Značaj Crne Gore za izvoz Srbije

Crna Gora je, nakon Nemačke, Italije i BiH, za Srbiju četvrta po značaju, prema vrednosti robnog izvoza. Uz BiH, Makedoniju i UNMIK Kosovo, Crna Gora predstavlja prvi korak u širenju plasmana, nakon zauzimanja i učvršćivanja pozicija u Srbiji za veliki broj preduzeća. Kada izvozom u ove zemlje postanu dovoljno velika, preduzeća mogu da nastave proces širenja u skladu sa tražnjom …

Pročitajte Još »

Ko to tamo peva

U subotu 28.4 krenuo sam za Jagodinu sa porodicom autobusom D.O.O „Ristić Commerce“ iz Novog Sada redovnom linijom sa polaskom u 14.15 iz Beograda. Osim što je autobus kasnio našao sam se u problemu da je u vozilo pušteno oko 10 osoba više nego što ima mesta. Za decu smo „osvojili“ dva a onda krenuli da se svađamo sa vozačem, …

Pročitajte Još »

BiH: Elajet i kapetanije

Оснивање нових санџака и стварање Босанског елајета У првој половини 16. века долази у Босни до наглог ширења турске власти, а оно се углавном поклапа са санџакбеговањем познатог турског намесника у Босанском санџаку Хусрев-бега. Од већег дела новоосвојене територије и једног дела Босанског санџака створен је 1537. године Клишки санџак, који је према западу обухватио велики део далматинског залеђа са …

Pročitajte Još »

Najneprijatnija istina o javnom dugu (i BDP-u) i konsolidacija javne potrošnje u mandatu nove vlade

Republički zavod za statistiku je saopštenjem broj 083 od 30.3.2012. godine procenio da je BDP u prošloj godini izneo 3.110,9 milijardi dinara. Obaveštenjem od 19.4 vrednost BDP-a u 2010. godini revidirana je i iznosi 2.881,9 milijardi dinara. Šta je tako neprijatno u ovim podacima? Prema podacima na portalu Ministarstva finansija BDP je u 2010. godini izneo 2.986,6 milijardi dinara, a …

Pročitajte Još »

Hrvatski Telekom, d.d – Rezidualni dobitak

Napomena: Bezrizična stopa je geometrijska sredina prinosa na dugoročne državne obveznice u periodu 1926 – 2011. Premija za tržišni rizik je obračunata kao razlika između geometrijske sredine prinosa na hartije velikih kompanija i geometrijske sredine prinosa na dugoročne državne obveznice za period od 1926 – 2011. Investitori prilikom obračuna premije za tržišni rizik obično koriste prinos na hartije velikih preduzeća …

Pročitajte Još »

Platni bilans Slovenije po zemljama u 2011. godini

U 2011. godini neto priliv novca iz bivših jugoslovenskih republike i Ruske Federacije u Sloveniju je smanjen na 1.520 miliona evra, sa 2.075 miliona u 2010. godini. Najveće smanjenje priliva Slovenija je imala u ekonomskim odnosima sa Hrvatskom (sa 551 na 328 miliona evra) i Ruskom Federacijom (sa 467 na 243 miliona evra), te je Srbija postala najvažnija zemlja priliva …

Pročitajte Još »

Tenis, porez i Hard disc: Djukic protiv Djokovica

Moram da priznam da veoma često napišem članak ili komentar kojeg imam nameru objaviti na stranicama makroekonomije a onda se u zadnjem momentu predomislim i odustanem.  Tako sada na mom hard-discu je čitava gomila članaka, analiza, ideja koja će ili sačekati bolja vremena da budu dovršena ili će ostati zaboravljena u elektronskom zapećku moga računara. Jedan od članaka kojeg sam …

Pročitajte Još »

Bruto dodata vrednost po delatnostima, stope rasta i doprinos rastu ukupne, 2001-2011

U tabelama dodatke saopštenju RZS predstavlja izračunavanje indeksa u odnosu na 2001. godinu, obračun BDP-a po delatnostima u 2001. godini u cenama iz 2011. godine i doprinos promeni BDP-a po delatnostima.   Pošto deflacioniranje BDP-a indeksima realnog rasta po delatnostima u 2001. godini ne daje istu vrednost promene za ukupnu bruto dodatu vrednost kao i za njene komponente uzeli smo …

Pročitajte Još »

Penzije u Srbiji, II 2012

Republički fond PIO počeo je ove godine da objavljuje statistički bilten, što će omogućiti dragocene uvide u razna pitanja penzionog sistema. Ovde ćemo izneti samo par osnovnih podataka. link Na osnovu podataka iz biltena u februaru ove godine bilo je 46.890 korisnika vojnih penzija, što starosnih (24.107), invalidskih (6.191) i porodičnih (16.592). Prosečna vojna penzija iznela je 42.206 dinara, što …

Pročitajte Još »

БиХ: Сељаштво и сеоска привреда у 15. веку

Првих година оснивања Босанског санџака било је доста разорених и опустелих села. Више него свако десето село било је без становништва. Нарочито је број пустих села био велики у нахијама Ускопљу, Мостару, Лашви и области Ковачевића. Иако је учвршћењем турске власти и у Босни већина пустих села поново насељена и обнављена, трагови тог ранијег стања опажају се до преткрај 15. …

Pročitajte Još »

Primanja i izdaci budžeta opština i gradova: januar 2012. godine

ili Postizborna fiskalna konsolidacija Dok se republički budžet nalazi u istorijski rekordnom deficitu primanja i izdaci opština i gradova mogu se pohvaliti rastom primanja za 53,6%, izdataka za 36,7% uz suficit budžeta (bez primanja od zaduživanja) 2,4 milijarde dinara (431 milion u januaru prošle godine). Ukupna budžetska primanja povećana su sa 10,8 na 16,6 milijardi dinara, što je povećanje za …

