Tag Archives: Borislav Pekić

Jedna jabuka dnevno ubija neprijatelja revnosno ili Masovno ubistvo pomoću kućnih kompjutera ili Genocid dečije sobe

Ponedeljak 16. april 1984. godine Na osnovu izveštaja Observera od 15. aprila, američki vojnici u Zapadnoj Nemačkoj nose sa sobom domaće kompjutere koji se zovu Apple 2 (Jabuka 2) koji se mogu inače kupiti u svakoj radnji. Za vreme invazije Grenade, američke paratrupe takođe su upotrebljavale komerciјalne komputere sa lociranje ciljeva i komunikaciju sa svojim štabom. Sa širokom upotrebom ovih …

Pročitajte Još »

Јесу ли Енглези људи?

Требало ми је дванаест година да схватим да моје неразумевање Енглеза, с којим ни у каквој вези не стоји моја симпатија према њима, потиче отуда што сам разлике међу нама тражио у нашим темпераментима, а затим у нашим историјама. А оне су заправо у начину мишљења. Начин мишљења је, наравно, такоде резултанта расног темперамента и историје, а историја и сама …

Pročitajte Još »

Машински мозак и машина за прање

Понедељак, 1. март 1983. године Синоћ сам слушао на ББЦ-ју 3 емисију Машине са мозгом и снимио је на траци бр. 24/47 од 0-5 за студије Атлантиса. Размишљам колико су патетични покушаји да се устроји, усаврши вештачка интелигенција, када је очигледно да ни овој природној нисмо нашли праву употребу. Човеку се чини да се добар пут налази у усавршавању природне …

Pročitajte Još »

Борислав Пекић: Људи и андроиди

PRIMEDBA BROJ 29 Trebalo bi ispričati hronološki stvarnu priču o propasti Atlantisa, onakvu priču kakva će se, zapravo, formirati, odnosno saznati, tek na kraju romana, pošto ljudi u borbi za Atlantis i njegovu renesansu iscrpu sve svoje zablude. Atlantis nije bio, kao što je Platon pretpostavljao, jedan kontinent izmedu Amerike i Evrope. Atlantis je bio, defakto, naša planeta, koja je …

Pročitajte Još »

Интелектуална громада спрам медијског полусвета: пример материјалних потреба

Нека изрека каже да одело не чини човека. Мој став је да је скупоћа одеће директно пропорционална величини унутрашње шупљине неког лица. Пажљивим погледом зналца цена маркиране гардеробе могло би да се процени колико просечних српских плата на себи, у једној комбинацији, носе политичари, а онда и схватити са коликим интелектуалним потенцијалом решавају националне (или своје) проблеме. Осим зимског капута …

Pročitajte Još »

Bračna svađa kod Engleza i Srba i krvatski izrazi

Neće me mrzeti da ti opišem kako ja zamišljam takvu englesku konverzaciju, a ti konsultuj tamo naše prijatelje, baš me interesuje jesam li u pravu. Ovoj konverzaciji dodajem i prevod na bilo koji od mediteranskih jezika, recimo srpski, naime tu konverzaciju između NJE I NJEGA dajem i u domaćoj verziji. Dakle ENGLESKA VERZIJA. Kao što bi rekao Jonesko ovo ćutanje …

Pročitajte Još »

Борислав Пекић: Велико спремање: моји дугови

(Поводом интервенције М. Бећковића и Р.В.М. и мог пасоша) Следећа два исечка из „Студента“ се односе, оба, на одузимање мог пасоша. Један, под иницијалима Р.В.М. и насловом „Због чега“, гласи: Недавно се сазнало да је књижевнику Бориславу Пекићу одузет пасош уз образложење да се то чини у интересу државне безбедности и безбедности народне одбране. Овако формулисано оправдање за нарушавање основних …

Pročitajte Još »

Купите најновији Недељник: поклон књига „Борислав Пекић: писац и пророк“ Александра Ђуричића

Након куповине први прочитани пасус био ми је из „Домовина се брани писањем“: После десет година, када је „Беснило“ било најчитанија књига у Југославији, вратио се у своју земљу, где су почеле несташице, кафа и уље на бонове. „Не брину ме оскудице о којима сам чуо. Неко је у оскудици када му дете нема шта да једе, а други већ …

Pročitajte Još »

