z I M E Posle nekoliko decenija globalnog ekonomskog i političkog sistema zasnovanog na neolibaralnom konceptu, privatizaciji, ofanzivnom nastupu transnacionalnih korporacija, promene geopolitičke karte sveta i nestanak socijalističkog društveno-ekonomskog sistema u istočnoevropskim zemljama i SSSR-u u raspada pojedinih zemalja (Čehoslovačke, SSSR-a SFR Jugoslavije i dr), kao i primena ekonomske politike zasnovane na tzv. ’’vašingtonskom konsezusu’’ postojeći globalni neoliberalni …
Pročitajte Još »NEKONKURENTNOST PRIVREDE KAO IZVOR KRIZE
U nastavku ranijih analiza finansijksi najugroženijih zemalja Evrope (Grčke i Španije) i postavljanja teze da je veliki deficit spoljnotrgovinske razmene glavni uzročnik krize, u ovom radu će akcenat biti na mehanizmu dejstva spoljnotrgovnskog deficita na ukupni deficit zemlje tj. objašnjenje pojma ‘’deficita blizanaca’’ kao i analize platnog bilansa onih zemalja koje još uvek nemaju problema sa finansiranjem budžetskih deficita iako …
Pročitajte Još »JOŠ JEDNOM O DEVIZNOM KURSU
The Economist već dugi niz godina računa stepen precenjenosti ili potcenjenosti valute primenom metodologije uporedjivanja cena Big Mac indeksa koji se zasniva se na teoriji pariteta kupovne snage valuta na duge staze , devizni kurs bi trebalo da se prilagode i da budu jednaki ceni korpe robe i usluga u različitim zemljama . Ova posebna korpa ima McDonalds-ov Big Mac …
Pročitajte Još »DEVIZNI KURS – DAMOKLOV MAČ
Poslednjih nedelja, naročito od početka meseca vrlo često na naslovnim stranama medija se može videti: ’’dinar na istorijskom minimumu prema evru’’, dinar pada ubrzano’’ ’’dokle će dinar padati’’ i sl. Da li postoji opravdani razlozi za strah i zabrinutost kako stručne javnosti, nosilaca ekonomske politike, privrede i stanovništva. Odgovor je da i to bez izuzetaka. Doduše neki zvaničnici države i …
Pročitajte Još »NEKA SE PRIPREMI… ŠPANIJA
Nakon teksta o uzrocima Grčke krize i dokazivanja hipoteze da je kriza više izazvana problemima u realnom sektoru tj. nekonkurentnosti privrede i problemima u platnom odnosno trgovinskom bilansu u ovom tekstu ćemo prikazati poziciju drugog kandidata za bankrot o kome se takođe naveliko priča a to je Španija. Španija je, treba podsetiti nekoliko puta veća od Grčke, prostorno …
Pročitajte Još »GRČKA KRIZA
Svedoci smo svakodnevnih pomena alarmantne političke i ekonomske situacije u Grčkoj, raznih scenario razvoja situacije, isključenja iz velikog carstva zvanog EU i sl. Medjutim, ubedjen sam (a to ću činjenicama i dokazati) da ova kriza nije nastala samo zbog trinaeste i četrnaeste plate, niti zbog nekih 15-16000 Grka koji su primali penzije a davno otišli bogu na istinu, itd. Ova …
Pročitajte Još »POLJOPRIVREDA KAO IZVOZNI ADUT – MIT ILI STVARNOST (DRUGI DEO)
Na kraju prvog dela rada, da podstetimo, dat je prinos osnovnih poljoprivrednih kultura u Srbiji od 1980-2011 godine. Tada je rečeno da Srbija praktično 25 godina ima stagnantne prinose i povremene oscilacije oko referentne vrednosti se dešavaju samo u slučajevima izrazito povoljnih klimatskih faktora odnosne godine koja pokuša da izvuče ono što čovek nije dao. Nije dao adekvatnu prihranu niti …
Pročitajte Još »FARMACIJA – ZAVRŠNI UDARAC
Naslov ovog teksta može da bude u najmanju ruku dvosmislen. Da li farmacija, tj. farmacetuska industrija zadaje završni udarac. Odgovor je ne. Država odlukom komisije za zaštitu konkurencije (ako je suditi po tekstu u prazničnom broju Blica) planira da zbog kako je navedeno kartelskog udruživanja i nedozvoljenih odluka u vezi načina distribucije lekova i narušavanja konkurencije na tržištu izrekne drakonske …
Pročitajte Još »POLJOPRIVREDA KAO IZVOZNI ADUT – MIT ILI ZABLUDA (prvi deo)
Godinama i decenijama slusamo konstantnu političku propagandu kako Srbija ima najveće komparativne prednosti u poljoprivredi i da ova grana treba da bude nosilac izvozne ponude ove zemlje i glavni spoljnotrgovinski adut. Usudjujem se reći da ovakva konstatacija izvire isključivo iz izvoznog bilansa poljoprivrede koji se vešto koristi ne samo medju političarima nego, na žalost, i medju nekim kolegama ekonomistima koji …
Pročitajte Još »MAKROEKONOMSKA POLITIKA SRBIJE U 2012
Dokument pod ovim ili sličnim nazivom i pored deteljne pretrage zvaničnih državnih sajtova i štampe nisam uspeo da nadjem, izuzev predloga i konačne verzije bužeta Srbije za 2012 godinu koji u neku ruku predstavlja i opredeljenje vlade za sprovodjenje odredjenih makreoekonomskih mera u direktnoj nadležnosti državnih finansija. U nastavku će biti prezentrirani osnovni elementi budžetske politike u 2012. Godini. U …
Pročitajte Još »KONKURENTOST MEDJUSOBNE TRGOVINSKE RAZMENE KINE I SAD