Pročitajte Još »

BIH: Gradovi i gradska privreda u 15. veku

Када су Турци основали Босански санџак, у оквиру тога санџака нашао се приличан број средњевековних тргова. Тај се број повећао заузимањем знатног дела Херцегове земље. Ти бројни тргови Босанског санџака разликовали су се међусобно и по величини, и по привредној важности, и по начину постанка, као и по могућностима за даљи развитак. Турци су још од почетка поклањали трговима велику …

Pročitajte Još »

Prosečna potrošnja domaćinstava

Prema podacima iz Ankete o potrošnji domaćinstava u 2011. godini u Srbiji je bilo 2,5 miliona porodica koje su u proseku raspolagale sa 51.641 dinar i trošile po 47.574 dinara mesečno. Pošto prosečno domaćinstvo ima 2,9 članova dolazimo do prosečne potrošnje po članu od 17.807 dinara mesečno. Ako nekome ovaj podatak izgleda prevelik treba videti strukturu stanovništva prema primanjima. U …

Pročitajte Još »

VREDNOVANJE DNT: CRFS Crvenka fabrika šećera a.d, Crvenka

Za pristup diskontovanja normalizovanih slobodnih novčanih tokova smo se odlučili pored opštih razloga koji nas upućuju da je ovaj pristup uvek potrebno imati u vidu ako zbog ničeg drugog onda zbog toga što privredne aktivnostti po svojoj prirodi imaju ciklični karakter. Period od tri godine pogotovo zbog aktuelne krize i nije dovoljno dug da bi u potpunosti obuhvati ciklična kretanja …

Pročitajte Još »

KiM: Noćenja stranaca u 2011. godini

U 2011. godini registrovano je 65.584 noćenja u čemu iz BJR 8424, a iz ostalih zemalja 57.160. Ukupan broj je, u odnosu na 2010. godinu, smanjen za 13,8%, iz BJR za 43,5%, a iz ostalih zemalja za 6,5%. Podaci po zemljama prikazani su u tabeli. 2011 2012 Indeks Ukupno 76043 65584 86,2 BiH 1038 390 37,6 Makedonija 5958 969 16,3 …

Pročitajte Još »

Fijat i ekonomska tranformacija Srbije

Srbija je u prošloj godini bila na 65. mestu u svetu po vrednosti izvoza automobila, u iznosu od 37 miliona evra. Ukoliko do 2014. godine Fijat dostigne željeni kapacitet proizvodnje i izvoza Srbija bi sa 2 milijarde evra pretekla Sloveniju, zauzevši 25. mestu na svetu prema vrednosti izvoza automobila. Koliko je važna automobilska industrija, uz elektronsku, za ekonomsku transformaciju bivših …

Pročitajte Još »

Положај и улога Српске цркве, 2

Обнављање Пећке патријаршије (1557) и њена улога после обнављања   Чињеница да је српски народ одиграо значајну улогу приликом турских освајања у јужној Угарској допринела је обнављању Пећке патријаршије. Улога српског народа у турским освајањима нарочито је постала очигледна приликом освајања Баната 1551-52 године. Да би задовољио српски народ, султан је издао одобрељњ за обнављање Пећке патријаршије 1557. године. Лични …

Pročitajte Još »

Положај и улога Српске цркве, 1

Положај српске цркве у 15. и на почетку 16. века   Српска црква се одржала и под турском влашћу. После пада Смедерева (1459), за време патријарха Арсенија 2. (1457-63), Турци су признали Пећку патријаршију и наметнули јој данак. После Арсенија другог помиње се 1508 и 1509. године архиепископ Јован који „држи престо св. Саве“. Босански фратри, по документима из манастира …

Pročitajte Još »

Bodler: Loš staklorezac

Ima priroda isključivo posmatračkih, kojima delanje uopšte ne odgovara, a koje, međutim, po nekom tajanstvenom i nepoznatom porivu, stupaju katkada u dejstvo s takvom brzinom za koju ni same ne bi poverovale da su sposobne.   Onaj ko se pribojava da ga pazikuća ne dočeka i ne ojadi kakvom vešću, pa kukavički luta po čitav čas pred vratima ne usuđujući …

Pročitajte Još »

Sabato o medijima

Naslađivao sam se čitajući dve stvari koje su me očaravale: male oglase i policijsku hroniku. To su bile jedine stvari koje sam čitao od svoje dvadesete godine, jer jedino one osvetljavaju ljudsku prirodu i velike metafizičke probleme. U šestom izdanju piše: U NASTUPU LUDILA, SEKIROM UBIO ŽENU I ČETVORO DEČICE.  Ništa ne znamo o tom čoveku, osim da se zove …

Pročitajte Još »

Srpska posla

Objavljeno 16.11.2010 na ekonomiji Postovana gospodo, izgleda da postajemo svedoci žestokog okršaja u minornoj kategoriji srpske političke scene zbog toga ovaj članak treba doživeti kao komentar bokserskog meča pero-lake kategorije. U levom uglu imamo LDP koji je zajapuren u svojoj politickoj ambicioznosti i potencijalom koji sledeći izbori imaju. Ova stranka, iako mlada i nesikusna, je beskompromisan borac u odbrani evropskih …

Pročitajte Još »

Broj stoke u Republici Srbiji i spoljna trgovina stokom

Prema podacima RZS-a u Srbiji je na dan 1.12. prošle godine bilo 936.570 krava, 3.286.900 svinja, 1.460.295 ovaca, 129.720 koza, 11.576 konja i živine 19.103.411. Izuzev koza čije je brojno stanje povećano za 0,8% u odnosu na 2010. godinu, kod ostalih životinja došlo je do pada broja. Broj krava smanjen je za 0,2%, što je smanjenje za 1.873 grla stoke, …