O moralu komunista i srpskoj nesreći

Комунисти пре рата нису сматрали непатриотском шпијунажу у корист Совјетског Савеза, чак и ако је уперена противу властите земље. Бити на поверљивом списку НКВД-а сматрано је највишом чашћу. Висина партијске функције није играла никакву ометајућу улогу. Интересима те стране силе с подједнаком ревношћу служили су и највиши партијски функционери и најобичнији чланови. И овде су моралне препреке, несумњиво активне, прескочене …

Pročitajte Još »

Realsocijalizam i zatvor 7: nepravedna i neracionalna raspodela dobara

http://www.borislavpekic.com/2011/03/nepravedna-raspodela.html Manipulacioni, ergo, korupcionaški sistemi po sebi podrazumevaju sve vrste nepravdi, pa i onu koja se tiče raspodele dobara. Uvek mora postojati njihov dispozicioni depo iz kojeg će se, mimo zakona i stvarnih zasluga ili potreba, deliti mito onima koji ga, takođe mimo zakona, zasluže. U načelu, nepravedna raspodela ne mora biti i neracionalna. Zavisi samo s koje tačke gledišta …

Pročitajte Još »

Realsocijalizam i zatvor 6: Obožavanje rada i tome proporcionalna niska produktivnost

Sve despotije obožavaju rad. „Rad oslobađa” je krilatica tiranija. Za njih je rad dužnost, pre svega opšta i za opštost, u demokratijama potreba, pre svega lična, i za ličnost. I u Trećem rajhu i u Sovjetskom Savezu (u njegovim satelitskim kopijama, takođe) udarnička proizvodnja promovisana je svim sredstvima ne samo zato da bi se zemlja što pre iz tehnološke zaostalosti …

Pročitajte Još »

Realsocijalizam i zatvor 5: Sistem manipulacije povlasticama i opšta korupcija

VIadavina terora, da bi uopšte opstala, mora biti zasnovana na saradnji građana. Kako se ona dobrovoljno ne može obezbediti, vlast se služi silom (ucenom) ili mitom (povlasticama). Baza despotije tako se širi od oligarhije prema zanemarljivo uskoj povlašćenoj manjini, koju sledi strahom pasivizirana većina, a ovu, opet, zanemarljiva manjina buntovnika. Na robiji je to podela na upravu sa svojim službama, …

Pročitajte Još »

Realsocijalizam i zatvor 4: Drakonski zakoni, njihova arbitrarna zloupotreba, pravna nesigurnost i odsustvo svake pravne zaštite

O oštrini i neumoljivosti, pa i ambiguitetnoj, dvosmislenoj širini zakona (kućnog reda) na robiji već smo govorili, no postoji jedna juridička povlastica koju i najgori zakoni okrivljenom dopuštaju. To je tzv. pravni lek. Na presudu se na slobodi, čak i socijalističkoj, možete žaliti. Uostalom, na sudu imate advokata. (Što su oni, u moje vreme, bili bespomoćni kao i mi, ili …

Pročitajte Još »

90 godina od rođenja Borislava Pekića

Разговор новинара Новости са супругом покојног Борислава Љиљаном (линк) мотивисао ме је на овај текстић. Прeтходне три године провео сам читајући Златно руно, Писма из туђине, Сентименталну повест британског царства, Стопе у песку, и Године које су појели скакавци, док ми Време и ново време стоји поред рачунара, да сваког дана прочитам по неколико страница. Из своје евиденције о прочитаним …

Pročitajte Još »

Realsocijalizam i zatvor 3: Represija i teror zasnovan na strogim ali ambiguitetnim zakonima i širenju straha

Upravljanje zatvorom vrši se kombinacijom represije i straha od nje. Strogi kućni red određuje oštre kazne i za najmanji prekršaj discipline. Ali njegove su klauzule neprecizne, rastresite, preširoke, te prostora ostavljaju brojnim tumačenjima i, razume se, zloupotrebama. U neodavanje dužnog poštovanja uniformisanim licima ili službenicima doma spada i drzak odgovor i šamar. (Kako će se proceniti drskost nekog odgovora? Hoće …

Pročitajte Još »

Realsocijalizam i zatvor 2: Onemogućavanje komunikacija sa spoljnim svetom i razmena informacija

