Predizborni priručnik iz makroekonomije

Ulazimo u predizbornu kampanju. U njoj će se narod zaludeti silinom i količinom velikih cifara, nada, svašta će se govoriti. Avansno mogu da tvrdim da će se u 99% slučajeva raditi o fantazmagorijama koje ničim nisu utemeljene u realnosti. Da bi se smisleno govorilo i delovalo neophodna je informativno-činjenično-ekonomska pismenost, a ne stavovi bazirani na „pročitao sam u novinama…“. U …

Pročitajte Još »

Budžeti gradova i opština, Q4 2011

U poslednjem tromesečju prošle godine ukupna budžetska primanja lokalnih budžeta iznela su 73,1 milijardi dinara, i povećana su za 8,8 milijardi dinara, ili za 13,7% u odnosu na poslednje tromesečje 2010. godine. Kada se isključe primanja od zaduživanja, koja su povećana za 61%, sa 6,4 na 10,4 milijardi dinara, rast primanja budžeta bio je skromniji: sa 57,9 na 62,7 milijardi …

Pročitajte Još »

NIIS – Fundamentalna analiza (F _ SCORE)

Tradicionalna podela na hartije vrednosti i hartije rasta karakteriše hartije vrednosti kao hartije koje imaju nizak P/B i P/E racio, suprotno kod hartija rasta ovi pokazatelji su visoki. Benjamin Graham sugeriše kako P/E racio ne bi trebao biti veći od 20 što implicira kada se uzme u obzir marža sigurnosti da ne bi trebalo kupovati hartije koje imaju ovaj racio …

Pročitajte Još »

BiH: Zaposlenost, zarade i fond zarada, XII 2011

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u decembru prošle godine u pravnim licima bilo je zaposleno 687.917 lica, što je za 1.754 lica manje nego u novembru, a za 8.448 lica manje nego na kraju 2010. godine. U tabeli se mogu videti promene u broju zaposlenih po delatnostima. Broj nezaposlenih lica izneo je 536.778 i povećan je za 4.302 lica, …

Pročitajte Još »

UNMIK Kosovo: Zaposleni, prosečne zarade, fond isplaćenih zarada u javnom sektoru, Q3 2011

Na osnovu podataka iz tromesečnog biltena za januar 2012. Agencije za statistiku Kosova, u trećem tromesečju prošle godine je zaustavljen rast broja zaposlenih lica u javnom sektoru, prosečnih isplaćenih zarada, pa time i fonda isplaćenih zarada. Rekordan broj zaposlenih u javnom sektoru bio je u januaru prošle godine – 77.714 lica, i do septembra ovaj broj je smanjen za 564 …

Pročitajte Još »

Glasam za Palmu – zato što volim život!

Medijski se polako kreira slika o novoj „ekspertskoj“ vladi nakon izbora. Većinu eksperata znam lično, i od nekih od njih sam na svojoj koži osetio mržnju, zavist i potrebu da budem povređen. Čast izuzecima. Šta su tek od eksperata izabrani likovi da rukovode i sprovode ekonomske eksperimente, posebna je priča. Krajnje je predvidivo ponašanje eksperata nakon izbora. Ukratko oni će: …

Pročitajte Još »

DEVIZNI KURS – DAMOKLOV MAČ

Poslednjih nedelja, naročito od početka meseca vrlo često na naslovnim stranama medija se može videti: ’’dinar na istorijskom minimumu prema evru’’, dinar pada ubrzano’’ ’’dokle će dinar padati’’ i sl. Da li postoji opravdani razlozi za strah i zabrinutost kako stručne javnosti, nosilaca ekonomske politike, privrede i stanovništva. Odgovor je da i to bez izuzetaka. Doduše neki zvaničnici države i …

Pročitajte Još »

Uticaj organizovanja evropskog prvenstva u rukometu na rast dolazaka i noćenja stranaca u Srbiju

Dok je trajalo evropsko prvenstvo u rukometu često je u medijima naglašavan porast posete Makedonaca Nišu, zbog mečeva njihove reprezentacije. Tada sam razmišljao kako ću tek 29.2.2012. godine saznati stvarni efekat ovog takmičenja na rast dolazaka i noćenja stranaca u Srbiju. Organizacije sportskih takmičenja imaju pozitivne efekte na rast broja registrovanih dolazaka i noćenja stranaca. Na primer, rekordan broj noćenja …

Pročitajte Još »

Odstupanja u razvijenosti glavnih gradova BJR u odnosu na ostatak teritorija

Istraživanja, poput ovog, nose u sebi opasnost zloupotreba u političke svrhe, usled metodoloških i svih drugih ograničenja. Kao što svakog meseca ispratim odstupanje u fondu zarada Beograda i Novog Sada u odnosu na ostatak Centralne Srbije i Vojvodine, tako sam uzeo da istražim slične pokazatelje za druge bivše jugoslovenske republike (BJR). Lepo je išlo sa Crnom Gorom, Slovenijom i Federacijom …

Pročitajte Još »

NEKA SE PRIPREMI… ŠPANIJA

    Nakon teksta o uzrocima Grčke krize i dokazivanja hipoteze da je kriza više izazvana problemima u realnom sektoru tj. nekonkurentnosti privrede i problemima u platnom odnosno trgovinskom bilansu u ovom tekstu ćemo prikazati poziciju drugog kandidata za  bankrot o kome se takođe naveliko priča a to je Španija. Španija je, treba podsetiti nekoliko puta veća od Grčke, prostorno …

Pročitajte Još »

GRČKA KRIZA

Svedoci smo svakodnevnih pomena alarmantne  političke i ekonomske situacije u Grčkoj,  raznih scenario razvoja situacije, isključenja iz velikog carstva zvanog EU i sl. Medjutim, ubedjen sam (a to ću činjenicama i dokazati) da ova kriza nije nastala samo zbog trinaeste i četrnaeste plate, niti zbog nekih 15-16000 Grka koji su primali penzije a davno otišli bogu na istinu, itd. Ova …

Pročitajte Još »

NIS – Sektorsko poređenje

Pogrešno je posmatarati vezu između tržišnih racio brojeva i njihovih osnovnih findamenata kao linearnu. Ta veza je snažna, npr empirijska istraživanja pokazuju da 50-70% varijabilnosti u P/E raciu je objašnjena sa promenama u riziku i rastu ali to ne znači da preduzeće sa 100% većim rastom treba da ima i 100% veći P/E racio. Pravilna korekcija tržišnih množioca za fundamente …

Pročitajte Još »

POLJOPRIVREDA KAO IZVOZNI ADUT – MIT ILI STVARNOST (DRUGI DEO)

Na kraju prvog dela rada, da podstetimo, dat je prinos osnovnih poljoprivrednih kultura u Srbiji od 1980-2011 godine. Tada je rečeno da Srbija praktično 25 godina ima stagnantne prinose i povremene oscilacije oko referentne vrednosti se dešavaju samo u slučajevima  izrazito povoljnih klimatskih faktora odnosne godine koja pokuša da izvuče ono što čovek nije dao. Nije dao adekvatnu prihranu niti …

Pročitajte Još »

Ljiljana Jović: Da li je manje više?