Pročitajte Još »

Srpska privreda u recesiji

Na osnovu podataka RZS-a, u trećem tromesečju prošle godine BDP je desezonirano smanjen za 0,7%, u četvrtom za 0,3%, što znači da je recesija počela u drugoj polovini prošle godine i da smo upravo ušli u četvrto tromesečje nove recesije. Moguće je da usled previše dubokog pada privredne aktivnosti u prvom tromesečju u drugom čak dođe i po blagog rasta, …

Pročitajte Još »

INVESTICIJE, NASUŠNA POTREBA

Jako mnogo se ovih dana u predizbornoj  trci priča o investicijama i da su one nasušna potreba Srbije u cilju  inteziviranja privredne aktivnosti i naročito zapošljvanja. Medjutim, koliko je  realno u ovim vremenima očekivati veliki priliv stranih investicije u srpsku privredu. Na bazi relevatnih podataka o kretanju stranih direktnih investicija u 2010 godini (ne postoje još sredjeni podaci za 2011) …

Pročitajte Još »

Srbija: Noćenja stranih turista II 2012

U februaru je registrovano 80.986 noćenja stranaca, što je za 5,9% manje nego u istom mesecu prošle godine. Iz BJR je bilo 24.274 (-24,4%), a iz ostalih zemalja 56.712 (+5,2%) noćenja. U prva dva meseca registrovano je 213.634 noćenja, što je povećanje za 25%, u čemu iz BJR 76.719 (+4,9%), a iz ostalih zemalja 136.915 (+40%). Među BJR smanjen je …

Pročitajte Još »

Turski feudalni posedi u Srbiji, 8. deo

Градови и занатство Приликом турских освајања градови у Србији – као и другде – у приличној мери су страдали. Много је зависило од тога како се који град предао. Према опису Константина Јаничара Ново Брдо је јако страдало приликом заузимања. Један део становника су Турци одвели већ приликом заузећа, а неке су одвели нешто касније (1467). Из Новог Брда су …

Pročitajte Još »

FITO: Vrednovanje – koncept rezidualnog dobitka

Galenika-Fitofarmacija ad Zemun is a Serbia-based company that is engaged in the manufacture of plant protection products and fertilizers under approximately 80 different brands. The range of products includes formulations to eliminate weeds, such as Lontrel, Monosan, Plamen, Prometin and Relay; substances against insects such as Fenitrotion, Fobos and Furadan; preparations to inhibit fungi and fungal spores, such as Akord, …

Pročitajte Još »

Turski feudalni posedi u Srbiji, 7. deo

Територијализација кнежина у северној Србији средином 16. века Пуни прелаз насељених влаха на земљорадњу условио је образовање кнежина као територијалних организација. Како се турска управна власт завршавала у нахији, морала се јавити локална самоуправа народа, чија организација по карактеру морала бити сеоска самоуправа одоздо а феудална организација одозго. У Србији – као и у неким другим нашим земљама – образовање …

Pročitajte Još »

Aranžman Srbije sa MMF-om, Kopaj Lazare zakopaj se

Objavljeno u novembru 2008. godine na portalu ekonomija. Da li ste čitali priču o svetom Lazaru? Ja priznajem da nisam i da ću se potruditi da je pročitam. Nikola Tasić mi je preveo pesmu Nick Cave-a „Dig Lazarus Dig“ i ona mi je u glavi od njegovog koncerta u Beogradu (4. juna ove godine). Par nedelja nakon izbora i par …

Pročitajte Još »

Turski feudalni posedi u Srbiji, 6. deo

Укидање изузетног положаја влаха и рaје у Смедеревском санџаку 1536. године Насељавање влаха и прелазак њихов на земљорадњу није само појава у северној Србији у 15. веку и првој половини 16. века, него и у другим земљама под турском влашћу у то време. Али, нигде, осим у крајевима где је сточарство владало или преовладавало, у ово време, пре турског продирања …

Pročitajte Još »

Korekcija podataka o robnoj razmeni Hrvatske za 2011. godinu

Prema saopštenju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske: Pri obradi podataka za cijelu 2011. u Državnom zavodu za statistiku, kontrolom podataka koja obuhvaća svih dvanaest mjeseci, ustanovljena je nedosljednost u podacima. Stoga je Državni zavod za statistiku od Carinske uprave zatražio provjeru, a nakon toga i ponovnu dostavu podataka za cijelu 2011. Tijekom obrade, analize i usporedbe naknadno dostavljenih s …

Pročitajte Još »

Godina beba

Prema podacima iz Statističkog biltena RZS-a u prošloj godini je rođeno 66.310 beba, što je za 5% manje u odnosu na 2010. godinu. Ovaj trend smanjivanja broja rođene dece biće nastavljen i u 2012. godini, uprkos tome što je proglašena za godinu beba. Radi se o višedecenijskom procesu za čiji preokret je neophodna reakcija države mnogo veća i bolje ciljana …

Pročitajte Još »

LEDO: Vrednovanje – koncept rezidualnog dobitka

Rezidualni dobitak je neto dobitak umanjen za oportunitetni trošak vezan za generisanje neto dobitka. To je rezidualni ili preostali dobitak nakon uvažavanja troška ukupnog kapitala kompanije. Apel za primenu modela rezidualnog dobitka dolazi zbog nedostatka tradicionalnog računovodstva. Bilans uspeha kompanije uključuje trošak duga u formi troškova kamate, ali on ne uključuje rashode za trošak sopstvenog kapitala. Kompanija može imati pozitivan …

Pročitajte Još »