Jedna od pretpostavki slobode jeste mogućnost komunikacije i razmene obaveštenja. U zatvoru je ta komunikacija zatvorenicima u potpunosti uskraćena, a informacije svedene na zvanična obaveštenja uprave, lažne vesti o popravljanju uslova i masovnom pomilovanju, sračunate na dopingovanje zatvorenika nadom, ili su to prokrijumčarene novosti, takođe retko pouzdane. Novine se, po pravilu, ne dopuštaju (onda nisu, sad ih ima), premda tome …

Pročitajte Još »

Realsocijalizam i zatvor 1: Sveopšta kontrola populacije

Osnovni zadatak tamnice je, pored kazne, i upravo zbog te kazne, sprečavanje zatvorenika u bekstvu. Cela je arhitektura robijašnice tome zadatku podređena. Ona je, najpre, okružena visokim, debelim zidom, po čijoj je ivici posuto staklo ili podignuta dodatna mreža (ponegde napojena strujom visokog napona). Zidovi su obezbeđeni stražarskim tornjevima s uvek budnom naoružanom stražom, kojoj je naređeno da bez upozorenja …

Pročitajte Još »

Realsocijalizam i zatvor, uvod

Čak i posle kraćeg boravka u zatvoru, svejedno u kakvom se društvenom sistemu nalazio, bio u kapitalizmu ili socijalizmu, nemoguće je ne zapaziti izvesne njegove karakteristike koje konstitutivno obeležavaju i državnu zajednicu što je nazivamo realsocijalističkom: 1. Sveopšta kontrola populacije u koju su uključeni i građani. 2. Onemogućavanje komunikacija sa spoljnim svetom i razmene informacija. 3. Represija i teror, zasnovani …

Pročitajte Još »

1.300 kaplara i 9. mart 1991.

НЕ ГЛЕДАТИ УВЕК У ЧАСОВНИК „Ноћас је покушај комунистичке мањине довео до уништења почетка парламентарне демократије у овој земљи. Скупштине, која је ваша и наша заједничка кућа, боримо за минимум слободе, та слобода у овој земљи не постоји. Морамо издржати, јер ћемо бити дужи и јачи од њих. Ја вам морам рећи да то није увек лако, али на крају …

Pročitajte Još »

Reforma školske nastave

  http://www.borislavpekic.com/2006/05/reforma-kolske-nastave.html Tekst je objavljen u knjizi „Političke sveske“, izdanje Solaris, Stylos, Novi Sad, 2001; © Borislav Pekić. 20. avgust 1955. Reforma školske nastave: ne samo u tehničkom pogledu i opštem sistemu obrazovanja, nego osobito u pogledu gradiva. Savremeni sistem stupnjevitosti bez selekcije pogoduje jedino mediokritetima. Pamet je zapostavljena za račun strpljenja. Hvale se i nagrađuju osobine robova. Škola postaje ogromna vežbaonica poslušnosti. Znanje …

Pročitajte Još »

Biti rodoljub nije sramota

http://www.borislavpekic.com/2013/05/biti-rodoljub-nije-sramota.html   Biti rodoljub – nije sramota (za novi program Demokratske stranke) Dame i gospodo, uvaženi članovi DS, Neću govoriti o tekućem privremenom programu naše stranke, svima poznatom, nego o pripremama za njegov budući reljefniji i konzistentniji izgled, s kojim ćemo, ako na Velikoj stranačkoj skupštini bude odobren, izaći na izbore i njim, u mogućoj koaliciji s drugim srpskim strankama, …

Pročitajte Još »

Moralni aspekti demokratije

http://www.borislavpekic.com/2011/05/moralni-aspekti-demokratije.html Dame i gospodo, veli se da politika ne poznaje moral kao kategoriju s kojom bezuslovno računa u svom praktičnom delovanju. Priznajem da u tome ima istine. Ali ako ga ne poznaje društveni sistem što ga takva politika gradi, ako on nema svoje moralne osnove, svoja načela i svoje zakone na koje se svi možemo, s jednakim pravima, osloniti, on …

Pročitajte Još »

Disidenti, konfidenti, prazne ulice

А истина је можда могла бити у томе да је управа Сремске Митровице, у консултацији с Удбом Сремске Митровице, дошла до научног, дијалектичког претпостављам, закључка да више нисам акутно друштвено опасан, а уз то сам мал`не мртав, па да би било целисходно, један потенцијалан леш уклањајући, направити места за живе Србе који би их једног дана заиста могли угрозити. Наш …

Pročitajte Još »