Čest je zaključak među nosiocima ekonomske nauke koji se bave pitanjima oporezivanja da su porezi koji se primjenjuju u zemljama sukcesorima SFRJ, posebno porez na dohodak fizičkih lica, nedovoljno razvijeni, nedovoljno prilagođeni tržišnim uslovima privređivanja i sa malom izdašnošću. Ovakve stavove zastupa i autor ovih redova. Svi oni koji zbog profesije ili nauke ne uzučavaju poreze teško da mogu da …

Pročitajte Još »

Podaci Agencije za privredne registre

    Kada se priča o (ne)opravdanosti postojanja desetina agencija APR bi, po ličnom mišljenju dobio jedno od najopravdanijih mišljenja: sakuplja i kreira mnoštvo dragocenih podataka o privredi i ima spoljnu upotrebnu vrednost mnogo veću od troškova svog postojanja i poslovanja.   Podaci u tabeli prikupljeni su iz mape o merama i podsticajima regionalnog razvoja, sumirani na nivou Srbije. Analizom …

Pročitajte Još »

Robna razmena Slovenije u 2011. godini

(I sa BJR u periodu januar-novembar) Na osnovu preliminarni rezultata Slovenija je u 2011. godini imala robni izvoz vredan 20,461 milion evra (me), uvoz 22.110me, uz deficit od 1.649me. U odnosu na 2010. godinu izvoz je povećan za 12,2%, uvoz za 11,2%, a deficit je imao istu vrednost. U decembru je izvoz vredeo 1.540me, a uvoz 1.757 miliona evra, što …

Pročitajte Još »

Republika Srpska: kretanje zarada po opštinama 2006-2010

U Republici Srpskoj (prema podacima iz Statističkog godišnjaka Republike Srpske za 2011) je takođe evidentirana divergencija u kretanjima između Banja Luke i ostatka RS, ali je opština promena mnogo manja nego u Srbiji. Između ostalog to je i posledica industrijskog rasta od tridesetak posto od 2008. godine, ali i prostorne disperzije državne uprave.   Broj zaposlenih u 2010. godini u …

Pročitajte Još »

Privredna čitulja

Dana 4.2. u dnevnom listu Politika, na 10 stranica gusto kucanog teksta, objavljen je spisak od 5668 pravnih lica koja su obustavila sva plaćanja u neprekidnom trajanju od jedne godine, sa stanjem na dan 31.1.2012.godine. Narodna banka Srbije profesionalno je iznela spisak privrednih umrlica. Na osnovu zakona o stečaju ova preduzeća  će biti brisana iz privrednog registra. Pored  5668 osnivača …

Pročitajte Još »

FARMACIJA – ZAVRŠNI UDARAC

Naslov ovog teksta može da bude u najmanju ruku dvosmislen. Da li farmacija, tj. farmacetuska industrija zadaje završni udarac. Odgovor je ne. Država  odlukom komisije za zaštitu konkurencije (ako je suditi po tekstu u prazničnom broju Blica) planira da  zbog kako je navedeno kartelskog udruživanja i nedozvoljenih odluka u vezi načina distribucije lekova  i narušavanja konkurencije na tržištu izrekne drakonske …

Pročitajte Još »

Promene broja zaposlenih u upravi i po delatnostima, 2008-2011

Iz dve tabele o promenama broja zaposlenih po okruzima i opštinama u periodu od septembra 2008. do septembra 2011. godine može se videti struktura promene broja zaposlenih po delatnostima, okruzima i opštinama. Problem u tumačenju promene broja zaposlenih predstavlja metodološka promena obuhvata delatnosti. Što je 2008. godine bilo razvrstano kod nekretnina i ostalih usluga, sada je detaljnije podeljeno u više …

Pročitajte Još »

POLJOPRIVREDA KAO IZVOZNI ADUT – MIT ILI ZABLUDA (prvi deo)

Godinama  i decenijama slusamo konstantnu političku propagandu kako Srbija ima najveće komparativne prednosti u poljoprivredi i da ova grana treba da  bude nosilac izvozne ponude ove zemlje i glavni spoljnotrgovinski adut. Usudjujem se reći da ovakva konstatacija izvire  isključivo iz izvoznog bilansa poljoprivrede koji se vešto koristi ne samo medju političarima nego, na žalost, i medju nekim kolegama ekonomistima koji …

Pročitajte Još »

Robna razmena UNMIK Kosova u 2011. godini

U decembru prošle godine, prema podacima Zavoda za statistiku Kosova, plasman robe sa ove teritorije izneo je 21,6 miliona evra, uvoz 248,9 miliona uz deficit od 227,3 miliona evra. U odnosu na decembar 2010. godine izvoz je smanjen za 14,9%, uvoz je povećan za 19,1%, a deficit za 23,9%. Vrednosti uvoza i deficita su rekordne mesečne od kada postoje dostupni …

Pročitajte Još »

Investicije po stanovniku u 2010. godini, po opštinama

  Prema podacima iz statističkog godišnjaka opština i gradova u 2010. godini su rashodi budžetskih korisnika izneli 1.131,7 milijardi dinara a nove investicije u osnovna sredstva 425,4 milijardi dinara. Kod rashoda je najveći deo (penzije, zdravstvo) lociran u Beogradu te ne upućuje na stvarni nivo javne potrošnje po opštinama. Ukupan nivo javne potrošnje po stanovniku izneo je 158.932 dinara. Ukupne …

Pročitajte Još »