Opšte je poznato da je Kina danas najveća spoljnotrgovinska sila i da u razemni sa svojim glavnim partnerima uglavnom beleži suficit. Primer su SAD zemlja koja ima konstantan deficit spoljnotrgovinskog bilansa, podaci su dostupni na mnogim sajtovima koji prenose statističke podatke američke ekonomije. Medjutim, ovom prilikom želim prikazati spoljnotrgovinske tokove izmedju Kine i SAD prema svim grupama proizvoda po carinskim …
Pročitajte Još »GRAVITACIONI MODEL SRPSKOG IZVOZA U ODABRANE ZEMLJE
Standardni okvir za analizu pravaca trgovine i još preciznije, potencijala trgovinskih tokova, uključuje primenu modela gravitacije . Uprkos brojnim teorijskim kontraverzama, gravitacioni model se pokazao kao veoma primenjiv instrument za objašnjenje i predviđanje bilateralne trgovine. Često je bio korišćen za testiranje efikasnosti trgovinskih sporazuma i organizacija kao što je NAFTA ili STO. Gravitacioni model se zasniva na ekonomskim veličinama (najčešće …
Pročitajte Još »APEL PRIVREDE – ZAKASNELA REAKCIJA
Pre par dana, oglasiše se nekoliko privrednih udruženja da su banke svojom kamatnom politikom i troškovima finansiranja dovele realni sektor do potpunog bankrota. E sada, pošto je u Srbiji definitivno pamet i pamćenje prilično kratki po sistemu sporo pamtimo a brzo zaboravljamo, moram podsetiti na sledeće: moja malenkost je već kod prve detatljne finsijske analize privrede prezetnovane na konferenciji za …
Pročitajte Još »POSLEDICE POVLAČENJA KAPITALA IZ SRBIJE
Sve glasnije se ovih dana čuju informacije da velike strane banke koje posluju u Srbiji svoje plasmane u Srbiji značajno smanje, a da zaredjeni novac (u proteklih 5 godina banke su samo na kamatama i kursnim razlikama od privrede Srbije isisale preko 22 milijarde eura) retrasferišu svojim centralama u cilju smanjenja enormnih gubitaka istih nastali dužničkim krizama ključnih zemalja (Grčke, …
Pročitajte Još »KOLIKE SU STVARNO ZARADE U SRBIJI
Jedan od najbitnijih elemenata ekonomske analize u Srbiji jeste i visina neto odnosno bruto zarada. Koncept neto zarada se uvek prvo ističe jer je to maksimalni nivo okvira potrošnje odnosno zadovoljenja osnovnih potreba. To je i odrednica kretanja standarda, njegovog rasta ili pada. Koncept nominalne i realne zarade (nominalne deflcionirane indeskom cena), odnosno forsiranje samo jednog pokazatelja-kretnaje prosečnih zarada upućuje …
Pročitajte Još »MODERNA MEHANIKA NOVCA
Velika kriza koja je na pomolu, najavljena je od strane nekih veoma respekatiblnih ekonomista sa zapada koji su tvrdili da ova još veća i potresnija pošast dolazi zbog prevelike zaduženosti ekonomija. U svojim tekstovima koji su upravo sada na sajtu makroekonomije pokušao sam približiti tezu da u poslednjih desetak godina standard stanovništva na zapadu nije značajno porastao. Naprotiv, u mnogim …
Pročitajte Još »FARMACEUTSKA INDUSTRIJA SRBIJE-ANTIBIOTSKA ILI PERMANETNA TERAPIJA
Očigledno da je i ovaj poslednji segment privrede koji je beležio pozitivne finansijske rezultata čak i u doba kada je sunovrat kompeltne industrijske proizvodnje bio očit (2000-2009), tj kada se umesto rada i stvaranja nove vrednosti Srbija odredila ka ’’kazino’’ ekonomiji, uslugama, izgradnji potrošačkih centara, umesto razvojnih, obesmišljavanju izvoza i domaće proizvodnje (što da proizvodimo kad možemo uvesti, a devize …
Pročitajte Još »LOGIKA PIJANIH MILIONERA
Tragajući za adekvatnim naslovom ovog teksta nosio sam se mišlju kako da najbolji način predstavim sve ekonomske probleme sa kojima se Srbija suočava i kako sredstva informisanja prenose stavove kolega ekonomista da će sledeća godina biti neuporedivo teža nego predhodne, da su mogući veoma teški socijalni nemiri, da će realno zarade i ostali ekonomski parametri padati, da će devizni kurs …
Pročitajte Još »SRPSKA ’’HOLANDSKA BOLEST’’
Srpska ekonomija je pored dosad navednog dobrano obolela od tzv’’holandske bolesti’’. Fenomen holandska bolest je (u literaturi ponekad i holandska zaraza) naziv za skup ekonomskih posledica koje se javljaju sa specijalizacijom zemlje prema svojoj komparativnoj prednosti. Naziv je skovan 1977. godine u časopisu “The economist” kako bi opisao pad holandskog proizvodnog sektora nakon otkrića prirodnog gasa u Severnom moru tokom …
Pročitajte Još »PRODAJA TELEKOMA II
Prema pisanju štampe od danas (utorak 11.05.) na tender za privatizacionog savetnika u prodaji Telekoma javila se samo jedna kompanija – Siti Bank. Postavlja se pitanje kako je moguće da se za tako unosan posao javi samo jedan privatizacioni savetnik i to prema nekim komentarima onaj koji ima najmanje iskustva u tom delu. Da li zbog one narodne koliko para …
Pročitajte Još »
Макроекономија Економске анализе, Србија, окружење, и међународна економија