Druga, veoma duga, okupacija

Tada sam nekako počeo pisati pesme  kojima je odsustvo rodoljublja bilo simptomatično. Možda je tu do izražaja došla netrpeljivost prema narodu, uzroku mojih nevolja, viđenom iz sasvim bliske perspektive i u dosta golom izdanju. Priznajem da taj uzrok za moje mešanje nije izrekom tražio. Ničije, uostalom. Mislio sam da je to zato što je moj razlog ubijen „drugom okupacijom“. Posle …

Pročitajte Još »

Zatvor bolji od bekstva

Ispričaću vam priču o beguncu, kroz razgovor što sam ga na temu njegovog bekstva vodio, pošto je uhvaćen, u više navrata premlaćen i u samicu vraćen. –          Dobro – rekao sam – mislio si da ti je skrovište obezbeđeno kod prijatelja? –          I bilo je. Tako smo se pre njegovog izlaska dogovorili. Ali on je u međuvremenu umro. –          Pa …

Pročitajte Još »

Quo vadis, Jugoslavijo

http://www.borislavpekic.com/2013/01/quo-vadis-jugoslavijo.html   Stope u pesku, Službeni glasnik 2012, Copyright © Borislav Pekić Quo vadis, Jugoslavijo Ima jedna politička zagonetka koja glasi: „Šta je to što ima tri boga, šest naroda i osam država, a samo jedno ime?“ Odgovor je – Jugoslavija. „Šta je to“, glasi druga politička pitalica, „što nešto znači, a ime mu ne znači ništa?“ To je opet …

Pročitajte Još »

Dva telegrama Borislava Pekića

Oproštajni telegram[1] Bolešću sprečen da lično učestvujem na ovom Skupu izražavam duboku veru u to da ćemo stalnim i legitimnim pritiskom postići jedan od svojih najvažnijih ciljeva, a to je osvešćenje Srbije. Zadesile su nas teške nesreće i još teže nas čekaju. Za razliku od samohipnotizovane vlasti mi nismo dužni da ih trpimo. Nismo za njih odgovorni, nismo dužni da …

Pročitajte Još »

Imali li igde išta dobro da za Srbina piše?

Godine 1943, iz štaba nemačke okupacione komande u Kopenhagenu obnarodavana je zapovest da svi danski Jevreji moraju nositi žut traku sa Davidovom zvezdom. Iz Amalienborga, rezidencije kralja Kristiana, stigao je odgovor da su svi Danci jednaki. Njegovo veličanstvo će od sutra i samo nositi žut traku oko ruke. Njegovo veličanstvo očekuje od svih lojalnih Danaca da ga u tome slede. …

Pročitajte Još »

Posleratna sudbina

Prišao mi je čovek (da li, ili već „jazavac“?) s brkovima i rukom čijoj su šaci nedostajala četiri prsta, a palac je, plav i zadrigao, ličio na kasapsku kuku za vešanje mesa. Levo oko bilo mu je poluzatvoreno, desno kao signalni fenjer ritmički treptalo. –          Kako se zoveš? –          Borislav Pekić. –          Za broj te pitam? –          14054. –          Ah, …

Pročitajte Još »

Komunističko zatiranje građanstva u Srbiji 1944-1945.

Stalež je tek izašao ispod revolucionarne mašine, povesne kombinacije prese i stroja za mlevenje mesa. Bio je izgužvan, izmrcvaren, iskasapljen. Mnoge porodice su još žalile streljane ili na Sremskom frontu ubijene[1]. Mnoge su žrtve tekućeg klasnog rata, budnosti vlasti i njenih rodoljubnih dostavljača, u kojima Zinovjev vidi prirodne proizvode rane mladosti komunizma, a ja kasne posledice prirodnog ljudskog nemorala [2] i …

Pročitajte Još »

Režimi terora i prijateljstvo

Vreme je bilo takvo, ispunjeno bolesnim sumnjama, manijakalnim nepoverenjem i histeričnom budnošću da bi, verujem Udba i nama izbegla da kaže zašto nas je pohapsila samo da je to nekako mogla, da se istraga bez nas mogla odvijati. „Sretan sam bio bez obzira na ishod suđenja jer sam znao da je najgore prošlo. Za ovo vreme sam video (pored iskustva …

Pročitajte Još »