Udeo Ljubljane u broju zaposlenih i fondu isplaćenih zarada u Sloveniji

Pretpostavljam da postoji redovna avionska linija Podgorica-Ljubljana, ali u modernom vremenu nije neophodno putovati avionom, uzmete google maps i istražite i najskrovitija mesta na našoj planeti. A internet omogućava da dođete do najbizarnijih podataka, detalja… Kad sam već analizirao plate u Crnoj Gori, i pretpostavio da Slovenija odstupa od uobičajenih jugo-klišea otputujem do statističkog zavoda Slovenije kako bih proverio jesam …

Pročitajte Još »

„Nerazvrstana roba“ u svetskom uvozu, a i u srpskom

Pesma “Krivo srastanje” Azre mi je jedna od najboljih radi opisa Srbije (gospođice od tri pedlja). Najviše zato što “niko ne pokušava da bude više od hladne želatine, koja laprda među krajnostima kao rijetko…”. Ima još dosta upotrebljivih, ali… Pošto je Srbija uvek u krajnostima, pa ima najbolje svetske sportiste, a jednu od najgorih ekonomija ( ili ekonomiste?), najbolje matematičare i …

Pročitajte Još »

ENHL- Beneish Модел

У последње време инвеститори и финансијски аналитичари у намери да открију предузећа која манипулишу приликом исказивања својих добитних остварења све чешће користе Beneish модел. Професор Beneish је у свој модел уградио осам варијабли. У наставку ћемо укратко описати варијабле укључене у модел, као и њихове вредности које могу указивати на постојање манипулација приликом исказивања добитних остварења. 1. Индекс периода наплате …

Pročitajte Još »

Poređenje strukture robnog izvoza Srbije i Hrvatske u 2011. godini

Kao pravi srpski seljak uvek volim da zavirim u komšijsko dvorište. Stoga poredim ekonomske pokazatelje Srbije sa bivšim jugoslovenskim republikama, u kategorijama koje su mi interesantne. Najinteresantnija kategorija mi je robni izvoz, a najinteresantniji komšija Hrvatska, a zbog podataka izlistanih u tabeli. Pre pet godina Srbija je imala upola manju vrednost robnog izvoza od Hrvatske, a prošlu godinu je završila …

Pročitajte Još »

Osnovno obrazovanje u Srbiji, broj dece i troškovi po opštinama

Prema istraživanju Svetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti zemalja Srbija je rangirana kao 95. od 142 uključene zemlje. Istraživanje može sadržati subjektivne procene ocenjivača tako da rang treba prihvatiti sa rezervom. Ono šta je za nas interesantno je činjenica da smo najbolje rangirani u zdravstvu i osnovnom obrazovanju, gde zauzimamo 52. mesto, dok kod višeg obrazovanja i obuke zauzimamo 81. mesto, …

Pročitajte Još »

Ivan Nikolić: Kada i MMF pokaže zube (CORD magazin)

Naizgled neočekivano, u kratkom vremenskom periodu krupne nepovoljne vesti po domaću ekonomiju prosto sustižu jedna drugu. Nakon zastoja u procesu evropskih integracija, odlaganjem dobijanja statusa kandidata za EU zbog dobro poznatih razloga vezanih za „Kosovo“, Srbiji je sredinom decembra dodeljena i prva javna opomena od strane MMF-a. Bord direktora je, najpre, diskretno odložio izjašnjavanje o prvoj reviziji aranžmana iz predostrožnosti …

Pročitajte Još »

Vreme crnih labudova

Dok posmatram količinu napadalog snega, razmišljam o mogućim poplavama nakon otopljavanja. A poplave će izazvati izbijanje podzemnih voda u Vojvodini ugrožavajući rod pšenice… Šta će se događati u prvoj polovini godine i koliko će velike biti negativne ekonomske posledice više je pitanje za agronome. Ova razmišljanja su me podsetila na Sašin tekst objavljen u MAT-u prošle godine o međunarodnim kretanjima. …

Pročitajte Još »

Jedinične vrednosti izvoza izabranih zemalja

U tabeli su prikazani podaci o prosečnim vrednostima izvoza zemalja po toni izvoza. Podaci nisu tačni jer sam nisam isključio vrednost izvoza električne energije, koja se ne meri u tonama, a ima i po par carinskih tarifa (kod tekstila ili hrane) koje sam isključio. Pri tome nisam iz ukupnog izvoza isključio vrednost izvezene električne energije. To znači da pokazuju veće …

Pročitajte Još »

Državni intervencionizam u vreme krize

Od početka osamdesetih godina prošlog veka do izbijanja svetske ekonomske krize u nauci, ali i u javnosti, vladao je neoliberalan ekonomski koncept. Najsnažnije poruke ovog ekonomskog koncepta su da je „država problem, a tržište rešenje“, da tržište najbolje reguliše svaki problem, da je neophodna deregulacija, jer se regulativnom guše individualne slobode i interesi. Ovaj koncept je u praksi doveo do …

Pročitajte Još »

Crna Gora: Noćenja stranih turista u 2011. godini

Crna Gora je prošlu godinu završila dvocifrenim rastom broja noćenja stranaca, što se verovatno prenelo i na dvocifreni rast prihoda od turizma. Ukupan broj noćenja stranaca izneo je 7.819 hiljada i povećan je za 11,8%. U tome je broj noćenja iz BJR smanjen za 1,3% (3.526 hiljada), iz Rusije povećan za 47,1% (1.792 hiljade), a iz ostalih zemalja povećan za …

Pročitajte Još »

Podgorizacija Crne Gore

Crna Gora: Zaposleni, prosečne zarade i fond isplaćenih zarada u 2011. godini Pošto svakog meseca analiziram prostorno koncentrisanje ekonomije u Srbiji u Beogradu i Novom Sadu, zapali su mi za oko slični podaci u Crnoj Gori. Interesantno bi bilo istražiti relativan rast i Sarajeva, Skoplja i Zagreba u odnosu na ostatak ekonomije, dok za Ljubljanu sumnjam da se tako nešto …

Pročitajte Još »