Federacija BiH: Zaposleni, nezaposleni i penzioneri i 2012

Prema podacima iz Mjesečnog statističkog pregleda Federacije BiH u januaru je broj zaposlenih lica izneo 437.988 i smanjen je za 0,6% u odnosu na isti mesec prošle godine. Rast broja zaposlenih lica imali su sledeći kantorni: Bosansko-podrinjski (+11,4%), Posavski (+5,1%), Hercegovačko-neretvanski (+1,3%), Zapadnohercegovački (+0,8%), i Srednjebosanski (+0,3%). Smanjenje broja zaposlenih imali su Kanton 10 (-0,9%), Sarajevo (-0,2%), Zeničko-dobojski (-1,3%), Tuzlanski …

Pročitajte Još »

Makedonija: popisi 1921 i 2002

Kada je formirana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca radilo se o teritoriji i stanovništvu koje je bilo heterogeno prema mnoštvu parametara: maternjem jeziku, veroispovesti, materijalnom stanju, istoriji države i borbe za slobodu… Prilikom osvajanja Makedonije u Balkanskim ratovima 1912. i 1913. godine Srbi nisu priznavali Makedonce kao narod, već su ih smatrali sebi istim. Prilikom popisa stanovništva čak je i …

Pročitajte Još »

PREDIZBORNA OBEĆANJA

Kako se zahuktava predizborna trka tako se počinju davati sve krupnija i grandioznija obećanja. Sve partije su uvidele da su ekonomksa pitanja glavni izborni adut pa na tim temeljima i nude spasonosna rešenja ako im birači daju glas. Čak je reagovao i Fiskalni savet (prilično neuobičajna situacija) da se stranke mane velikih obećanja i da se ne zaigraju puno jer …

Pročitajte Još »

Ernesto Sabato: Citat iz Izveštaja

Koliko budalaština počinimo kada mislimo da se rukovodimo strogim logičkim rasuđivanjem! Zaista, mi rasuđujemo dobro, rasuđujemo izvanredno, na osnovu premisa A, B i C. Jedino nismo uzeli u obzir premise D i E, a ni F. Kao ni preostala slova latinične abecede ili ćirilične azbuke. Taj isti mehanizam navodi pametne psihoanalitičare da budu bezbrižni nakon što su izveli sasvim ispravne …

Pročitajte Još »

SUSP

Objavljeno u Press blog-u juna 2009. Stranka ujedinjenih srpskih porodilja Pokušajmo da zamislimo da će se novi izbori za republički parlament održati do kraja godine. Pretpostavka je potrebna radi budžetskih aritmetika koje bi smo želeli da prikažemo. Pretpostavimo da se registruje nova stranka sa punim imenom kao u podnaslovu mišljenja i da se priključi nekoj od većih partija u predizbornoj …

Pročitajte Još »

BJR: Broj stoke, i životinje na 1.000 stanovnika i po kvadratnom kilometru

Po pravilu, što je neka zemlja siromašnija to je veći relativni značaj poljoprivrede za ukupnu ekonomsku aktivnost. Kada se dođe do poljoprivrede dolazimo i do nekih utešnih statistika. Kao i u većini posmatranja ograničićemo se samo na tri pokazatelja: BROJ STOKE i živine,  BROJ ŽIVOTINJA NA 1.000 STANOVNIKA i BROJ ŽIVOTINJA PO KVADRATNOM KILOMETRU. Znači, ne bavimo se proizvodnjom mesa, …

Pročitajte Još »

MERCATOR – Uslovljeni P/B racio

Za kompanije koje se bave veleprodajom ili maloprodajom (zalihe a u nekim slučajevima i potraživanja) predstavljaju glavni miks imovine što čini P/B racio relevantnom merom. KOP i KOZ predstavljaju pokazatelje koji su adekvatni za ocenu efikasnosti preduzeća koja posluju u privrednoj grani preduzeća predmeta analize. ROE je pokazatelj koji ima empirijski dokazano najveći uticaj na P/B racio. Osnovni model vrednovanja …

Pročitajte Još »

NUTS2: Rang Vojvodine i Centralne Srbije kod svinja, krava, ovaca i koza

Kandidaturu za članstvo u EU najviše volim zato što će se srpski podaci postepeno ubacivati u baze Eurostat-a, što će olakšati analitički rad. Kad sam već dao istorijsku perspektivu stočarstva u Srbiji, red je da uporedimo sadašnje stanje sa regionima u EU i zemljama kandidatima. U bazi Eurostat-a podaci za stočarstvo nisu ažurni, ima ih u rasponu od 2003. do …

Pročitajte Još »

Strane direktne investicije iz Hrvatske i Slovenije

Izvor podataka je www.investmentmap.org Za sve kojima su potrebni podaci o tokovima stranih direktnih investicija, sektorskoj strukturi i uključenim kompanijama preporučujemo da se registruju i koriste ovu dragocenu bazu podataka, a dok nas STO ne preregistruje u razvijene zemlje. U tabeli su imena najvećih kompanija iz Hrvatske i Slovenije koje su najviše investirale u Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, BiH, Makedoniju i …

Pročitajte Još »

O NEOLIBERALIZMU

Na  naučnom skupu o ovoj temi na Ekonomskom fakultetu 16.03.o.g. učesnici su bili u prilici da čuju nekoliko blago rečeno oprečnih stavova o pozitivnim i negativnim dometima neoliberalnog koncepta naročito u Srbiji u proteklih deceniju i nešto. Medjutim,  kao posetioca su me isprovocirali nekoliko stavova brancioca ovog koncepta koji doduše da li iz ubedjenja ili pak koristi i dalje zdušno …

Pročitajte Još »

100 najvećih transnacionalnih nefinansijskih kompanija u svetu i iz zemalja u razvoju

Transnacionalne kompanije imaju mnoštvo motiva usled kojih ulažu u inostranstvo, poput: –         nižih troškova radne snage (izvozno-orijentisane) –         osiguranja neophodnih inputa u proizvodnji (resursno-orijentisane) –         povećanja vrednosti prodaje (orijentisane na tržište) –         izbegavanja konkurentskih pretnji i praćenja konkurenata istim ponašanjem U prethodnih 12 godina gotovo sve najveće svetske kompanije su se locirale u Srbiji, najvećim delom u vidu kancelarija za …