Slovenci, Nedić, Tuđman i NDH

Slovenci, Nedić, Tuđman i NDH   Равнодушност према прошлости рода није особина грађанства, осим ако је та прошлост банкротерска или криминална. Али је већ увелико текла 1941, били смо под окупацијом, Правила игре, Regola tu perhidiv, некадашње гркоцинцарске београдске чаршије распадаху се под дејством оштрих фрагмената Нове Европе, моје је ујак из фабрика „Југословенске удруђбе барв“ (JUB), из Дола крај …

Pročitajte Još »

Pošteni rodoljubi su trn u dupetu lopova

Ujutru me je probudila hladnoća. Otvorio sam oči i na pedalj od njih ugledao olovno lice inženjera J. Ukočen pogled bez vida bio je upravljen pravo na mene, a usta poluotvorena kao da je na putu da mi nešto kaže. –          Dobro jutro – rekao sam mahinalno, ali odmah shvatio da odgovor neću dočekati. Mrtav se čovek prepoznaje čak i …

Pročitajte Još »

Fanatizam se ne leči, on samo menja idole

O Morbus Pauli, Pavlovoj bolesti ili Obraćeničkom sindromu Većina obraćenika staro, odbačeno mišljenje, čak i kad nikome zla nije nanelo, ne smatra tek zabludom, ispravljivom pukim prihvatanjem drugog mišljenja. Ono je za njih uvek i greh. A greh valja okajati, greh se ispašta. Ispaštanje se, međutim, ne izvodi uvek samokažnjavanjem, samomučenjem. Praktikuje se zlostavljanje drugih. U istorijskoj projekciji pokajanja preobraćenika …

Pročitajte Još »

Partija

Пре рата, у рату, Партија је била елитистичка, карбонарска организација, уједињена, према властитом мишљењу, прогресивним циљем чије је остваривање, наводно, помагала сама природа историје, њена „дијалектичка нужност“, конспиративном техником и тираноидном дисциплином ратно-калуђерског Реда, крсташком мисијом, аскетизмом Изабраних и борбеним инстиктом Прогоњених, али, изнад свега, високом свешћу о тој изабраности, нарочитости, изузетности, што је у тако чистом виду може однеговати …

Pročitajte Još »

U politici je opasno da se zaspi

Народни посланик румуњске мањине, друг Трајан Флора, био је типичан банатски паор. Нимало различит од војвођанских сељака које сам упознао у време окупације на мајчином имању у Баваништу, ништа друкчији од оних изгубљених несрећника које ћу у време Колективизације и Откупа срести у Среској Митровици (затвору, МЗ). Ушао је у ћелију као да су га тек пред вратима пробудили, у …

Pročitajte Još »

Farawell Britain and…

Kad samo pi­sao uspo­me­ne s ro­bi­je, ob­jav­lje­ne pod na­slo­vom „Go­di­ne ­ko­je ­su ­po­je­li­ skakavci“, mučio ­sam­ se­be­ pi­tan­jem: šta­ si­ o­d ro­bi­je do­bio, šta si u tam­ni­ci naučio. Prem­da u zatvor ni­sam oti­­šao do­bro­vol­jno, već za­to ­što sam uhvaćen u po­ku­š­a­ju da na­šim na­ro­di­ma ot­mem slo­bo­du, niti sam osuđen da nešto naučim, već da nešto za­bo­ra­vim, upor­no sam se tru­dio …

Pročitajte Još »

KAKO IMA­TI IZ­BO­RE A NE IZ­GU­BI­TI IH

Za­što vla­de pa­da­ju na iz­bo­ri­ma ret­ko je kad ikom ja­sno, po­najman­je pa­lim vl­a­da­ma. Jer da je­ste, da je raz­log pred­vi­dljiv, ret­ko bi koja vla­da ikad pala. Oba­rao bi je samo inat elek­to­ra­ta kome su do­ja­di­li isti lju­di, isti go­vo­ri, ista po­li­ti­ka, čak i uspe­šna, ili strah od dik­ta­tu­re ko­joj bes­ko­načno vla­dan­je jed­ne gar­ni­tu­re po­li­tičara počinje da liči. Us­kraćivan­je po­ve­re­ren­ja ta­kvoj …

Pročitajte Još »

Nostalgični pomen srpsko britanskim odnosima

Већ сама чињеница да они постоје, да неки односи између Срба и Енглеза егзистирају, чак и да су прилично стари, треба да нас чини поносним. Бити запажен од Форин офиса није ни најмање лака ствар. Чак је и Хитлеру то пошло за руком тек када је опалио из свих топова. Из оног што сам прочитао о немачко-енглеским односима тог доба, …