BELEX 15 realni sektor: kvalitet dobitka

Visoko kvalitetan dobitak je onaj iskazani dobitak koji poboljšava predviđanje budućih zarada ili novčanih tokova i usled toga omogućava vrednovanje preduzeća. Finansijski analitičari često prikazuju kvalitet zarade kao deo iskazane zarade koji će biti održivi u budućnosti, generalno apstrahujući neobične i nerepetativne pozicije (npr. dobici od prodaje imovine). Dobitak visokog kvaliteta: reflektuje tekuće poslovne performanse, dobar je indikator budućih poslovnih …

Pročitajte Još »

Rezultati ekonomske krize po okruzima i opštinama, 2008-2011

Pošto su izašli podaci o prosečnim zaradama u decembru prošle godine, može da se krene sa analiziranjem promena u broju zaposlenih, fondu isplaćenih zarada i platama po stanovniku u 2011. godini u odnosu na 2008. godinu. Radi se o procenama, a ne o egzaktnim podacima jer se prosečna plata izračunava na osnovu zaposlenih u pravnim licima, uzimajući delom u obzir …

Pročitajte Još »

Poređenje izabranih makroekonomskih parametara Srbije i Hrvatske

U vremenu svetske ekonomske krize priložena poređenja nisu prijatna, jer se ne govori o tome kome ide bolje, već kome ide manje loše. Ekonomska kriza je ukočila ekonomski rast i razvoj u obe države, što se dogodilo većini zemalja u svetu, a gotovo svim u Evropi (izuzev Poljske i Albanije). Srbija je u 2008. godini imala za 8% manju vrednost …

Pročitajte Još »

NEZAKONITOST I U ZAKONU

Pozdravljamo inicijativu da se zakonski pospeši efikasnost naplate dugovanja .  Prvo su  javna preduzeća, lokalne zajednice i državna preduzeća trebala  izmiriti zaostala dugovanja  privredi.Ne retroaktivnom primenom novog  zakona, nego aktivnom  primenom postojećih zakona.Upravo to inicijalno razduženje države  omogućilo bi  buduća razduženja privrede prema državi ali i privatnih preduzeća jednih prema drugima. Predlogom zakona o redovnosti plaćanja  previđeno je da pravno …

Pročitajte Još »

Mapa vladi Srbije za potragu za novim vlasnikom smederevske železare

Ne znam detalje oko sporazuma vlade Srbije sa US Steel-om oko kupovine železare za jedan dolar, tu bi Draženko i Dragovan bili mnogo kompetentniji od mene kada bi bili dostupni bilansi za 2011. godinu, ili za presek bilansa stanja i uspeha na datum primopredaje. Izlistao sam zemlje koje su najveći izvoznici i uvoznici gvožđa i čelika (lako je naći i …

Pročitajte Još »

Noćenja stranih turista u 2011. godini

U decembru je u Srbiji registrovano 103.076 noćenja stranaca, što je za 6,2% više nego u decembru 2010. godine. Iz BJR je bilo 42.049 noćenja (-2,1%), a iz ostalih zemalja 61.027 (+12,9%), u čemu iz Rusije 5.231 (+41,7%). U 2011. godini registrovano je 1.643.054 noćenja stranaca, što je rast od 13,1% u odnosu na 2010. godinu. Iz BJR je bilo …

Pročitajte Još »

OSNOVANI-BRISANI

Iz podataka Agencije za privredne registre može se zaključiti mnogo ali ne i najbitnije.Tačno je da je čak 60% preduzeća više ugašeno nego osnovano. Razlika je eskalirala u 2011 godini kada je osnovano 8. 470 a brisano 13. 580. Zašto su  ovi  trendovi zabrinjavajući? Zato što je ovo tek početak agonije koja sledi. U normalnim tržišnim okolnostima podjednak je broj …

Pročitajte Još »

Republika Srpska: robna razmena u 2011. godini

U decembru prošle godine robni izvoz RS izneo je 104,2 miliona evra (+12,7% u odnosu na XII 2010), uvoz 233,6 me (+22,9%), uz deficit od 129,4me (+32,6%). Pokrivenost uvoza izvozom iznela je 44,6%, što je najniži nivo od avgusta 2010. godine. U 2011. godini robni izvoz je vredeo 1.310me (+17,6%), uvoz 2.344me (+13,1%), uz deficit od 1.034me (+7,8%). Posmatrano prema …

Pročitajte Još »

BiH: Potrošačke cene u 2011. godini

U decembru je u BiH, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izmeren rast nivoa cena od 0,1%, u odnosu na novembar. U odnosu na decembar 2010. godine cene su porasle za 3,1%, a prosečan nivo cena u 2011. godini bio je za 3,7% veći u odnosu na njihov prosečan nivo u 2010. godini. U tabeli su prikazani indeksi cena po …

Pročitajte Još »

Industrijska proizvodnja u 2011. godini

U decembru je industrijska proizvodnja u Srbiji bila za 0,1% veća nego u decembru 2010. godine. To je bilo posledica rasta proizvodnje rudarstva za 19%, i električne energije za 14,2%, pri smanjivanju proizvodnje prerađivačke industrije za 4,8%. U 2011. godini industrijska proizvodnja je povećana za 2,1%. Rudarstvo je imalo rast od 10,4%, električna energija rast od 9,7%, dok je prerađivačka …

Pročitajte Još »

Šta kažu podaci iz ankete o radnoj snazi za oktobar 2011. godine?

Podatke iz ankete o radnoj snazi RZS-a treba uzimati sa rezervom usled veličine uzorka, kao i metodoloških promena. Podatke iz aprila 2008. godine sam označio jer je procena većeg broja poljoprivrednika za 169 hiljada, u odnosu na oktobar 2007. godine uticala i na mnogo dublji pad broja zaposlenih od tada, kao što je i smanjivanje broja nezaposlenih za 152 hiljade …

Pročitajte Još »

Турски феудални поседи у Србији, 5.део

Насељавање влаха (сточара) у Србију и прве кнежине Већ приликом заузимања Деспотовине долазило је до већег пустошења у Србији. Али после пада Смедерева, нарочито за владе Матије Корвина, провале угарске војске нанеле су још веће штете. Око 1476 године било је у Смедервском санџаку много опустелих места, јер је раја била пребегла било у Угарску било у унутрашњост. На Дунаву …

Pročitajte Još »

BiH: Robna razmena u 2011. godini

U decembru prošle godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz je izneo 333,3 miliona evra, uvoz 715,4, a deficit 382,1 milion evra. U odnosu na decembar 2010. godine izvoz je povećan za 7,2%, uvoz za 9,2%, a deficit za 11,1%. U 2011. godini izvoz je vredeo 4.204 miliona evra i povećan je za 15,9% u odnosu na vrednost u …