Pročitajte Još »

GLOBALIZACIJA I STANDARD – NESTANDARDAN POGLED

R E Z I M E Posle nekoliko decenija globalnog  ekonomskog i političkog sistema zasnovanog na neolibaralnom konceptu, privatizaciji, ofanzivnom nastupu transnacionalnih korporacija, promene geopolitičke karte sveta i nestanak socijalističkog društveno-ekonomskog sistema u istočnoevropskim zemljama i SSSR-u u raspada pojedinih zemalja (Čehoslovačke, SSSR-a SFR Jugoslavije i dr), kao i primena ekonomske politike zasnovane na tzv. ’’vašingtonskom konsezusu’’ postojeći globalni neoliberalni …

Pročitajte Još »

Udeo Vojvodine u srpskim podacima APR-a

Podaci APR-a o merama za regionalni razvoj imaju ukupne podatke za Srbiju, po regionima, oblastima i opštinama. Bez želje za dubljom analizom iznosim par mogućih zapažanja na osnovu uporedivih podataka. Vojvodina je, na osnovu popisa stanovništva učestvovala sa 26,9% u ukupnom stanovništvu. Na osnovu ovog procenta treba posmatrati ostale pokazatelje, da li su za Vojvodinu podprosečni ili nadprosečni. Udeo Vojvodine …

Pročitajte Još »

Platni bilans 2001-2011

Pošto su izašli konačni platno-bilansni podaci za prošlu godinu, može da se sabere ukupan neto priliv i odliv para u prethodnih 11 godina. Kumulativan deficit tekućeg računa izneo je 27,7 milijardi evra, suficit kapitalnih i finansijskih transakcija 38,8 milijardi evra, te su devizne rezerve povećane za za 10,9 milijardi evra (uz deficit na računima „greške i propusti“ od 165 miliona …

Pročitajte Još »

BJR: Promena broja zaposlenih u pravnim licima po delatnostima IX 2008 – XII 2011

Priloženi podaci puni su manjkavosti usled metodoloških promena u obuhvatu zaposlenih po delatnostima. Makedoniju sam dodao iako nemam uporedive podatke, tek da i njeni budu tu. Od izbijanja svetske ekonomske krize broj zaposlenih u Srbiji smanjen je za 13%. Najveći deo smanjenja dogodio se u preduzetničkom sektoru. Poređenje broja zaposlenih u pravnim licima daje malo drugačiju sliku: najteže pogođene krizom …

Pročitajte Još »

NIIS – VREDNOVANJE DNT

Napomene: Procena je rađena na osnovu pojedinačnih finansijskih izveštaja preuzetih sa www.belex.rs i www.nis.rs Kao vrednost bete u inicijalnoj fazi je uzeta medijana za uporediva preduzeća videti: P/E Racio: Sektor Nafta&Gas www.makroekonomija.org Cena akcija je na dan 2/24/2012 izvor: www. belex.rs Srednji kurs dinara: 109.3392 na dan 2/25/2012 ROE u terminalnoj fazi je medijana uporedivih preduzeća videti: NIS – Sektorsko …

Pročitajte Još »

Slovenija: Robna razmena sa BJR u 2011

U 2011. godini Slovenija je imala robni izvoz vredan 20.476 miliona evra, uvoz 22.010me, uz deficit od 1.534me. Izvoz je, u odnosu na 2010. godinu, povećan za 12,4%, uvoz za 12,7%, a deficit za 17,6%. U tabeli je robna razmena Slovenije sa odabranim zemljama. Veća stopa rasta uvoza Slovenije iz BJR u odnosu na izvoz u ove zemlje je i …

Pročitajte Još »

BJR: Ko kod koga najviše voli da noći

Sve nacionalne statistike su prikupile podatke o dolascima i noćenjima stranih turista. Odlučio sam se da pratim samo noćenja u BJR iz drugih BJR i iz ostalih zemalja. Hrvatska je registrovala 8.019.311 noćenja iz BJR (+7,2% u odnosu na 2010), dok su na svojoj teritoriji druge BJR registrovale 637.821 noćenje (+14,6%). Slovenija je imala 609.905 noćenja iz BJR (+4,3%), a …

Pročitajte Još »

Neto priliv stranih direktnih investicija u Srbiju 2000-2011.

Podaci u tabeli su prepuni ograničenja, i tako će biti dok se ne formira uredna statistika po zemljama ulaganja iz Srbije i ulaganja u Srbiju. Tabela je „skrpljena“ od različitih saopštenja o prilivu SDI sa portala NBS. Pokušaj da se napravi uredna vremenska serija za zemlje poput Španije, Danske, Hong Konga ili Kine, zahteva preračun arhivskih saopštenja iz evra u …

Pročitajte Još »

Svinje među Srbima

Mišljenja sam da se u Srbiji potcenjuje značaj svinja. Kao što su krave svete životinje u Indiji, tako bi i u Srbiji trebalo da svinje proglasimo za svete životinje, uz adekvatno poštovanje koje zaslužuju. Svinja je simbol srpske slobode: da svinjski trgovci nisu sa Austrijancima početkom 19. veka razmenjivali svinje za oružje, srpski oslobodilački ustanci i borbe bili bi jalovi. Svinja …

Pročitajte Još »

NEKONKURENTNOST PRIVREDE KAO IZVOR KRIZE

U nastavku ranijih analiza finansijksi najugroženijih zemalja Evrope (Grčke i Španije) i postavljanja teze da je veliki deficit spoljnotrgovinske razmene glavni uzročnik krize, u ovom radu će akcenat biti na mehanizmu dejstva spoljnotrgovnskog deficita na ukupni deficit zemlje tj. objašnjenje pojma ‘’deficita blizanaca’’ kao i analize platnog bilansa onih zemalja koje još uvek nemaju problema sa finansiranjem budžetskih deficita iako …

Pročitajte Još »

Da li će Evro-Zona svojevoljno zastati na putu ka EU?