Pročitajte Još »

Službeni moral

AFE­RA PON­TING, ILI ŠTA JE SLUŽBENI MO­RAL “Pisma iz tuđine“ od Borislava Pekića 2. maja 1982, u fol­kland­skom ratu, bri­tan­ska nukle­ar­na pod­mor­ni­ca „Osva­jač” po­to­pi­la je ar­gentin­sku kr­sta­ri­cu „Bel­gra­no“. Kada je uočena, plo­vila je pre­ma bri­tan­skim eks­pe­di­ci­o­nim sna­ga­ma koje su se pri­biižava­le oku­pi­ra­nom oto­ku; kad je po­to­plje­na, udal­ja­va­la se od njih. No, u oba položaja bila je iz­van zone, od bri­tan­ske …

Pročitajte Još »

Englezi, Rusi i Srbi

Време равнотеже и напретка, парадоксално, почиње једним ратом. Многи су ратови разједињавали Британију. Сетимо се битака између Брита и Англосаксонаца, па ових и Нормана; Рата Беле и Црвене руже; округлоглаваца и каваљера; лојалиста и оранжиста па чак и поводом рата са северноамеричким колонијама Енглеска подељена. Кримски је рат, између 1854. и 1856, патриотски уједињује. Почео је захтевом Руса за међународним …

Pročitajte Još »

Kakva bi danas bila Srbija da je Pekić pobedio Šešelja?

Није луд ко с лудим живот води. Луд је онај, госпо, коме лудо – годи. (Том 7, 560) Свака Историја – а то важи за породице каогод за народе и појединце – личи на тешко натоварена кола која се, успоравана кочницама, спуштају низ неку стрмину. У почетку се њени точкови споро, опрезно, пипаво котрљају. Али, како се дну примиче, споне …

Pročitajte Još »

Zlatno runo: predaja gradova

Чекајте, Кир-Симеоне, шта вам је супруга одговорила на пребацивање да нема призрења спрам големости магновенија? Зар је одговорила? Наравно да јесте. Зацели не би остала жива да није. Пребацила вам је да је, по њој, грђа срамота у тобожњем солидаритету с народом, према коме се стварно ништа не осећа, тражити пардоне за своју наследну шкртост. Isos, може бити. Умела се …

Pročitajte Još »

Majstor Žika i austrijski kapital

Мајстор Жика се – рећи ће – са своја три метра платна дневно свакојако није могао носити с тонама царински повлашћеног аустријског текстила. На тај начин је швапски монопол умртвио нашу привреду. У пеленама нам удавио индустрију, обогаљио занатске еснафе, заробио спољну трговину, а што је најопасније – отежавањем сваке домаће иницијативе – демобилисао чаршијски пословни дух. Аустрија је најмање …

Pročitajte Još »

Trbuh uz Austriju, srce Rusima, mozak na otavu, a koža na doboš

Између бедног стања у коме Срби егзистирају као људи и идеалног које би уживали да су коњи, нема, синко, никакве паметне будућности. Кентаурско стање компромиса, равнотежа смерова и сила, половичност облика, панметронаристонска прагма још никог усрећила није. Трбух уз Аустрију, срце Русима, мозак на отаву, а кожа на добош. И да ли сам ја ишта срећнији што нисам регуларно рођен …

Pročitajte Još »

Poraz pobednika: citat iz Zlatnog Runa

Ako ti Crni kolevku ne razbije, grob će ti svakako rasturiti. Ne možeš ga mimoići. A nekako je tako naopako svedeno da ti deca ne izumiru dok si mlad i kadar dok ih nadoknjadiš, nego kad si ustajao i rabatanj. Isprazne ko boltadzijski rafovima u trgovačka blokada. Sva ti reserva semenja istekla. Moz da sejes još jedino jed i pljuvačka . …

Pročitajte Još »

Početak 1941 godine u Beogradu

БЕОГРАЂАНИ СУ ПО ОБИЧАЈУ ВЕСЕЛО ДОЧЕКАЛИ НОВУ ГОДИНУ. У нади и жељи да Нова Година 1941 буде носилац нових стремљења, бољих нада, Београђани су, понесени вољом да што пре дође тренутак опроштаја са старом годином, једва дочекали поноћ. У свим кафанама, посмртни марш је био сведок да је стара 1940 година сахрањена. Никада посмртни марш није одушевљеније био дочекан. Последњи …

Pročitajte Još »