Pročitajte Još »

BELEX 15: REALNI SEKTOR

Prilikom vrednovanja modelom PE racia veoma često se u praksi pored osnovne postavke koristi i prilaz PE racia sa konstantnom stopom rasta. Po ovom prilazu do PE racia se dolazi pomoću sledeće formule: PE = 1 / (trošak kapitala – očekivana stopa rasta) Osnovni faktori koji deluju na PE racio su: rizik, rast, razlika između tekuće zarade i očekivane (permannetne) …

Pročitajte Još »

Crna Gora: Robna razmena u 2011. godini

U saopštenju Zavoda za statistiku Crne Gore piše: Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore za period januar-decembar 2011. god. Prema preliminarnim podacima iznosila je 2 277.6 mil.eura što ukazuje na rast od 14.6% u odnosu na isti period prethodne godine. Izvezeno je robe u vrijednosti od 454.4 mil.eura, što je više za 37.5% u odnosu na isti period prethodne godine, a …

Pročitajte Još »

SAVETNICI

Zadatak savetnika je da svojim iskustvom i znanjem unaprede odluke zaposlenih na odgovornim, javnim funkcijama.A upravo takvih savetnika danas ima najmanje.   Nisu nešto posebno na ceni. Neki od njih , mada izabrani  od vlade, su u toj istoj Vladi nepoželjni.Kojoj vlasti  je danas uopšte potrebno mišljenje zasnovano na činjenicama, istini i logici?Takvom shvatanju prilagodili se i savetnici.Neznanje i medijska manipulacija …

Pročitajte Još »

Strategija

Strategija je “ Određivanje osnovnih dugoročnih ciljeva, te usvajanja smera akcije i alokacije resursa potrebnih za ostvarivanje tih ciljeva.“ ( Alfred Chandler). Osnovni problem srpske ekonomije jeste upravo nedostatak strategije razvoja. Kako na makro, tako i na mikro nivou. Osnovu svake strategije čine poztivna zakonska rešenja. Strategija razvoja Srbije u postkriznom periodu do 2020 godine koju je uradila grupa ekonomskih …

Pročitajte Još »

Ekonomska kretanja u BiH, XI 2011

Na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH u novembru prošle godine potvrđene su tendencije privrednog usporavanja koje prati pad zaposlenosti. Broj zaposlenih lica smanjen je za 1.877 u odnosu na oktobar, a za 10,5 hiljada u odnosu na novembar 2010. godine. U istim periodima povećana je nezaposlenost za 1.579 i 13.380 lica (za novembar 2010 procena na osnovu indeksa). U …

Pročitajte Još »

Srbijanski regioni u evropskim regionalnim poređenjima

Od deteta sam gajio ljubav za geografiju, toliko veliku da sam i doktorirao na temi prostorne ekonomije kod prof.dr. Oskara Kovača (Aglomeracije i međunarodni tokovi trgovine). Znači, uvek sam se trudio, a i danas, da posmatram prostor i promene u prostoru, a ne da uzimam podatke o zemljama zdravo za gotovo. Kada sam doktorirao koristio sam Američke podatke, pošto imaju …

Pročitajte Još »

MAKROEKONOMSKA POLITIKA SRBIJE U 2012

Dokument pod ovim ili sličnim nazivom i pored deteljne pretrage zvaničnih državnih sajtova i štampe nisam uspeo da nadjem, izuzev predloga i konačne verzije bužeta Srbije za 2012 godinu koji u neku ruku predstavlja i opredeljenje vlade za sprovodjenje odredjenih makreoekonomskih mera u direktnoj nadležnosti državnih finansija. U nastavku će biti prezentrirani osnovni elementi budžetske politike u 2012. Godini. U …

Pročitajte Još »

VREDNOVANJE: AERO Aerodrom Nikola Tesla, a.d, Beograd

Analitičari često primenjuju tržišne množioce da procene vrednost akcija na ad hoc način. Vrednovanje korišćenjem tržišnih množioca može biti efikasno (brzo i provokativno) ali može biti takođe i pogrešno. Analitičari treba da proveravaju vrednosti preduzeća dobijene na ovaj način korišćenjem istorijskih proseka ili industrijskih proseka. Istorijski prosek nekog množioca za određeno preduzeće može biti odgovarajući danas ali samo ako su …

Pročitajte Još »

Турски феудални поседи у Србији, 4.део

Крајина (серхат) у северној Србији У време заузимања Деспотовине и касније Турци су ради одбране граница многе војничке дужности поверили домаћем становништву. После заузимања Деспотовине читав низ већих и мањих места на Дунаву уживао је разне повластице за граничарску службу. Када су после заузимања Деспотовине почеле провале угарске војске у другој половини 15. века, тај одбрамбени појас је био од …

Pročitajte Još »

Procena ulaganja Srbije u Kosovo i Metohiju, 1950-1990

U periodu nakon Drugog svetskog rata do raspada SFRJ, Srbija je (kao i Slovenija i Hrvatska) ulagala u nerazvijena područja zajedničke zemlje preko zajedničkih fondova, direktnih ulaganja preduzeća i na druge načine. Najveći korisnik te bespovratne pomoći bilo je područje Kosova i Metohije, zatim BiH, Makedonija i Crna Gora. O koliko velikim ulaganjima se radilo izvršili smo procenu u sadašnjim …

Pročitajte Još »

Турски феудални поседи у Србији, 3.део

Војнуци и дербенџије У Србији је било у свим санџацима у другој половина 15. века и у првој половини 16. века много војнука. Иако је пореклом војнучки ред влашко-сточарски, ипак је у нашим земљама у војнучки ред ушао добар део ситних баштиника. За неке војнуке, иако ретко, стоји означено да су „бивше спахије“. У Србији у ово време војнуци нису …

Pročitajte Još »

Energetika – razvojna šansa Srbije II DEO (generisanje potencijala i izvori)

Umesto uvoda Prvi deo našeg razmatranja EES-a završili smo pitanjem ima li Srbija šanse da energetiku pretvori u svoju glavnu razvojnu šansu. Opšte mesto u odgovoru na ovo pitanje moglo bi da bude: politička stabilnost, pridruživanje EU, smanjenje korupcije, depolitizacija pogotovu rukovodećih kadrova i stručnjaka u EES… ali mi ćemo pokušati da stvar osvetlimo i iz drugog aspekta.      …