Objavljeno u novembru 2008. Inspirisan Vladimirovim (Vučkovic) člankom, od pre nekog dana, da se primetiti da se sličan argument  može primeniti i na zemlje unutar Evropske Monetarne Unije. Ignorišući istorijske, kultorološke i druge socijalne dileme vezane za asocijaciju zemalja koje fundamentalno imaju ozbiljnih razlika, ove razlike su vizualno vidljive čak i u “trivijalnijoj” analizi određenih ekonomsko-finansijskih podataka. Jedan od očitijih …

Pročitajte Još »

JOŠ JEDNOM O DEVIZNOM KURSU

The Economist već dugi niz godina računa stepen precenjenosti ili potcenjenosti valute primenom metodologije uporedjivanja cena Big Mac indeksa koji se zasniva se na teoriji pariteta kupovne snage valuta  na duge staze , devizni kurs bi trebalo da se prilagode i da budu  jednaki ceni korpe robe i usluga u različitim zemljama . Ova posebna korpa ima McDonalds-ov Big Mac …

Pročitajte Još »

Budžet AP Vojvodine

Prošlu godinu je, prema podacima iz statističkog biltena Javne finansije ministarstva finansija, Vojvodina imala ukupna budžetska primanja u iznosu od 47 milijardi dinara, izdatke 46,7 milijardi dinara uz budžetski suficit od 310 miliona dinara. U 2011. godini je došlo do velikog pozitivnog zaokreta nakon deficita od 8 milijardi dinara u 2010. godini. Do poboljšanja salda za 8,3 milijarde dinara došlo …

Pročitajte Još »

Prosečne zarade i izvoz po zaposlenom, poređenje BJR

Када прикупљам месечне вредности извоза и месечни фонд зарада по становнику пала ми је напамет подударност редова величина, те приложена табела указује на очигледну правилност: колико се из неке земље извезе по раднику упола мање износи просечна нето зарада. Србија је прошлу годину завршила са просечном зарадом од 373 евра. Извоз робе и услуга изнео је 11,4 милијарди евра, па …

Pročitajte Još »

Srbija između domaćih parazita i međunarodnih štetočina

Stižu novi izbori. Sa njima stiže nova nada. Vrli politički anđeli Boris Tadić, Tomislav Nikolić, Ivica Dačić, Vojislav Koštunica, Velimir Ilić, Čedomir Jovanović, Mlađan Dinkić, i drugi, ponudiće nam veliku i svetlu budućnost. Bolji život. Koliko ovaca ko prikupi u stado, toliko će i gladnih vukova nakon izbora moći da pođe u operaciju šišanja i dranja. Šta će se događati …

Pročitajte Još »

Pad cena nafte ugrozio bi srpsku ekonomiju

Objavljeno na portalu B92 20.6.2008. godine Srbiji, ali ne samo njoj, već i svim drugim zemljama Centralne i Istočne Evrope (CIE), preti ozbiljna platno-bilansna kriza u slučaju da dođe do oštog pada cene nafte i smanjenog finansiranja „petrodolarima“. Ekonomisti Međunarodnog monetarnog fonda su u svom polugodišnjem izveštaju (World Economic Outlook) došli do saznanja da su ekonomska kretanja nakon 2000. godine …

Pročitajte Još »

Predizborni priručnik iz makroekonomije

Ulazimo u predizbornu kampanju. U njoj će se narod zaludeti silinom i količinom velikih cifara, nada, svašta će se govoriti. Avansno mogu da tvrdim da će se u 99% slučajeva raditi o fantazmagorijama koje ničim nisu utemeljene u realnosti. Da bi se smisleno govorilo i delovalo neophodna je informativno-činjenično-ekonomska pismenost, a ne stavovi bazirani na „pročitao sam u novinama…“. U …

Pročitajte Još »

Budžeti gradova i opština, Q4 2011

U poslednjem tromesečju prošle godine ukupna budžetska primanja lokalnih budžeta iznela su 73,1 milijardi dinara, i povećana su za 8,8 milijardi dinara, ili za 13,7% u odnosu na poslednje tromesečje 2010. godine. Kada se isključe primanja od zaduživanja, koja su povećana za 61%, sa 6,4 na 10,4 milijardi dinara, rast primanja budžeta bio je skromniji: sa 57,9 na 62,7 milijardi …

Pročitajte Još »

NIIS – Fundamentalna analiza (F _ SCORE)

Tradicionalna podela na hartije vrednosti i hartije rasta karakteriše hartije vrednosti kao hartije koje imaju nizak P/B i P/E racio, suprotno kod hartija rasta ovi pokazatelji su visoki. Benjamin Graham sugeriše kako P/E racio ne bi trebao biti veći od 20 što implicira kada se uzme u obzir marža sigurnosti da ne bi trebalo kupovati hartije koje imaju ovaj racio …

Pročitajte Još »

BiH: Zaposlenost, zarade i fond zarada, XII 2011

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u decembru prošle godine u pravnim licima bilo je zaposleno 687.917 lica, što je za 1.754 lica manje nego u novembru, a za 8.448 lica manje nego na kraju 2010. godine. U tabeli se mogu videti promene u broju zaposlenih po delatnostima. Broj nezaposlenih lica izneo je 536.778 i povećan je za 4.302 lica, …

Pročitajte Još »

UNMIK Kosovo: Zaposleni, prosečne zarade, fond isplaćenih zarada u javnom sektoru, Q3 2011

Na osnovu podataka iz tromesečnog biltena za januar 2012. Agencije za statistiku Kosova, u trećem tromesečju prošle godine je zaustavljen rast broja zaposlenih lica u javnom sektoru, prosečnih isplaćenih zarada, pa time i fonda isplaćenih zarada. Rekordan broj zaposlenih u javnom sektoru bio je u januaru prošle godine – 77.714 lica, i do septembra ovaj broj je smanjen za 564 …

Pročitajte Još »

Glasam za Palmu – zato što volim život!

Medijski se polako kreira slika o novoj „ekspertskoj“ vladi nakon izbora. Većinu eksperata znam lično, i od nekih od njih sam na svojoj koži osetio mržnju, zavist i potrebu da budem povređen. Čast izuzecima. Šta su tek od eksperata izabrani likovi da rukovode i sprovode ekonomske eksperimente, posebna je priča. Krajnje je predvidivo ponašanje eksperata nakon izbora. Ukratko oni će: …

Pročitajte Još »

DEVIZNI KURS – DAMOKLOV MAČ

Poslednjih nedelja, naročito od početka meseca vrlo često na naslovnim stranama medija se može videti: ’’dinar na istorijskom minimumu prema evru’’, dinar pada ubrzano’’ ’’dokle će dinar padati’’ i sl. Da li postoji opravdani razlozi za strah i zabrinutost kako stručne javnosti, nosilaca ekonomske politike, privrede i stanovništva. Odgovor je da i to bez izuzetaka. Doduše neki zvaničnici države i …

Pročitajte Još »

Uticaj organizovanja evropskog prvenstva u rukometu na rast dolazaka i noćenja stranaca u Srbiju

Dok je trajalo evropsko prvenstvo u rukometu često je u medijima naglašavan porast posete Makedonaca Nišu, zbog mečeva njihove reprezentacije. Tada sam razmišljao kako ću tek 29.2.2012. godine saznati stvarni efekat ovog takmičenja na rast dolazaka i noćenja stranaca u Srbiju. Organizacije sportskih takmičenja imaju pozitivne efekte na rast broja registrovanih dolazaka i noćenja stranaca. Na primer, rekordan broj noćenja …

Pročitajte Još »

Odstupanja u razvijenosti glavnih gradova BJR u odnosu na ostatak teritorija

Istraživanja, poput ovog, nose u sebi opasnost zloupotreba u političke svrhe, usled metodoloških i svih drugih ograničenja. Kao što svakog meseca ispratim odstupanje u fondu zarada Beograda i Novog Sada u odnosu na ostatak Centralne Srbije i Vojvodine, tako sam uzeo da istražim slične pokazatelje za druge bivše jugoslovenske republike (BJR). Lepo je išlo sa Crnom Gorom, Slovenijom i Federacijom …

Pročitajte Još »

NEKA SE PRIPREMI… ŠPANIJA

    Nakon teksta o uzrocima Grčke krize i dokazivanja hipoteze da je kriza više izazvana problemima u realnom sektoru tj. nekonkurentnosti privrede i problemima u platnom odnosno trgovinskom bilansu u ovom tekstu ćemo prikazati poziciju drugog kandidata za  bankrot o kome se takođe naveliko priča a to je Španija. Španija je, treba podsetiti nekoliko puta veća od Grčke, prostorno …

Pročitajte Još »

GRČKA KRIZA

Svedoci smo svakodnevnih pomena alarmantne  političke i ekonomske situacije u Grčkoj,  raznih scenario razvoja situacije, isključenja iz velikog carstva zvanog EU i sl. Medjutim, ubedjen sam (a to ću činjenicama i dokazati) da ova kriza nije nastala samo zbog trinaeste i četrnaeste plate, niti zbog nekih 15-16000 Grka koji su primali penzije a davno otišli bogu na istinu, itd. Ova …

Pročitajte Još »

NIS – Sektorsko poređenje

Pogrešno je posmatarati vezu između tržišnih racio brojeva i njihovih osnovnih findamenata kao linearnu. Ta veza je snažna, npr empirijska istraživanja pokazuju da 50-70% varijabilnosti u P/E raciu je objašnjena sa promenama u riziku i rastu ali to ne znači da preduzeće sa 100% većim rastom treba da ima i 100% veći P/E racio. Pravilna korekcija tržišnih množioca za fundamente …

Pročitajte Još »

POLJOPRIVREDA KAO IZVOZNI ADUT – MIT ILI STVARNOST (DRUGI DEO)

Na kraju prvog dela rada, da podstetimo, dat je prinos osnovnih poljoprivrednih kultura u Srbiji od 1980-2011 godine. Tada je rečeno da Srbija praktično 25 godina ima stagnantne prinose i povremene oscilacije oko referentne vrednosti se dešavaju samo u slučajevima  izrazito povoljnih klimatskih faktora odnosne godine koja pokuša da izvuče ono što čovek nije dao. Nije dao adekvatnu prihranu niti …

Pročitajte Još »

Ljiljana Jović: Da li je manje više?