Pročitajte Još »

Ljiljana Jović: Budžetske muke u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina je po mnogo čemu specifična.  Ovih dana se u sredstvima javnog informisanja naširoko izvještava  nemogućnosti da se usvoji budžet . Ovo ne bi bilo ništa novo i neobično u savremenim državama da se ne radi o budžetu za godinu koja je na izmaku. Da bismo mogli razumjeti složenost situacije moramo znati bar nekoliko  bitnih stvari: administrativnu strukturu …

Pročitajte Još »

KONKURENTOST MEDJUSOBNE TRGOVINSKE RAZMENE KINE I SAD

Opšte je poznato da je Kina danas najveća spoljnotrgovinska sila i da u razemni sa svojim glavnim partnerima uglavnom beleži suficit. Primer su SAD zemlja koja ima konstantan deficit spoljnotrgovinskog bilansa, podaci su dostupni na mnogim sajtovima koji  prenose statističke podatke američke ekonomije. Medjutim,  ovom prilikom želim prikazati spoljnotrgovinske tokove izmedju Kine i SAD prema svim grupama proizvoda po carinskim …

Pročitajte Još »

Турски феудални поседи у Србији, 2.део

Хришћани спахије у Србији У свима нашим земљама под турском влашћу било је у 15 в. и касније не само исламизираних домаћих феудалаца, него и хришћана феудалаца, турских спахија, а и неких других остатака ранијег феудализма. Исто тако је било хришћана спахија и у Србији, па се чак у Србији домаћи феудализам очувао дуже него у другим нашим крајевима под …

Pročitajte Još »

Promena broja stanovnika po okruzima i opštinama 1948-2011

U odnosu na posleratni popis stanovništva iz 1948. godine u Srbiji je u 2011. godini živelo 22,9% više stanovnika. Pri tome je broj stanovnika Beograda povećan za 158,5% (u Novom Sadu je utrostručen), Vojvodina je imala rast broja stanovnika za 16,8%, a Centralna Srbija bez Beograda 1,3%. Kada rangiramo opštine prema promeni broja stanovnika 105 je imalo smanjenje, a 53 …

Pročitajte Još »

Predizborne frke, trke i medijske kampanje

Na znam da li sam jedan od rijetkih ili mnoštva ljudi kojeg medijska kampanja kojom smo trenutno izloženi, a koja na fatalistički način pokušava da predoči problematiku srpkog ulaska u EU, istovremeno frustrira i čini ciničnim. Srbija ulazi u intenzivniji period izborne kampanje, a čvrsta posvećenost  politike srpske Vlade proteklih godina, u odnosu na kandidaturu u EU, sa poslovičnom spremnosti …

Pročitajte Još »

mr Draženko Lukač

mr Draženko Lukač, Address:16.Oktobra 15, Belgrade, cell-064/1885180, e-mail: drazenkolukac@beotel.net   CURRICULUM VITAE SURNAME: Lukač NAME: Draženko Date of birth : 19. 06. 1968 Place of birth: Sarajevo   Education: Mathematical High School, Sarajevo Universitity of  Sarajevo, Faculty of Economics (1986-1991), Graduate work: “Bookkeeping determining revenue, cost of revenue  and net income” (Post)Graduate Studies of Financial – accounting analyses at the …

Pročitajte Još »

Kredit naš nasušni

Kredita,  kredita  gospodaru! Sa kreditima je kao sa alkoholom; dok pijete odnosno trošite  posuđeno lepo vam je a kad dodje vreme mamurluka tj. otplate, jako je mučno. Ništa kao kredit ne podgrejava lične, poslovne i državne iluzije. Pošto nismo izgradili racionalnu poslovnu kulturu da se zadužujemo koliko možemo da vratimo, moraćemo pod zakonskom prinudom platiti sanaciju naših ličnih, poslovnih i …

Pročitajte Još »

Tursko osvajanje BiH, 1

Завођење турске власти   Турски упади у Босну започели су деведесетих године 14. века и трајали су до коначног заузимања Босанског краљевства. Носилац тих акција било је Скопско крајиште, којим су управљали Исхак-бег и затим његов син Иса-бег. Из једног пописа Иса-бегова крајишта из 1455. године види се да се у турским рукама налази тврђава Ходидјед са ужом околином данаљњег …

Pročitajte Još »

Plati ili zatvori

Blagovremeno izmirenje poreza je neodložna zakonska obaveza za sva pravna i fizička lica. Za realizaciju ovih obaveza zadužena je i nadležna isključivo država. Izmenom Zakona o poreskom postupku biće onemogućeno da firme isplaćuju plate ukoliko istovremeno ne izmire  poreze i doprinose na zarade. Predlagači Zakona uzeli su za predpostavku činjenicu da čak polovina privrede ima sredstava ali neće izmiruje svoje …

Pročitajte Još »

GRAVITACIONI MODEL SRPSKOG IZVOZA U ODABRANE ZEMLJE

Standardni okvir za analizu pravaca trgovine i još preciznije, potencijala trgovinskih tokova, uključuje primenu modela gravitacije . Uprkos brojnim teorijskim kontraverzama, gravitacioni model se pokazao kao veoma primenjiv instrument za objašnjenje i predviđanje bilateralne trgovine. Često je bio korišćen za testiranje efikasnosti trgovinskih sporazuma i organizacija kao što je NAFTA ili STO. Gravitacioni model se zasniva na ekonomskim veličinama (najčešće …

Pročitajte Još »

Udeo Srbije u svetskom poljoprivredno-prehrambenom izvozu u 2010. godini

Srbija je u 2010. godini imala tri puta veći udeo u svetskom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (0,195%), u odnosu na ukupan udeo u svetskom izvozu (0,068%). Udeo Srbije u nepoljoprivrednom izvozu izneo je 0,057%. Srbija ovako povoljan pokazatelj duguje prevashodno izvozu nekoliko proizvoda, žitarica, šećera, malina, sokova, piva… To znači da postoji veliki potencijal za dalji rast vrednosti: kroz prelazak u …

Pročitajte Još »