Čest je zaključak među nosiocima ekonomske nauke koji se bave pitanjima oporezivanja da su porezi koji se primjenjuju u zemljama sukcesorima SFRJ, posebno porez na dohodak fizičkih lica, nedovoljno razvijeni, nedovoljno prilagođeni tržišnim uslovima privređivanja i sa malom izdašnošću. Ovakve stavove zastupa i autor ovih redova. Svi oni koji zbog profesije ili nauke ne uzučavaju poreze teško da mogu da …

Pročitajte Još »

Podaci Agencije za privredne registre

    Kada se priča o (ne)opravdanosti postojanja desetina agencija APR bi, po ličnom mišljenju dobio jedno od najopravdanijih mišljenja: sakuplja i kreira mnoštvo dragocenih podataka o privredi i ima spoljnu upotrebnu vrednost mnogo veću od troškova svog postojanja i poslovanja.   Podaci u tabeli prikupljeni su iz mape o merama i podsticajima regionalnog razvoja, sumirani na nivou Srbije. Analizom …

Pročitajte Još »

Robna razmena Slovenije u 2011. godini

(I sa BJR u periodu januar-novembar) Na osnovu preliminarni rezultata Slovenija je u 2011. godini imala robni izvoz vredan 20,461 milion evra (me), uvoz 22.110me, uz deficit od 1.649me. U odnosu na 2010. godinu izvoz je povećan za 12,2%, uvoz za 11,2%, a deficit je imao istu vrednost. U decembru je izvoz vredeo 1.540me, a uvoz 1.757 miliona evra, što …

Pročitajte Još »

Republika Srpska: kretanje zarada po opštinama 2006-2010

U Republici Srpskoj (prema podacima iz Statističkog godišnjaka Republike Srpske za 2011) je takođe evidentirana divergencija u kretanjima između Banja Luke i ostatka RS, ali je opština promena mnogo manja nego u Srbiji. Između ostalog to je i posledica industrijskog rasta od tridesetak posto od 2008. godine, ali i prostorne disperzije državne uprave.   Broj zaposlenih u 2010. godini u …

Pročitajte Još »

Privredna čitulja

Dana 4.2. u dnevnom listu Politika, na 10 stranica gusto kucanog teksta, objavljen je spisak od 5668 pravnih lica koja su obustavila sva plaćanja u neprekidnom trajanju od jedne godine, sa stanjem na dan 31.1.2012.godine. Narodna banka Srbije profesionalno je iznela spisak privrednih umrlica. Na osnovu zakona o stečaju ova preduzeća  će biti brisana iz privrednog registra. Pored  5668 osnivača …

Pročitajte Još »

FARMACIJA – ZAVRŠNI UDARAC

Naslov ovog teksta može da bude u najmanju ruku dvosmislen. Da li farmacija, tj. farmacetuska industrija zadaje završni udarac. Odgovor je ne. Država  odlukom komisije za zaštitu konkurencije (ako je suditi po tekstu u prazničnom broju Blica) planira da  zbog kako je navedeno kartelskog udruživanja i nedozvoljenih odluka u vezi načina distribucije lekova  i narušavanja konkurencije na tržištu izrekne drakonske …

Pročitajte Još »

Promene broja zaposlenih u upravi i po delatnostima, 2008-2011

Iz dve tabele o promenama broja zaposlenih po okruzima i opštinama u periodu od septembra 2008. do septembra 2011. godine može se videti struktura promene broja zaposlenih po delatnostima, okruzima i opštinama. Problem u tumačenju promene broja zaposlenih predstavlja metodološka promena obuhvata delatnosti. Što je 2008. godine bilo razvrstano kod nekretnina i ostalih usluga, sada je detaljnije podeljeno u više …

Pročitajte Još »

POLJOPRIVREDA KAO IZVOZNI ADUT – MIT ILI ZABLUDA (prvi deo)

Godinama  i decenijama slusamo konstantnu političku propagandu kako Srbija ima najveće komparativne prednosti u poljoprivredi i da ova grana treba da  bude nosilac izvozne ponude ove zemlje i glavni spoljnotrgovinski adut. Usudjujem se reći da ovakva konstatacija izvire  isključivo iz izvoznog bilansa poljoprivrede koji se vešto koristi ne samo medju političarima nego, na žalost, i medju nekim kolegama ekonomistima koji …

Pročitajte Još »

Robna razmena UNMIK Kosova u 2011. godini

U decembru prošle godine, prema podacima Zavoda za statistiku Kosova, plasman robe sa ove teritorije izneo je 21,6 miliona evra, uvoz 248,9 miliona uz deficit od 227,3 miliona evra. U odnosu na decembar 2010. godine izvoz je smanjen za 14,9%, uvoz je povećan za 19,1%, a deficit za 23,9%. Vrednosti uvoza i deficita su rekordne mesečne od kada postoje dostupni …

Pročitajte Još »

Investicije po stanovniku u 2010. godini, po opštinama

  Prema podacima iz statističkog godišnjaka opština i gradova u 2010. godini su rashodi budžetskih korisnika izneli 1.131,7 milijardi dinara a nove investicije u osnovna sredstva 425,4 milijardi dinara. Kod rashoda je najveći deo (penzije, zdravstvo) lociran u Beogradu te ne upućuje na stvarni nivo javne potrošnje po opštinama. Ukupan nivo javne potrošnje po stanovniku izneo je 158.932 dinara. Ukupne …

Pročitajte Još »

Udeo Ljubljane u broju zaposlenih i fondu isplaćenih zarada u Sloveniji

Pretpostavljam da postoji redovna avionska linija Podgorica-Ljubljana, ali u modernom vremenu nije neophodno putovati avionom, uzmete google maps i istražite i najskrovitija mesta na našoj planeti. A internet omogućava da dođete do najbizarnijih podataka, detalja… Kad sam već analizirao plate u Crnoj Gori, i pretpostavio da Slovenija odstupa od uobičajenih jugo-klišea otputujem do statističkog zavoda Slovenije kako bih proverio jesam …

Pročitajte Još »

„Nerazvrstana roba“ u svetskom uvozu, a i u srpskom

Pesma “Krivo srastanje” Azre mi je jedna od najboljih radi opisa Srbije (gospođice od tri pedlja). Najviše zato što “niko ne pokušava da bude više od hladne želatine, koja laprda među krajnostima kao rijetko…”. Ima još dosta upotrebljivih, ali… Pošto je Srbija uvek u krajnostima, pa ima najbolje svetske sportiste, a jednu od najgorih ekonomija ( ili ekonomiste?), najbolje matematičare i …

Pročitajte Još »