Ljiljana Jović: Posljedice priključenja Hrvatske u EU na izvoz poljoprivrednih proizvoda iz BiH

Od  01.jula 2013.g. Hrvatska treba da postane punopravna članica Evropske Unije. Radosna vijest za susjede otvara neka pitanja i nedoumice  u BiH. Prema podacima Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u 2010.g. Hrvatska se nalazila na prvom mjestu među spoljnotrgovinskim partnerima BiH na uvoznoj i na drugom mjestu na izvoznoj strani. Učešće Hrvatske u ukupnom uvozu iznosilo je 15,12%, …

Pročitajte Još »

Nebojša Bomeštar: KRIZA U ITALIJI I EU – POSLJEDICE PO RS I BiH

Aktuelna kriza evropske valute će imati značajan uticaj na ekonomiju Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, imajući u vidu činjenicu da je domaća valuta, konvertibilna marka, po principu valutnog odbora bila vezana za njemačku marku, a danas za evro. Iako se vode brojne rasprave o precijenjenosti domaće valute, nesporna je činjenica da je uspostavljanje sistema valutnog odbora i njeno vezivanje …

Pročitajte Još »

Kako zapošljavati 100.000 novih radnika godišnje?

Osnovne mere koje Vlada treba da preduzme su: smanjenje obima crnog tržišta i sive ekonomije i izmirenje državnih dugovanja prema privredi. Te mere  bi pospešile plasman robe,  uspostavile cenovnu logiku, poboljšale likvidost i  konkurentnost, povećale priliv prihoda u budžet i akumulaciju preduzeća, omogućile Ustavom zagarantovanu jenakopravnost na tržištu. Nije moguće biti cenovno konkurentan sa onima koji ne izmiruju zakonske obaveze. …

Pročitajte Još »

Турски феудални поседи у Србији, 1.део

Као у свима земљама под турском влашћу тако је и у Србији било добара и прихода који су припадали царском хасу. Пре свега, то су били рудници, Ново Брдо и Сребреница, највећи рудници Деспотовине, као и Јањево, Трепча, Заплана, Рудник, Железник, Кучајна и сви други на територији Србије. Године 1525 приход од рудника Ново Брдо износио је 319.460 акчи, а …

Pročitajte Još »

Tehnokratska vlada Srbije: sanjanje lepše budućnosti

Smrt Ante Markovića, inženjera po struci, naterala me je da se zamislim o tehnokratskoj vladi Srbije – vladi čiji bi članovi bili isključivo inženjeri mašinstva, elektrotehnike, tehnološki, poljoprivredni, programeri… U takvoj vladi bi bio zabranjen pristup ekonomistima (posebno ekspertima) i bankarima. Političari bi se preusmerili na humanitarni rad, kako bi uvek nešto delili i poklanjali. Za razliku od ekonomista koji …

Pročitajte Još »

Cash- Flow анализа: НИС, а.д. Нови Сад

Асихронизација токова прихода и расхода од токова прилива и одлива новца упућује нас на то да је погрешно заснивати инвестиционе одлуке само на процени токова рентабилитета базираних на приходима и расходима. Предузеће предмет наше анализе као што можемо видети из Табеле 1 има у целом посматраном периду веће приливе новца од прихода што би нас упућивало на постојање латентних резерви …

Pročitajte Još »

Ravno do dna: Industrijska proizvodnja X 2011

Prema podacima RZS-a u oktobru je indeks industrijske proizvodnje bio za 1% niži u odnosu na isti mesec prošle godine. Pri tome je rudarstvo imalo međugodišnji rast od 10,6% (u tome eksploatacija nafte i prirodnog gasa 20,6%), prerađivačka industrija smanjena je za 3,7%, a snabdevanje električnom energijom rast od 6,5%.   U periodu januar-oktobar industrijska proizvoda povećana je za 2%, …

Pročitajte Još »

Nebojša Bomeštar i Duško Jakšić: CIJENA TRANZICIJE I TRANZICIONI GUBICI U ZEMLJAMA CEE SA POSEBNIM OSVRTOM NA BIH

Duško Jakšić, PhD[1] Nebojša Bomeštar, MSc[2] Apstrakt Tokom tranzicionog perioda BiH je zabilježila značajne gubitke, ne samo usljed samog procesa tranzicije, već i značajnog pada ukupnh privrednih aktivnosti tokom ratnih sukoba. U međuvremenu, zemlje koje su zajedno sa njom krenule u proces tranzicije početkom 90-ih godina prošlog vijeka su nastavile sa kontinuiranim rastom, što je još više podiglo cijenu tranzicije …

Pročitajte Još »

Odnos broja zaposlenih u upravi, zdravstvu i obrazovanju i zaposlenih u prerađivačkoj industriji

Mile mi je pitanjem u komentaru posta o udelu državne uprave, zdravstva i obrazovanja u ukupnoj zaposlenosti dao ideju da uporedim iste delatnosti sa prerađivačkom industrijom. Idealno bi bilo da se u odnos stave zaposleni u javnom sektoru prema zaposlenima u proizvodnji, ali su podaci daleko od idealnih. Na primer, veliki broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji je neprivatizovan, ili u …

Pročitajte Još »

Poređenje vrednosti robne razmene Republike Srpske, UNMIK Kosova i Albanije

Kad već jednom mesečno ukucavam mesečne vrednosti robne razmene svih BJR i teritorija podsvesno mi se “slažu” podaci. Tako mi je palo na pamet da uporedim mesečne vrednosti izvoza i uvoza tri odabrane teritorije. Ne bih da ulazim u priču o doznakama (kao finansijeru većeg uvoza od izvoza), turizmu (Albanija, izvoz usluga), prirodnim resursima i potencijalima (resursno-intenzivan izvoz), izvozu po …

Pročitajte Još »

Energetika – razvojna sansa Srbije 1

I DEO (opšte definicije i tehničko funkcionisanje) Umesto uvoda Cena “struje” mora se realno uvećati za 60% do 2013 da bi EPS bio rentabilan…? Plate bi morale da porastu 100% da bi smo mi mogli da plaćamo tako visoku cenu “struje”…? Svedoci smo da je ovih dana ponovo u žiži interesovanja cena “struje”, te da se u medijima kao i …

Pročitajte Još »

APEL PRIVREDE – ZAKASNELA REAKCIJA

Pre par dana, oglasiše se nekoliko privrednih udruženja da su banke svojom kamatnom politikom i troškovima finansiranja dovele realni sektor do potpunog bankrota. E sada, pošto je u Srbiji definitivno pamet i pamćenje prilično kratki po sistemu sporo pamtimo a brzo zaboravljamo, moram podsetiti na sledeće: moja malenkost je već kod prve detatljne finsijske analize privrede prezetnovane na konferenciji za …

Pročitajte Još »

АНАЛИЗА НЕТО ОБРТНОГ КАПИТАЛА: НИС, а.д. Нови Сад

У нето обртном капиталу дугорочни повериоци традиционално препознају својеврсну маржу сигурности за своја улагања. У начелу важи правило што више НОК-а то ће бити већа дугорочна финансијска сигурност. Ово правило није круто и под великим је утицајем делатности предузећа. У нашем случају делатност предузећа предмета наше анализе је делатност која изискује велико ангожавање дугорочне имовине па би било пожељно да …

Pročitajte Još »

Србија под Аустријом 1718-1739.

Када се дође у зреле године много је мање могућности за маштање о томе каква ће бити будућност у односу на тражење одговора у прошлости зашто нам је садашњост таква каква јесте. По оцу, потичем из Призрена. Са Арсенијем Чарнојевићем преци су, призренске занатлије, пребегли у Војводину 1689. године. У Србију су се вратили након Карађорђевог устанка. По мајци, потичем …

Pročitajte Još »

Merodavnost podataka iz Ankete o radnoj snazi

Priložene dve tabele prikazuju strukturu stanovništva prema aktivnosti i strukturu zaposlenih lica. U tabelama sam označio tri podatka iz 2008. godine zbog kojih se ne slažem sa mišljenjem/konstatacijom da je od početka krize do kraja prošle godine (svi su se začudili i zaprepastili kada im je na sastanku MMF rekao kako je smanjen broj zaposlenih za 400 hiljada) bez posla …

Pročitajte Još »

Ponašati se kao Nemačka

  Srbija je jedna od retkih zemalja u svetu u kojoj novac ima različite boje, poželjne i nepoželjne. Kod poželjnih postoje novci koji nama vrede tri puta više od istih novčanica, u zavisnosti od toga iz čijeg novčanika se vade i daju. Kada pišem, govorim, ponavljam, da Srbija treba što više da se preorijentiše na Istok, valjda to činim logičnim …

Pročitajte Još »

Svetska trgovina poljoprivrednim proizvodima i značaj izvoza SAD u Kinu za ukupne tokove

Osnovna motivacija za prikupljanje priloženih podataka o trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima bila mi je da utvrdim relativan značaj izvoza SAD u Kinu sa ukupne svetske trgovinske tokove ovim proizvodima. Kada rastu cene hrane kaže se da je to usled velikog rasta tražnje Kine, i da će taj rast biti trajan. Bez obzira na činjenicu da se krajem 2008. godine dogodio slom …

Pročitajte Još »

SRBIJA U KANDŽAMA GLOBALIZACIJE

Proces globalizacije koji se danas ostvaruje, nije proces zbližavanja delova sveta u cilju smanjenja ekonomskih, tehnoloških, kulturnih i ostalih razlika kako to predstavljaju zapadni teoretičari, već novi sistem ekonomskog i kulturnog porobljavanja manje razvijenih od strane nekolicine moćnih i visoko razvijenih zemalja. To nije proces stvaranja globalne civilzacije ili kako se često kaže stvaranje ,,globalnog sela’’ u cilju izgradnje pravednijeg, …

Pročitajte Još »

DU PONT СИСТЕМ АНАЛИЗЕ ПРОФИТАБИЛНОСТИ: НИС, а.д. Нови Сад

Након преузимања НИС-а од стране Гаспром Њефта дошло је до објективирања скривених губитака у износу од преко 50 млрд РСД, што свакако компликује ову нашу анализу пре свега што долази до наглог топљења капитала а скривени губици су пре свега последица пропуштања књижења дугорочних резервисања што има за последицу новчане одливе у будућим периодима. Друга последица је отварање простора за …

Pročitajte Još »

Izvoz kukuruza i svinja iz Srbije

Pre više od dva veka Srbija je bila zemlja prepuna svinja. Svinjski trgovci su bili najbogatiji ljudi. Kada je počeo Prvi srpski ustanak starešinske pozicije su se dobijale na osnovu svinjskog bogatstva: što više svinja Austrijancima, to više pušaka za bunu. Problem je nastao u trenutku kada smo sve svinje izvezli iz Srbije. Od tada izvozimo kukuruz kako bi smo …

Pročitajte Još »

Процена вредности капитала методом FCFE: Црвенка фабрика шећера, а.д, Црвенка CRFS

Профил предузећа: Фабрика шећера ЦРВЕНКА је водећа међу српским шећеранама. Номинални капацитeт јој је 6500 т шећерне репе и 900 т шећера дневно. Уз то и 350 т сушених брикетираних резанаца и 250 т меласе. До данас је прерадила преко 25 милиона тона шећерне репе и произвела преко 3,3 милиона тона шећера. Израчунавање стопе раста помоћу фундамената Нето добитак 1,059,665 …

Pročitajte Još »

Reforme koje malo koštaju, a mnogo znače

U srednjoj školi sam kao zamenu na par časova imao izuzetno interesantnog predavača na Marksizmu. Imao je prilično nadahnute govore o svim životnim temama, nezavisno od predmeta, a mi smo (ili makar ja) ih upijali. Tako je jednom govorio o rečima. Obično počinju Velikim slovom, pa pređu na malo, a završe pod navodnicama. Tako je Revolucija značila velika očekivanja, kad …

Pročitajte Još »

BANKE I BANKARSKI SISTEM – GROBARI SRPSKE EKONOMIJE

,,Krvotok našeg razvoja i života’’, odnosno bankarski sektor, nalazi se u rukama stranog kapitala. Od 34 banke u Srbiji, 28 je u rukama stranih banaka. Sa malom sumom kapitala, strane banke su nametnule našoj ekonomiji neokolonijalni odnos. Politikom visokih kamatnih stopa i raznih dodatnih troškova, eksploatišu radnu snagu u realnom sektoru iz koga se kontinualno prelijeva kapital u banke. Njihova …

Pročitajte Još »